Minimalizam se u suvremenom svijetu smatra alatom koji nam može pomoći u pronalaženju slobode: slobode od straha, brige, preplavljenosti, krivnje, depresije, slobode od zamki potrošačke kulture oko koje smo izgradili svoj život... To ne znači da nešto nije u redu s posjedovanjem materijalne imovine. Čini se da je današnji problem značenje koje dodjeljujemo stvarima - skloni smo pridati previše značenja svojim stvarima, često se odričući zdravlja, odnosa, svojih strasti, osobnog rasta i želje da pridonesemo boljitku drugih, a ne samo svome. Želite li posjedovati auto ili kuću? Sjajno! Želite podići obitelj i imati karijeru? Sjajno! Ako su vam te stvari važne, onda je to divno. Minimalizam vam jednostavno omogućuje da te odluke donosite svjesnije, namjerno. Amerikanci Joshua Fields Millburn i Ryan Nicodemus poznati su svjetski minimalisti koji svojim web-stranicama, knjigama, podcastima i Netflixovim filmovima pomažu više od 20 milijuna ljudi da žive smislenim životom s manje životnog tereta. Kada se njih pita što je minimalizam, kažu: “Minimalizam je alat kojim se oslobađamo životnog viška u korist fokusiranja na ono što je važno, tako da možete pronaći sreću, ispunjenje i slobodu”.
Osmislili su 16 pravila pomoću kojih si možete pojednostaviti život.
1. 30-DNEVNA IGRA MINIMALIZMA
Rješavati se stvari nije lako - pa tko želi provesti vikend čisteći ormar, tavan ili garažu?! Zato je stvorena 30-dnevna igra minimalizma. Početak novog mjeseca odlično je vrijeme da pronađete prijatelja, člana obitelji ili suradnika (ili neprijatelja) koji je spreman s vama smanjiti sadržaj oko sebe u sljedećih mjesec dana. Svatko od vas riješi se jedne stvari prvog dana u mjesecu, dvije stvari drugog dana, tri stvari trećeg dana itd. Zapamtite, možemo bez svake stvari. Bilo da donirate, prodajete ili reciklirate svoj višak, predmet kojeg se želite riješiti treba biti izvan vaše kuće, i izvan vašeg života, do ponoći svakog dana. U početku je to lako. Svatko se može odreći nekoliko predmeta, zar ne? Ali postaje znatno izazovnije već drugog tjedna, kad ste prisiljeni bacati više od deset predmeta dnevno. I postaje teže kako mjesec odmiče. Pobjeđuje onaj tko dulje izdrži. Oboje pobjeđujete ako ustrajete do kraja mjeseca.
2. SKENER ZA FOTOGRAFIJE
Mnogi od nas imaju tone razvijenih fotografija u kutijama po stanu. Iako ćemo možda češće posegnuti za fotografijom kako bismo se prisjetili putovanja, godišnjih odmora, proslava, događaja, ljudi nego što ćemo ih pregledavati na računalu, iskreno, koliko često to zaista radite? Isplati se nabaviti skener za fotografije i izabrati svoje favorite pa ih zajedno pregledati s društvom uz hranu i piće.
3. RIJEŠITE SE STARUDIJE
Sve što imate može se razvrstati u tri kategorije. Osnovno - potrepštine bez kojih ne možemo živjeti: hrana, sklonište, odjeća. Većina naših potreba je univerzalna. Nebitno - u idealnom svijetu većina stvari koje posjedujemo stane na ovu hrpu. To su objekti koje želimo u svom životu jer dodaju vrijednost. Naime, strogo govoreći, ne treba nam kauč, polica za knjige ili stol za blagovanje u dnevnoj sobi, ali ti predmeti poboljšavaju ili povećavaju životno iskustvo. Starudija - ovo su predmeti koji nam se sviđaju ili, točnije, mislimo da nam se sviđaju, ali oni ne služe svrsi niti nam donose radost. Prosječan dom sadrži pregršt stvari, većina je bezvrijedna. Te se stvari često maskiraju kao neizostavne u našim životima, ali zapravo samo zauzimaju prostor. Ključno je riješiti se starudije kako biste napravili mjesta za sve ostalo.
5. JEDAN UNUTRA, DESET VAN
Biti minimalist ne znači da nikada nećete kupiti ništa novo. To samo znači da ćete to učiniti s namjerom. Za svaki predmet koji nabavite riješite se deset stvari koje već imate. Želite tu novu majicu? Deset odjevnih predmeta stavite u vreću za donacije. Želite li tu novu stolicu? Deset komada namještaja stiže na eBay. Ovo pravilo pomaže u preoblikovanju svakodnevnih navika potrošnje.
