Omiljen u kuhinji, a mnogi ne znaju da je pravi narodni lijek koji djeluje protuupalno i antikancerogeno

Bosiljak (Ocimum basilicum) klasičan je mediteranski začin, jedan od najomiljenijih, najkorištenijih i najuobičajenijih na sredozemnim područjima. Možemo sa sigurnošću reći da talijanska kuhinja ne bi bila to što jest bez ovog grmića visokog od 20 do 60 centimetara i njegovih aromatičnih, slatkastih listića. Ova je biljka rođakinja metvice pa su i izgledom slične. Postoji više od 60 varijeteta bosiljka, s posebnostima u izgledu, mirisu i okusu. Najčešće se uzgaja slatki ili obični bosiljak, sjajnih zelenih listića i pomalo oporog okusa. Ima i varijeteta s ljubičastim ili crvenkastim listićima, kao i onih s posebnim okusima; limunski bosiljak, cimetni bosiljak i anisni bosiljak okusom pokazuju zašto se zovu baš tako.

Bogatstvo vitamina

Dok svi znaju zašto je bosiljak omiljen u kuhinji, mnogi ne znaju da uživanjem u ovom začinu čine dobro i svojem zdravlju. Tradicionalno se upotrebljava kao narodni lijek, a u ljekarništvu se koristi cijela biljka (Herba basilici) i ulje (Oleum basilici). Bosiljak je odličan izvor vitamina K i mangana, vrlo dobar izvor bakra, vitamina A (u obliku beta-karotena) i vitamina C te dobar izvor kalcija, željeza, folata, magnezija i omega-3 masnih kiselina.

Ne treba zanemariti niti sposobnost sastojaka bosiljka da pojačaju borbu organizma protiv raka. Primjerice, studija čiji su rezultati objavljeni u publikaciji „Nutrition and Cancer” tvrdi da fitokemikalije u sastavu bosiljka mogu prirodnim putem spriječiti pojavu kanceroznih promjena.

Jedinstven sastav flavonoida u bosiljku zaslužan je za pomoć u zaštiti organizma na staničnoj razini. Posebno su znanstvenicima u oči upali flavonoidi topivi u vodi, orientin i vicenin; pokazalo se da štite staničnu strukturu, ali i kromosome, i to od opasnosti izazvanih zračenjem i oksidativnom štetom.

Adaptogena svojstva

Spojevi u bosiljku pokazali su snagu i u mogućem jačanju imunosnog sustava i sprečavanju infekcija. Ekstrakt bosiljka, pokazala su istraživanja, pomogao je u potiskivanju djelovanja otpornih sojeva bakterija koji nisu odgovarali na tretiranje antibioticima.

Pored svih navedenih dobrih strana, ovaj začin ima i adaptogena svojstva. Što to znači? Adaptogene biljke povećavaju otpornost organizma na širok spektar loših stanja koja mogu imati biološke, kemijske ili fizičke uzroke. One vraćaju organizam u normalu, tj. ispravljaju poremećaje uzrokovane stresom i drugim faktorima. Pritom, ako se uzimaju u propisanoj dozi i obliku, ne smiju imati nikakvo štetno djelovanje na čovjeka. Nove studije pokazuju da se bosiljak može ponašati kao adaptogen te tako pomoći organizmu da se uspješnije nosi sa stresom.

Začin i ljekoviti čaj

Sve su ovo razlozi da jelo češće začinjate bosiljkom. Osim, naravno, u pesto, omiljeni umak za tjesteninu, meso, ribu, povrće..., stavite svježe listiće bosiljka u salatu s rajčicama i mozzarellom, pospite njima bruschette, pizze, dodajte ga mesnom umaku, tofuu, povrću, osobito patlidžanu i kupusu. Pomiješan s maslinovim uljem i usitnjenim češnjakom odličan je u juhi od rajčica. Nemate li svježeg, dobro će ga zamijeniti suhi bosiljak, ali dat će manje arome jelima.

Čitajte sve u novom Doktoru u kući koji izlazi u četvrtak, 2. srpnja