Kad se promijeni zdravstveno stanje pacijenta, izabrani liječnik ispunjava zadani obrazac kojim obavještava policiju o toj promjeni stanja.
 Getty Images
kako izgleda prijava

U STRAHU OD GUBITKA DOZVOLE Vozači, doznajte kada vas liječnik može prijaviti policiji

Striktno primjenjivanje članka 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama unijelo je nemir među liječnike obiteljske medicine i njihove pacijente vozače; prvi su dobili neželjenu odgovornost i pravnu nesigurnost, drugi nemali novčani trošak i mogući ostanak bez vozačke dozvole. Uza sve to, narušen je odnos povjerenja koji vlada između liječnika i pacijenta.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji, između ostaloga, regulira postupanje u slučajevima kada vozač više nije sposoban sigurno upravljati vozilom na snazi je, uz nekoliko izmjena, već desetljećima, no tek se posljednjih mjeseci podigla velika prašina oko njega, točnije oko njegova članka 233. u kojem stoji: “Ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje više nije sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prebivalište...”.

Ne postupi li u skladu s tom odredbom, pravna osoba, tj. liječnik, kažnjava se kaznom od 5000 do 15.000 kuna. Mnogi su vozači s ozbiljnim zdravstvenim stanjima u posljednje vrijeme dobili policijski poziv za izvanredni pregled kod liječnika medicine rada, a premda prema zakonu obavezu o prijavljivanju potencijalno opasnog vozača imaju svi liječnici koji utvrde promjenu zdravstvenog stanja pacijenta, u praksi se sve svelo na liječnike obiteljske medicine.

Oni se opiru tolikoj odgovornosti, kažu da su dovedeni u pravnu nesigurnost te da je time narušen temelj njihova posla, a to je odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Ipak, dok je zakon na snazi, KoHOM (Koordinacija hrvatske obiteljske medicine) svojim članovima preporučuje striktno pridržavanje njegovih odredbi.


Broj prijava raste

A to znači da prijavljuju policiji sve svoje pacijente čije bi pogoršanje zdravstvenog stanja moglo dovesti do prometne nesreće. Da to i čine, pokazuju podaci o broju prijava pacijenata MUP-u. Tijekom cijele 2018. godine bilo je manje od tisuću takvih prijava, a ove godine do sada oko 7000, s tim da ih je najviše, oko 5000, poslano poslije 1. kolovoza, rekla nam je dr. Nataša Ban Toskić, liječnica obiteljske medicine u Domu zdravlja Centar u Zagrebu, članica Izvršnog odbora KoHOM-a te zamjenica predsjednice KoHOMa u Povjerenstvu za praćenje provedbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

- Tog je datuma stupio na snagu Zakon o sigurnosti prometa na cestama s najnovijim izmjenama koje nisu donijele ništa dobroga za nas - kaže dr. Ban Toskić.

- U Hrvatskoj ne postoje obavezni liječnički pregledi za vozače starije od 65 godina. Dakle, nakon što prvi put dobijete vozačku dozvolu, ako nemate ograničenja, nitko vas neće ništa pitati do kraja života. Sve zemlje imaju neke oblike provjere, primjerice, u Italiji svi vozači idu na preglede svake dvije godine. Kod nas je jednako i s dozvolama za oružje - izmijenjeni Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana vrijedi od 1. studenog 2018. - jednom kad je dobijete, nitko više neće provjeravati vašu sposobnost rukovanja oružjem.


Ljutiti pacijenti

Liječnici obiteljske medicine smatraju da im je odredbama zakona napravljen tektonski poremećaj u poslu – s jedne strane nema obaveznih pregleda vezanih s dobi vozača, a s druge se strane na liječnike stavlja odgovornost da pronađu potencijalno opasne vozače. Slažu se da treba postojati kontrola, jer cilj je povećati sigurnost u prometu, ali ne slažu se s preuzimanjem “uloge policajca”, kako kažu. Srž naše struke, kaže dr. Ban Toskić, odnos je s pacijentom i njegovom obitelji:

- Pritom je važno obostrano povjerenje, a sada se suočavamo s time da nam pacijenti ne vjeruju, da pokušavaju nešto zatajiti od nas, da misle da radimo protiv njih. Ljute se na nas kad ih prijavimo MUPu, ljute se i zbog cijene pregleda, doživljavaju to kao da smo im mi izbili 600 kuna iz džepa. Da ne govorimo koliko su ljutiti kada ostanu bez vozačke. Meni se nekoliko takvih pacijenata ispisalo; bili su u vrlo teškom zdravstvenom stanju i morala sam ih prijaviti. Nakon što su ostali bez vozačke, otišli su drugom liječniku jer su sve to osobno doživjeli.