6. ZA SVAKI SLUČAJ I PRAVILO 20/20
Kad putujemo, natrpamo prtljagu hrpom stvari “za slučaj da...” iako postoji mala vjerojatnost da ćemo ih upotrijebiti - ne zaboravite sušilo za kosu i dodatni par hlača, a možda čak i ručnik za plažu - neka se nađe, za svaki slučaj. Kod kuće ne bacamo stare kabele, adaptere i kutije samo “za svaki slučaj” ako nam možda zatrebaju. A taj “za svaki slučaj” gotovo je uvijek nepostojeća daleka budućnost. A ako iz svog života uklonimo predmete “za svaki slučaj”, oslobodit ćemo prostor koji zauzimaju i prodisati. Pokušajte “za svaki slučaj” ne ostaviti ništa primjenjujući pravilo 20/20. Sve čega se riješimo, ako nam je zaista potrebno, možemo nabaviti za manje od 100 kuna u manje od 20 minuta. Možda vam ovo pravilo zvuči kao privilegij; tko si može priuštiti odlazak u trgovinu i potrošiti 100 kuna svaki put kada nešto zaboravi? No, zapravo rijetko morate zamijeniti stvari koje ste odbacili jer je većina njih beskorisna. Razmislite o tome? Što sve držite “za svaki slučaj”?
7. ZA HITNE SLUČAJEVE
Uglavnom svima predmeti za hitne slučajeve uključuju pribor za prvu pomoć, mobitel i punjač te nekoliko boca vode za piće. Ovisno o tome gdje živite hitni predmeti mogu uključiti i lance za gume i deku. Iako se nadamo da se ovim predmetima nikada nećemo morati služiti u te svrhe, omogućuju nam osnovne korake u hitnim slučajevima i ulijevaju nam osjećaj sigurnosti. I imajte na umu da koliko god se pripremali, ne možemo se pripremiti na sve.
8. PRISTOJNA ZALIHA
Ima predmeta za koje znamo da ćemo ih sigurno koristiti u budućnosti. Ove stvari nazivamo “nužna zaliha” i obično su potrošni materijal. I iako izgledaju slično, drugačiji su od predmeta “za svaki slučaj” jer smo sigurni da ćemo ih koristiti. Nitko ne kupuje toaletni papir rolu po rolu, kupimo cijeli paket.
9. PRAVILO 30/30 ILI ČEKAJ!
S pojavom online kupovine postalo je još lakše gomilati stvari oko sebe. Kako biste spriječili impulzivnu online kupovinu, koristite pravilo 30/30. Ako nešto što želite košta više od, primjerice, 30 eura, zapitajte se možete li se snaći bez toga sljedećih 30 sati. Ako košta 100 eura ili više, pričekajte 30 dana. Ovo dodatno vrijeme pomaže vam da procijenite hoće li nova stvar stvarno oplemeniti vaš život. Većina nakon toga odustane od kupnje, a ako je ipak obavite, osjećat ćete se bolje jer ste kupili nešto s namjerom, a ne impulzivno.
10. BEZ NADOGRAĐIVANJA
Kada je riječ o elektronici, tj. o pametnim telefonima, prijenosnim računalima, tabletima i slično, čini se da su najnovije verzije dostupne svaki dan. Znamo da nam taj neki “X” proizvod nije potreban za dobar život (iako ga jako želimo). Znamo da ne moramo kupiti novi pametni telefon ako naš stari telefon sasvim dobro radi. Znamo da nam ne treba novi automobil samo zato što stari nije baš sjajan, baš kao što znamo da nam ne treba najnovija verzija softvera, iPada, televizije ili gadgeta da nas usreće. Iako oglašivači troše milijune na stvaranje osjećaja hitnosti, mi možemo smiriti loptu. Možemo se usredotočiti na ono što imamo umjesto na ono što nemamo. Velike su šanse da već imamo sve što nam treba. Naravno, ponekad se stvari pokvare ili istroše, a kad se to dogodi, preostaju nam najmanje tri mogućnosti: Živjeti bez - ova je opcija u našoj kulturi gotovo tabu. Zašto bih bio bez nečega kad bih mogao kupiti novo? Ali kada probamo živjeti bez nečega, prisiljeni smo preispitati treba li nam to ili ne, a ponekad otkrijemo da je život bez toga zapravo bolji nego prije. Popraviti - ponekad ne možemo bez nečega, ali umjesto da kupimo novo, možemo prvo pokušati popraviti. Ne biste kupili novi automobil samo zbog pokvarenih kočnica? Isto vrijedi i za mnoge druge stvari. Zamijeniti - u krajnjem slučaju možemo zamijeniti stvari. Ako to nije moguće doslovno, možemo to učiniti svjesno: možemo kupiti rabljene stvari ili kupiti proizvode od lokalnih tvrtki.
