Psihoterapeuti otkrivaju kako prebroditi egzistencijalnu krizu

Svi smo doživjeli trenutke kad nam se život čini nejasnim i kad razmišljamo koja je svrha našeg življenja. To nas može preplaviti raznim emocijama, a ponekad se ta preplavljenost može pretvoriti u egzistencijalnu krizu. Bilo da brinete o budućnosti, preispitujete smisao života ili doživljavate strahove zbog vlastite smrtnosti, evo što trebate znati o egzistencijalnoj krizi, ali i kako je prebroditi.


Što je egzistencijalna kriza?

Ona obuhvaća osjećaje straha, tjeskobe, zbunjenosti i nezadovoljstva oko dubljih životnih pitanja. Primjerice, tko ste vi, postoji li život nakon smrti, koji je smisao našeg života i slično.

Prema istraživanju iz 2016. objavljenom u časopisu American Psychological Association, egzistencijalna kriza se definira kao zbunjujuće i tjeskobno razdoblje kad osoba pokušava riješiti i pronaći odgovor na pitanje: "Tko sam ja?". U istraživanju se navodi da je ovaj koncept prvi uveo psiholog Erik Erikson 70-ih, koji ga je nazvao krizom identiteta, iako je ideja o "tamnoj noći duše" prisutna stoljećima.

Psihoterapeutkinja Babita Spinelli navodi da će gotovo svatko imati egzistencijalnu krizu u jednom trenutku, ali to ne mora biti negativno, rekla je za MindBodyGreen. Zapravo, to može biti poziv koji će nas potaknuti da napravimo promjene, promislimo i pronađemo smisao života. Naravno, to nije jednostavan proces jer može uključivati osjećaje straha, anksioznosti, a ponekad i simptome depresije.

- Ljudi u egzistencijalnoj krizi mogu izgledati dobro izvana, ali u stvarnosti mogu imati veliku količinu straha - objašnjava Spinelli.


Kako izgleda?

Brojne stvari mogu biti okidač za egzistencijalnu krizu, od neočekivanih spoznaja o životu do strašnih događaja poput medicinske dijagnoze, rata, potresa, gubitka voljene osobe ili traumatičnog iskustva. U biti, sve što naglo promijeni vašu percepciju ili vaše postojanje može potaknuti egzistencijalnu krizu, smatra Spinelli.

Isto tako, važno je naglasiti da postoje različite vrste egzistencijalne krize, koje više-manje ovise o tome koliko godina imate. Može se pojaviti "tinejdžerska kriza" kada se stječe identitet i počinje razmišljati o budućnosti. "Kriza četvrtine života" koja se obično događa u ranoj odrasloj dobi kada mlada odrasla osoba prelazi u svijet rada i prilagođava se samostalnom životu. Zatim "kriza srednjih godina" obično se odnosi na razmišljanje o prošlosti i propuštenim prilikama. Na kraju, postoji "kasnija životna kriza", navodi Spinelli, koja uključuje pitanja o smrtnosti, bolesti, nasljeđu, žaljenju i svrsi.

Bez obzira na to kada se dogodi, javljaju se slični simptomi.

- Kad ljudi preispituju svoje živote, to često dovodi do miješanih emocija tjeskobe, stresa, žaljenja i tuge - navodi psihoterapeutkinja Annette Nuñez.

Osim toga, što smo stariji, to je teže ignorirati našu smrtnost.

- Nešto u vezi s tom spoznajom navodi ljude da se žele uhvatiti za nešto, da se osjećaju življima i ponekad unesu promjene u svoj život - izjavila je psihijatrica dr. med. Anna Yusim.


Znakovi egzistencijalne krize

Depresivni ste i/ili anksiozni

Egzistencijalnu krizu često obilježava intenzivni osjećaj tjeskobe oko vlastitog života ili stvarnosti. Ponekad spoznaje o smrtnosti ili negativnijim aspektima našeg svijeta također mogu potaknuti depresivnost. Zato je kod neki ljudi ovo i razdoblje beznađa.

Niste motivirani

Kad počnete razmišljati o smrtnosti ili smislu života, možda ćete se i pitati "Koja je svrha?". To može misliti za svoj posao, obveze, odnose, pa čak i brigu o sebi.

- Egzistencijalna kriza može učiniti da se ljudi osjećaju manje motiviranima da se nose sa svojim odgovornostima jer se njihovi svakodnevni zadaci čine manje važnima u usporedbi s glavnim problemima u svijetu - objasnila je Spinelli.

