Radost Božića ne počinje i ne završava u trgovinama, ni u šareno omotanim papirima, već s našim bližnjima i u našim srcima...
 Foto: iStock
Psihologinja savjetuje

Kako se othrvati blagdanskom ludilu koje svake godine počinje sve ranije

Psihologinja Branka Bartolić prokomentirala je kako je Božić izgledao prije, kako djeluje na pojedine ljude te zašto je važno razmisliti o pravoj vrijednosti i porukama ovog blagdana.

Piše: Branka Bartolić, Poliklinika Neuron pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu


Mnogi ljudi, bez obzira na vjerske poglede, Božić doživljavaju kao jedno sretno vrijeme usred tmurne i hladne zime koje nekako na veseo način skraćuje period do željenog proljeća. U tom slučaju, on predstavlja vrijeme kolačića, zvončića, božićnih ukrasa. No, svakako vjerujem da je većini ljudi Božić ipak daleko više od toga. Božić je prije svega kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Bogočovjeka i to ne bismo trebali doživljavati kao usputnu činjenicu. Božić je vrijeme nagovještaja novog života u svima nama. Lampice posred grada i božićne pjesme svima nam uljepšavaju ovo doba godine, ali pretjerivanja u bilo kojem smislu, prejedanje i mahnita kupovina nemaju veze s porukom Božića. Usprkos sve većem komercijalniom izobličenju kršćanskih blagdana, duboko vjerujem da oko nas žive mnogi ljudi koji Božić doživljavaju van granica običnog konzumerizma.

Advent kod nas

Jasno je da božićno vrijeme čini sjajnu priliku za zaradu, što je u svakom slučaju korisno za našu turističku ponudu. Tako je i s drugim vidovima vjerskog turizma. Zagreb je zadnjih godina zaista postao prepoznata adventska destinacija i u tome ne vidim ništa loše. Vrijeme je to ugodnih šetnji blistavo okićenim gradom, uživanja u čaroliji zime i čaroliji bogatih mirisa i okusa koji se posvuda nude. Ono što nije dobro je kad se svaki smisao Božića pretače u trošenje novca kojeg nemamo.

Pretjerivanje ni u čemu nije dobro. Kupovanje hrane koju nećemo pojesti, poklona koji su bespotrebni, sjajnih odjevnih predmeta koje već imamo... sve je to bolna rasipnost u svijetu u kojem ljudi pored nas nemaju što staviti djeci na stol i nemaju sa čime platiti grijanje.

Foto: iStock
Zapitajte se i sami - kakve su vaše uspomene na blagdane iz djetinjstva, sjećate li se darova ili atmosfere?

Kako je to bilo prije...

Svi se sjećamo Božića kad smo bili djeca. Kad upitate djecu čega se iz tog vremena sjećaju, rijetko će koje dijete navesti neki poklon koji je dobilo. Većina će se sjećati obiteljskih okupljanja, odlazaka u crkvu na polnoćku, božićnih pjesama i posebno tople atmosfere koja je u tim danima vladala. Nekada je to zajedništvo općenito bilo izraženije nego danas, a posebno u blagdanskim danima.

Lijepo je bilo dobiti dar bez obzira koliko je skroman bio i to nikome nije smetalo. Ukrasi su bili manje glamurozni nego danas, ali svakako originalniji jer su ih djeca izrađivala sama. I obilje na stolu bilo je posebnije jer ga nije bilo svakodnevno. Skromnost je ono što nam u današnjem vremenu nedostaje da bismo Božić mogli doživjeti u svoj njegovoj punini.

Svakako, stresno razdoblje...

Božićno vrijeme je vrijeme velikih očekivanja. Božić je blagdan koji na poseban način okuplja obitelj i svi članovi obitelji sudjeluju u tome. Uređenje domova, kupovina i kićenje božićnog drvca, pečenje kolača i kupovina namirnica za blagdanski stol te kupovina poklona za naše najmilije samo su neke od aktivnosti koje ljudi u tom kratkom vremenu moraju obaviti. Umjesto vremena za odmor i uživanje, blagdani se lako pretvore u vrijeme napetosti, žurbe i iscrpljenosti, kako fizičke tako i financijske.

Psihološka istraživanja pokazuju da su blagdani sve češće okidač depresivnih osjećaja, a sve manje izvor mira i sreće. Poseban utjecaj na naše psihičko stanje tijekom blagdana ima faktor obiteljskog okupljanja. Već je opće poznato da božićno vrijeme teško pada samcima, onima koji su se u protekloj godini razveli ili izgubili nekog bliskog te onima koji iz bilo kojeg razloga ne mogu božićne trenutke dijeliti s obitelji.

Oni najviše osjećaju raskorak sa svima drugima koji u ovo vrijeme uživaju u obiteljskoj atmosferi svojih domova. S druge pak strane, i velika obiteljska okupljanja mogu biti izvor stresa, naročito u obiteljima u kojima ne vladaju pretjerano skladni međuljudski odnosi.

Posljedično blagdanskom življenju, stres kojeg često nismo niti svjesni dolazi iz nezdravog načina života tijekom blagdanskih dana. Nedostaje nam sna, dovoljno fizičke aktivnosti, zdrave prehrane. Uz sve potencijalne blagdanske stresove, treba uzeti u obzir i da je zima općenito godišnje doba kada smo skloniji depresivnim stanjima.

Foto: iStock
Blagdani su, pokazala su istraživanja, često okidač pojavi depresivnih osjećaja. No, koliko god pogađaju samce, događa se i onima koji to nisu...

Što nam je dakle činiti da se i ove godine ne nađemo u stanju tzv. "blagdanske depresije"?

Pokušajmo dobro planirati sve obaveze koje imamo vezano uz blagdane. Božićne poklone možemo kupovati unaprijed. Nabavku namirnica također ne treba ostavljati za zadnji čas. Ne pretjerujmo u količinama. Dovoljno spavajmo, zdravo jedimo i provodimo dovoljno vremena u fizčkim aktivnostima na svježem zraku. Ne postavljajmo si prevelika očekivanja. Odmorimo se. Uživajmo u sitnicama.

No, najbolji savjet za doživjeti Božić kako treba je uživati u samoj poruci Božića, a ta poruka je optimizam.

Ne zaboravite...

Radost Božića trebamo dijeliti sa svojim bližnjima. To možemo činiti na svom radnom mjestu, u radu s klijentima i pacijentima. Osmjeh i topla riječ su dovoljni da prenesu duh Božića. Sjetimo se onih koji su sami, podijelimo svoje vrijeme s njima, učinimo nešto za njih. Ne zaboravimo da su prave vrijednosti u nama, u očima koje vide ljude u nevolji, u ušima koje čuju tuđu patnju i u srcu koje ima ljubavi i brižnosti za ljude oko sebe.

Linker
13. studeni 2024 00:43