KAKO IZGLEDA PRIJAVA

Kako izgleda postupak prijave pacijenta MUP-u i odlazak na izvanredni pregled? Kad dođe do promjene zdravstvenog stanja pacijenta, liječnik obiteljske medicine ispunjava zadani obrazac i njime obavještava MUP da je došlo do promjene, no ne navodi nikakve detalje o zdravstvenom stanju. MUP potom šalje pacijentu poziv te pacijent opet dolazi liječniku obiteljske medicine kako bi dobio izvod iz svog liječničkog kartona. S tim se izvodom javlja na medicinu rada, gdje ga specijalisti vještače i odlučuju hoće li dobiti ograničenje ili će mu se trajno oduzeti vozačka dozvola.

- Na pregledima medicine rada pacijenta vještače najmanje četiri specijalista, a od nas se očekuje da bismo trebali u nekoliko minuta moći procijeniti pacijentovo stanje. Pored toga, tijekom postupka prijavljivanja i pregleda dolazimo barem u tri konflikta s našim pacijentom - objašnjava dr. Nataša Ban Toskić, liječnica obiteljske medicine u Domu zdravlja Centar u Zagrebu i članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

- Obavezni smo obavijestiti pacijenta da ćemo ga prijaviti i tu nastaje prvi konflikt. Kad dođe po izvod, nastaje novi, jer se pacijenti često iznenade onime što piše u izvodu. Kažu: “Pa niste morali baš to staviti” ili: “Kako ste to mogli meni napraviti?” Naravno, kad dobiju ograničenje ili ostanu bez dozvole, ponovo dolazimo u konflikt.

Husband Pointing To Wife Where Their Next Destination Is
Getty Images
KOHOM preporučuje svojim članovima da se strogo pridržavaju zakona, a pacijente mole za razumijevanje što su ih prisiljeni prijavljivati policiji.


Ikonica pištolja i automobila

Liječnici obiteljske medicine nemaju nikakvu povratnu informaciju iz sustava o tome tko je ostao bez dozvole, tko je dobio ograničenje i na koliko vremena. To čuju od pacijenata. Za sada još i ne znaju tko je od njihovih pacijenata vozač, no uskoro će imati tu informaciju.

- U sustav su nam implementirali ikonicu pištolja, pa čim otvorimo nečiji karton, vidimo ima li dozvolu za oružje. Još nemamo takvu oznaku za vozače, ali uskoro ćemo imati, implementirat će nam ikonicu automobila - kaže dr. Nataša Ban Toskić.

- Prevelik je teret u svakom trenutku pratiti stanje svih pacijenata koji voze i svih koji imaju dozvolu za oružje. Upetljali su nam se sa strane u struku, narušili njena načela, a ništa nas nisu pitali. Za primjer, Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana stupio je na snagu prošle godine 1. studenog, a mi smo dopis o novim obvezama dobili 2. studenog.


Zbogom oružje i zbogom vozačka

Pacijenti liječnicima obiteljske medicine zamjeraju i trošak pregleda kod medicine rada od nekoliko stotina kuna. Kod pregleda za držanje i nošenje oružja, ako se ustanovi da nema prepreka, MUP refundira pacijentu troškove jer ovdje postoje samo dvije mogućnosti – ili netko ima dozvolu ili nema, ne postoji ograničena dozvola za držanje i nošenje oružja. U Hrvatskoj oko 100.000 osoba ima dozvolu za oružje, od čega su oko 70.000 lovci.

- Krajem 2018. godine prijavila sam MUP-u jednog pacijenta lovca, oduzeli su mu tada dozvolu za oružje. Nakon nekoliko mjeseci morala sam ga prijaviti i za vozačku dozvolu, ostao je potom i bez nje. Ljutio se na mene što je ostao bez obje dozvole, a i bez oko 1200 kuna. Taj je čovjek bio u stvarno teškom stanju, između ostaloga ima apneju u snu. Maknula sam opasnu osobu iz lova i iz prometa, ali zašto sam to trebala biti ja? - pita se dr. Nataša Ban Toskić.

