Sve je veći broj djece s ovom dijagnozom - kako prepoznati jedan od najčešćih govornih poremećaja

Dječja govorna apraksija (DGA) jedan je od najčešćih motoričkih govornih poremećaja, a manifestira se teškoćama u planiranju i izvođenju artikulacijskih pokreta prilikom govora. Prema American Speech-Languge- Hearing Association dječja govorna apraksija motorički je govorni poremećaj koji se očituje u teškoćama izgovaranja glasova, slogova i riječi, a opisane teškoće nisu posljedica motoričkih teškoća ili paralize.

Djeca koja imaju dijagnozu DGA znaju što želi reći, ali zbog teškoća u planiranju i koordinaciji pokreta mišića i dijelova tijela koji sudjeluju u govornoj produkciji, imaju narušenu kvalitetu govora pa možemo reći da se radi o neurološkom poremećaju koji se manifestira upravo kroz motoričku komponentu govora.

Kod djece s dijagnozom DGA važno je razumjeti da oni nemaju poteškoća prilikom izvođenja negovornih pokreta i bez većih poteškoća imitiraju negovorne pokrete na zahtjev. No mogu, i često imaju, poteškoće s drugim, finim motoričkim vještinama kao što su rezanje, bojanje i pisanje i teškoće koordinacije.

Teškoće u jezičnom razvoju i teškoće prilikom usvajanja vještina čitanja i pisanja često se zamjećuju kod djece s dijagnozom DGA.

Porast DGA poremećaja

Kada govorimo o učestalosti ove poteškoće mnoga istraživanja tvrde da se javlja kod 1-2 na 1000 djece te da je poremećaj učestaliji u muškoj populaciji (3:1 u korist dječaka).

Učestalost ove poteškoće posljednjih godina pokazuje tendenciju rasta. DGA se često javlja u korelaciji s nekim drugim razvojnim teškoćama ili jezično-govornim poremećajima. Dodatni problem je u tome što, u Hrvatskoj trenutno, ne postoji standardizirani dijagnostički instrument za procjenu i stoga je postavljanje dijagnoze težak zadatak.

Unatoč brojnim istraživanjima točan uzrok DGA još uvijek nije poznat i pitanje etiologije još uvijek nije dovoljno istraženo. Većina studija potvrđuje neurološku podlogu - mozak ima poteškoće prilikom planiranja pomicanja dijelova tijela koji sudjeluju u govornoj produkciji (usne, jezik, čeljust…).

Kako prepoznati DGA?

Tri najčešća znaka koji upućuju na dijagnozu DGA:

• Nedosljedne pogreške u izgovoru određene riječi - dijete često određenu riječ kaže na različite načine tj. greške koje radi prilikom izgovora riječi neće uvijek biti iste.

• Problemi u prozodiji govora - ovi problemi postaju vidljivi prilikom odabira odgovarajućeg naglaska. Djeca s dijagnozom DGA često naglašavaju nenaglašen slog ili rade greške u obliku produljivanja glasova ili produljivanja pauza između glasova, slogova ili riječi.

• Problemi u koartikulaciji glasova i slogova unutar određene riječi. Koartikulacija je utjecaj koji glasovi imaju jedni na druge pa zbog poteškoća koartikulacije dolazi do skraćivanja ili brisanja slogova ili glasova u riječi.

Budući da djeca s DGA pokazuju odstupanja već u ranom govorno-jezičnom razvoju neki od ostalih znakova koji upućuju na dijagnozu DGA su: oskudno brbljanje,

• uži repertoar slogovnih struktura koje dijete producira
• odgođena pojava prve riječi
• omisije u dječjem vokabularu (ispuštanje glasova unutar riječi)
• dijete često pojednostavljuje riječi tako da teže glasove zamijeni s lakšima
• receptivna razina govora (razumijevanje) puno je razvijenije od ekspresivne razine govora (produkcije)
• ponavljanje govora je otežano, ali ipak govor koji oponašaju za modelom razumljiviji je od spontanog govora lakše izgovaraju kraće riječi
  

IZVOR: martininblog.hr