11. NAJVREDNIJE STVARI ILI PRAVILO 10/10
Odvojite trenutak i zapišite svojih deset najskupljih predmeta koje ste nabavili u posljednjih deset godina. Stvari poput auta, stana ili kuće, nakit, namještaj i bilo koje drugo materijalno vlasništvo. Potom uz taj popis napišite još deset stvari koje vašem životu dodaju najveću vrijednost, odnosno one stvari koje vas usrećuju. Ovaj popis može uključivati iskustva poput gledanja zalaska sunca s voljenom osobom, gledanja vaše djece kako se igraju, večere s roditeljima, izlazaka s prijateljima itd. Budite iskreni prema sebi kada sastavljate ove popise: vrlo je vjerojatno da oba popisa dijele nula zajedničkih stvari.
13. PRAVILO SPONTANOG SAGORIJEVANJA
Naš nam materijalni imetak često uzrokuje više stresa nego što smo voljni priznati. Na primjer, gomilamo knjige ili nepročitane članke s namjerom da ćemo ih jednom pročitati. U međuvremenu zatrpavamo svoj prostor i sve smo nervozniji. Kako biste se osjećali da sve nepročitane knjige darujete knjižnici? Ili da sve linkove na nepročitane članke jednostavno uklonite iz svoje elektroničke pošte? Većina nas osjetila bi olakšanje. Pravilo spontanog sagorijevanja započinje jednostavnim pitanjem: ako se ovaj predmet spontano zapali, bih li osjetio olakšanje? Ako je tako, dopustite si da ga se riješite. Ovo se pravilo može primijeniti na bilo što - od materijalnih posjeda i digitalnog nereda do karijere i odnosa. To je pitanje vrijedno postavljanja u svim područjima našeg života jer nam pomaže da bolje razumijemo što oplemenjuje naš život, a što bismo trebali udaljiti od sebe.
14. PRAVILO ODLASKA
Gotovo sve što unosimo u svoj život - imetak, ideje, navike, pa čak i odnose - moramo biti u stanju i jednog dana napustiti Iako ovo zvuči grubo, naša spremnost za odlazak je krajnji oblik brige. Odlazak znači da se nikada nećemo previše vezati za svoje stvari, a nepovezanost sa stvarima čini naš život fleksibilnim i ispunjenim mogućnostima. Ako preuzmemo novu ideju ili naviku, činimo to jer postoji mogućnost da će nam koristiti. Nove ideje oblikuju budućnost. Isto vrijedi i za navike. S vremenom se naše ideje mijenjaju, poboljšavaju i šire, a naše sadašnje navike zamjenjuju se novima koje nam pomažu u rastu. Naša spremnost na odbacivanje ideja ili navika znači da smo spremni rasti - jer smo spremni stalno tražiti bolju verziju sebe. Ovo pravilo vrijedi i za dobre odnose. Zvuči paradoksalno, ali naša spremnost da odemo učvršćuje našu vezu. Moramo komunicirati i ostati svjesni svojih i tuđih potreba. Ove osnove - ljubav, komunikacija, razumijevanje, briga - pridonose izgradnji povjerenja, koje dugoročno gradi jaču vezu. Postoje iznimke od ovog pravila, ali ključno je imati ih što manje.
15. MINIMALISTIČKO PRAVILO DARIVANJA
Odgojeni smo s idejom da je darivanje jedan od naših “jezika ljubavi” pa smo uslijed toga postali konzumenti ljubavi: “Volim te, pa evo, ovo sam ti kupio!” Darivanje je, po definiciji, transakcijsko. Ali ljubav nije transakcija. Ljubav je transcendentna: nadilazi jezik i materijalna dobra, a može se pokazati samo našim mislima, radnjama i namjerama. Svi mi želimo pridonijeti životu ljudi do kojih nam je stalo i ponekad to uključuje kupovinu poklona koje će cijeniti - ne iz obaveze nego iz želje za dodavanjem vrijednosti. No, često je dar samo prečac koji nema istu vrijednost kao stvarni čin ljubavi. Dijamanti nisu dokaz vječne predanosti. Usvojite minimalističko pravilo davanja darova koje kaže da možete izbjeći fizičke darove i dalje darivati. Prisutnost je najbolji dar. Dakle, što ako ste ove godine odlučili pokloniti samo iskustva? Razmislite o nečem od sljedećeg: karte za koncert, domaće jelo, doručak u krevetu, masaža stopala, promatranje izlaska sunca, ples, sanjkanje, odlazak s djecom u zoološki vrt... Koja još iskustva možete dati nekome do koga vam je stalo?
16. MINIMALISTIČKO PRAVILO PRIMANJA DAROVA
Ljudi koji nas vole žele nam darovati darove. I to je u redu. Dopustite im to, ali ih pravilno usmjerite kako bi vam mogli dati nešto smisleno. Umjesto da kažete “ne” darovima, recite “da” pravoj vrsti darova. Recite ljudima o iskustvima u kojima želite uživati s njima, o svom omiljenom kafiću ili obližnjoj pekarnici, o omiljenoj dobrotvornoj organizaciji i kako mogu donirati novac u vaše ime. Bi li vas to ove godine usrećilo više od nove kravate, cipela ili komada nakita?