Pogađa je što pacijenti nezadovoljstvo ovakvom primjenom zakona izražavaju direktno svojim izabranim liječnicima, a iz vida gube činjenicu da su liječnici zakonom “natjerani” na takvo postupanje.


Okidač je bila nesreća kod Svete Helene

Premda su i ranije upozoravali na teret koji im je stavljen ovim zakonskim odredbama, okidač za buku koju su liječnici obiteljske medicine podigli bila je srpanjska nesreća na naplatnim kućicama kod Svete Helene

Medijsko i zanimanje javnosti za taj slučaj poklopilo se s donošenjem posljednjih izmjena zakona. Podsjetimo, tada se vozač BMWa pod utjecajem droge i lijekova i nesposoban za vožnju, kako stoji u optužnici, bez usporavanja zaletio automobilom u automobil pred kućicama i teško ozlijedio tročlanu obitelj. Kako je objavila policija, od njegove su obiteljske liječnice zatražili njegov karton, ali ona im ga nije predala zbog zaštite liječničke tajne.

Potom je u ekspresnom roku optužena, policija joj je pretresla ordinaciju i vrlo brzo je osuđena na kaznu od 5000 kuna, jer je propustila prijaviti MUP-u promjenu zdravstvenog stanja pacijenta koji je neposredno prije nesreće bio otpušten s bolničkog liječenja. Istodobno nitko nije propitivao odgovornost liječnika koji su ga liječili u bolnici, kažu u KoHOM-u.

- Kolegica se žalila višoj instanci, ali ako presuda bude potvrđena, može čak doći do toga da osiguravajuća kuća od nje traži nadoknadu troškova. Sličan smo slučaj imali u Varaždinskoj županiji prije pet godina, a proces za nadoknadu štete još traje. Možete misliti što to znači za liječnika, to je uništen život, u svakom smislu, ne možemo prihvatiti da je tolika odgovornost stavljena na nas, a da se ne traži odgovornost pojedinca i veći angažman policije - kaže dr. Ban Toskić.


Svaka promjena mogla bi biti razlog za prijavu

U KoHOM-u smatraju da bi trebalo uvesti periodične preglede svih vozača, za mlađe od 65 godina svakih deset, a za starije svakih pet godina, čime bi se postigao kontinuirani nadzor zdravstvenog stanja vozača. Već su i ranije upozoravali da su izmjenama zakona, u koji je sporna odredba uvedena 2015. godine, dovedeni u nemoguć položaj te da zakonom nije definirano koje su to bolesti i stanja koje treba prijaviti MUP-u. No, unatoč njihovim lobiranjima i naporima, najnovije izmjene zakona nisu im nimalo olakšale situaciju. Članak 233. ostao je nepromijenjen.

- Teoretski, bilo koja promjena zdravstvenog stanja mogla bi biti shvaćena kao razlog prometne nesreće, a onda i kao razlog za prijavu. Ne mora to biti nikakva životno ugrožavajuća bolest. Recimo, čovjek ima bolove u kralježnici, ukočena leđa i noge. Može li takav voziti? Trebamo li ga tada prijaviti? Ili, zbog neke akutne smetnje privremeno uzima lijek koji može utjecati na upravljanje vozilima. Što ako baš u tom periodu skrivi prometnu nesreću? Je li njegov izabrani liječnik za to odgovoran? - pita se dr. Ban Toskić i dodaje: - Kad smo na okruglom stolu s predstavnicima MUP-a pitali po kojem kriteriju policija podiže optužbe protiv liječnika, dobili smo odgovor da to ovisi o procjeni pojedine policijske uprave. Iako u zakonu piše da je svaki liječnik obavezan prijaviti MUP-u pacijenta kod kojeg je došlo do promjene zdravstvenog stanja, u stvarnosti ispada da se to očekuje samo od liječnika obiteljske medicine. Zašto je tako, dr. Ban Toskić ne zna.

- U KoHOM-u nemamo podataka da je to učinio bilo koji liječnik izvan sustava obiteljske medicine. Nemamo niti neslužbenih informacija o tome. Možda postoji poneka iznimka, ali mi za to ne znamo - kaže.