Ne možete prestati misliti o egzistencijalnim problemima

Ako ne možete prestati razmišljati o glavnim problemima u svijetu (glad, ratovi...) ili drugim egzistencijalnim stvarima poput smrti ili smisla života, to je još jedan znak. Ove misli mogu postati toliko sveprisutne da utječu na kvalitetu vašeg života tj. na vašu motivaciju. Stalno pokušavate saznati tko ste kao osoba i pokušavate pronaći smisao života.

Fiksirani ste na prošlost ili budućnost

Ako je vašu krizu pokrenuo neki događaj, lako se fiksirati na njega i osjećati se nesposobnim krenuti naprijed. Slično tome, ako vaša egzistencijalna kriza ima više veze s onim što će se dogoditi u budućnosti, mogli biste biti zabrinuti zbog onoga što dolazi. Primjerice, bojite se da nikad nećete otkriti svoju svrhu ili imati ostavštinu.

Osjećate se izolirano

Možete se osjećati jako usamljeno. Zapravo, usamljenost i može biti okidač za egzistencijalnu krizu kada nekoga navede da počne razmišljati o dubljim pitanjima o odnosima u svom životu. Osim toga, sama kriza može otežati povezivanje s drugima dok se borite da se povežete sami sa sobom.

Nuñez navodi da puno parova prolazi kroz prekid ili razvod u srednjim godinama. Naime, tada jedan partner prolazi kroz krizu srednjih godina, a drugi ne, i to može dovesti do problema.

Nametljive misli i negativne emocije vam se često javljaju

Stalno razmišljanje o egzistencijalnim problemima može pogoršati vaše mentalno zdravlje. Dok razmišljate o dubljim problemima u svom životu, možete osjetiti niz negativnih emocija ili doživjeti nametljive misli. Prema Spinelli, to može biti bilo što, od ljutnje do bespomoćnosti, napadaja panike, niskog samopoštovanja do suicidalnih misli.

Impulzivni ste

Osim što se ljudima mogu javiti nametljive misli, neki se mogu ponašati impulzivno.

- Oni mogu živjeti nepromišljeno zbog hitnosti da preispitaju život i doista ga žive - objašnjava Nuñez.

Čak i impulzivna ponašanja mogu biti rezultat dugotrajnih frustracija, navodi Yusim, pa u jednom trenutku osoba počinje djelovati.

Kako prebroditi egzistencijalnu krizu?

Ako prolazite kroz egzistencijalnu krizu, znajte da ju možete prebroditi. Ona vam može čak poslužiti i kao katalizator za pozitivne promjene. No, gdje biste trebali početi?

Prema spomenutom istraživanju, postoje tri pristupa u rješavanju egzistencijalne krize. To je pronalazak smislene karijere, barem jedan ispunjavajući odnos i mijenjanje perspektive.

Identificirajte što vam je smisleno

Možda nikada nećemo doista shvatiti smisao života, ali neki bi rekli da je smisao života dati mu smisao. Prema Spinelli, možete unijeti toliko smisla u svoj život na male, ali moćne načine.

- Umjesto da se usredotočite na velika egzistencijalna pitanja o smislu života i svemira, pronađite odgovore na manja pitanja na koja možete odgovoriti - kaže ona.

Ona ističe da će vam to dati dodatnu perspektivu o tome kako vaš život utječe na svijet oko vas i kako možete nešto promijeniti.

- Usredotočite se na stvari koje možete učiniti ili kontrolirati, umjesto na ono što je van vaše kontrole - rekla je Spinelli.

Njegujte odnose

Ako postoji nešto što može vratiti nadu u mračnim vremenima, onda je to ljubav prijatelja, obitelji ili partnera. Usamljenost može izazvati egzistencijalnu krizu i očaj, a kvalitetna mreža ljudi vas može podržati u teškim vremenima.

- Potrudite se doprijeti do prijatelja i njegujte odnose. Okružite se ljudima koji vas motiviraju i nadahnjuju na postizanje pozitivnih životnih ciljeva - predlaže Spinelli.

Promijenite perspektivu

Da, znamo da je klišej "promjena perspektive", i to može biti najteži dio izlaska iz duboke egzistencijalne krize. Naučiti kako preoblikovati svoje misli je proces koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i puno pažnje.

Potrudite se biti prisutni ovdje i sada, umjesto da vas preplave žaljenja iz prošlosti ili brige o budućnosti. Spinelli preporučuje svjesnost i meditaciju kako biste zaista mogli biti živjeti u trenutku i zapamtite da ne možete promijeniti prošlost. Međutim, možete pronaći utjehu i motivaciju u činjenici da svoj život možete promijeniti.

Redovito vježbanje zahvalnosti također je jednostavan način da potaknete svoj mozak da traži više pozitivnih stvari.

Na kraju, ako ste sve ove stvari učinili i ne osjećate se bolje, potražite pomoć stručnjaka.