Kako je pandemija vratila jedan stari fenomen - doomscrolling. Evo što je to i kako utječe na naše zdravlje

Pandemija koronavirusa duboko je utjecala na sve aspekte našeg života. Jedan od takvih učinaka je doom surfanje ili doomscrolling, a to je kada prekomjerno surfate kroz pretežno negativne vijesti i zateknete se kako prelazite stranicu po stranicu tražeći još više detalja o uznemirujućim vijestima.

Mnogi od nas ne mogu se kloniti stalnog čitanja i gledanja vijesti vezanih uz lockdown, pandemiju i krize kroz koje ljudi prolaze. Neprestano provjeravamo različite web stranice i informativne kanale u nadi da ćemo dobiti neke nove informacije, a većina nas je 2020. provela na zaslonima pametnih telefona čitajući katastrofične vijesti o koroni. Toliko smo mnogo pretraživali pandemiju da je riječ doomscrolling 2020. godine Oxford English Dictionary proglasio jednom od riječi godine i dodao u rječnik. Zabilježeno je da su osim pandemija korone, prosvjedi za Georgea Floyda i američki predsjednički izbori 2020. pogoršali praksu doomscrollinga.

Napadaji panike

Iako se čini da je nastala tijekom pandemije koronavirusa, doom surfanje zapravo nije novi fenomen. To je isto ponašanje kao kad ljudi ne mogu skrenuti pogled sa sudara, kada u ponoć imamo potrebu gledati vijesti ili kada uživamo u čitanju vijesti iz crne kronike.

Provokativni naslovi i priče privlače čitatelje jer izazivaju strah i hitnost. Postoji osjećaj da, "ako znam sve najnovije vijesti, mogu bolje zaštititi sebe i svoju obitelj."

Kako kaže Pamela Rutledge, direktorica Kalifornijskog istraživačkog centra za medijsku psihologiju, doomscrolling "zapravo samo opisuje kompulzivnu potrebu da pokušamo dobiti odgovore kada se bojimo. Uostalom, moramo procijeniti predstavljaju li nove informacije prijetnju. Biološki smo potaknuti da se pobrinemo za to."

Osim što je pandemija povećala tu percipiranu potrebu za informacijama i emocijama izazvanim vijestima, omogućila je i više vremena koje smo mogli provesti tražeći informacije jer smo bili u lockdownu, što je dovelo do narušavanja našeg mentalnog zdravlja. Studija koju su proveli psiholozi u suradnji s Huffington Postom otkrila je da su sudionici koji su ujutro gledali tri minute negativnih vijesti imali 27% veću vjerojatnost da će reći kako su doživjeli loš dan šest-osam sati kasnije. Usporedno, skupina koja je gledala vijesti usmjerene na rješenja izvijestila je o dobrom danu 88% vremena. Zbog doomscrollinga pojedinci koji pate od kognitivne distorzije mogu doživjeti napadaja panike. Njemačko istraživanje s kraja ožujka i početka travnja 2020. pokazalo je i vezu između "učestalosti, trajanja i raznolikosti medijske izloženosti" s povećanim simptomima depresije i anksioznosti. Također, istraživači s Dartmouth Collegea otkrili su da je povećana upotreba telefona dovela do više tjeskobe, depresije i sjedilačkog stila života, što se u znatnoj mjeri negativno odražava na zdravlje.

A kako svi znamo da to nije dobro, evo kako možemo umanjiti utjecaj doomscrollinga.

Ograničite vrijeme provedeno na društvenim mrežama

Na pametnim telefonima može se voditi evidencija o vremenu koje provodimo na svakoj aplikaciji. Ako pratite to vrijeme, lakše ćete moći smanjiti korištenje telefona. Pokušajte i izbjeći čitanje vijesti i društvene mreže prije odlaska u krevet i odmah nakon buđenja. Najbolji način da to učinite je držanje telefona podalje od kreveta.

Ne zanemarujte vježbanje i kretanje

Koliko god primamljivo bilo ujutro zasjesti za pametni telefon i pretražiti vijesti mislite na to da je jutarnje kretanje među najboljim stvarima koje možete učiniti za sebe. Redovito vježbanje pomaže u oslobađanju neurotransmitera koji imaju dobar učinak na zdravlje, a joga i meditacija također pomažu u lakšem nošenju sa stresom i dnevnim zadacima.

Pazite na grickalice

Jedite zdravu i uravnoteženu prehranu i izbjegavajte žvakanje nezdrave hrane dok pretražujete i čitate sadržaje na pametnim telefonima. Mnogi, naime, upravo tada pojedu gomilu nezdrave hrane jer nisu svjesni što jedu, a najčešće nisu uopće niti gladni.

Vježbajte svjesnost

Imajte na umu svaki zadatak koji radite. Bilo da čitate, pišete ili vježbate, usmjerite punu pozornost na to. Provjerite je li izvor vijesti iz kojeg čitate pouzdan. Također, usadite naviku čitanja pozitivnih vijesti i podijelite to i sa svojim prijateljima i obitelji.

Isprobajte "tehniku STOP"

Ako smatrate da ste prekoračili vrijeme provedeno na ekranima i ne možete kontrolirati prste koji samo scrollaju u potrazi za novim vijestima, glasno recite STOP i istovremeno si dajte fizički poticaj, što može biti dodir na ruci. Kada to učinite više puta, vaš mozak će se utrenirati da je vrijeme da zaustavite trenutnu aktivnost.