Odgovornost na pacijentima

Otkad je sporna zakonska odredba na snazi, predstavnici KoHOM-a imali su niz medijskih nastupa i aktivnosti: članovima poručuju da se pridržavaju zakona, a pacijente mole za razumijevanje jer su prisiljeni kontinuirano obavještavati policiju o njihovu zdravstvenom stanju. U stalnim su razgovorima s MUP-om, pa su zajednički osnovali Povjerenstvo za praćenje provedbe zakona u kojem predstavnika ima i medicina rada. Prijedlog je KoHOM-a da se u zakon, što se tiče spornih odredbi, stavi težište na osobnu odgovornost vozača - time bi željeli obavezno liječničko prijavljivanje pacijenta policiji svesti na situacije u kojima pacijent ne može biti svjestan svojih odluka ili ako ne može razmišljati kao prije, do čega može doći uslijed kognitivnih i psihijatrijskih smetnji.

U svim ostalim situacijama liječnici bi upozoravali potencijalno opasnog pacijenta da ne vozi i dali bi mu da potpiše da je o tome obaviješten; tek ako bi odbio potpisati, prijavili bi ga policiji. Temelj za takvo rješenje bio bi sadašnji članak 198. zakona koji kaže da “vozač koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti...”.

Slično rješenje imaju u Velikoj Britaniji. U KoHOM-u misle da policiji takav prijedlog nije stran, kaže dr. Ban Toskić. Očekuju da MUP pokrene izmjene članaka 198. i 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a dok se to ne promijeni, svojim će članovima preporučivati da ga se striktno pridržavaju.


SVAKA PROMJENA MORA SE PRIJAVITI

Dražena (57) iz Zagreba jedna je od onih koji su prijavom liječnika obiteljske medicine zbog promjene zdravstvenog stanja morali otići na izvanredni pregled na medicinu rada. No, njena promjena bila je - nabolje. Ona je osoba s dijabetesom tipa 1 i prije nekog vremena s trakica se prebacila na Libre, kontinuirani mjerač glukoze u međustaničnoj tekućini, zahvaljujući čemu je postigla bolju kontrolu šećera u krvi, manje oscilacije vrijednosti šećera, općenito joj je glukoza niža, uz to nema hipoglikemija. Sve je to dobila napismeno od dijabetologa. No, zbog toga što joj se stanje promijenilo, njena izabrana liječnica rekla je da je mora prijaviti MUP-u.

Nakon toga Dražena je dobila dopis iz policije da se javi na pregled na medicinu rada. To je i učinila i dobila ograničenje vozačke na pet godina. A nekoliko mjeseci prije tog izvanrednog pregleda na redovnom je pregledu dobila ograničenje na deset godina.

- Odgovorna sam vozačica, nikad nisam imala ni prometnu nezgodu, a kamoli nesreću. Dijabetes imam već 47 godina, dok sam koristila trakice, nikada nisam sjela za volan, a da prije toga nisam izmjerila šećer. Nosim naočale, ali nosila sam ih i prije - govori Dražena.

Slaže se s tim da je morala otići na pregled ako zakon tako kaže, ali pita se zašto je dobila strože ograničenje, a stanje joj se popravilo. I još je morala platiti oko 700 kuna za pregled. I u policiji.


Samo jedna pisana pritužba

Pacijenti koji su nakon izvanrednih pregleda dobili ograničenje za vozačku ili pak ostali bez nje preko društvenih mreža u velikom broju izražavaju nezadovoljstvo primjenom spornih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama. No, rjeđe se odlučuju na neki oblik službenog izražavanja nezadovoljstva.

- Primili smo dosta velik broj poziva na tu temu u posljednje vrijeme, sigurno stotinjak, ali kad pozovemo građane da to učine i pisanim putem, uglavnom odustaju. Dobili smo samo jednu pisanu pritužbu - kaže Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata. Objašnjava to strahom ljudi od mogućih problema. Strahuju od gubitka vozačke dozvole, ali se ne žele ni zamjeriti liječnicima i policiji.

- Stav je udruge da se zakoni, dok su na snazi, moraju poštovati i primjenjivati. Ako je zakon loš, treba pokrenuti inicijativu za njegovu promjenu, tu bi se trebali složiti i liječnici i oboljeli, a UHP im stoji na raspolaganju. Ministarstvu zdravstva predlažemo da detaljno propišu proceduru kada i u kojim slučajevima liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti moraju prijaviti oboljele policiji.

- Dok su zakoni na snazi, treba ih poštovati, a ako ne valjaju, treba ih mijenjati - kaže Marijo Drlje.

Linker
01. studeni 2024 05:50