Rano prepoznavanje simptoma, rano upućivanje liječniku, odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva nužne su u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe

SHUTTERSTOCK

što kažu istraživanja

Jesmo li na pragu otkrića lijeka protiv Alzheimera? Znanstvenici vjeruju da bi neki od ovih pristupa mogli izliječiti podmuklu bolest

Rastem

Znanstvenici još uvijek nisu uspjeli pronaći lijek za jednu od najrazornijih bolesti na svijetu, ali čini se da su sve bliže

Piše:

Ana Dukić

Objavljeno: 14. srpanj 2022. 10:00

Alzheimerova bolest službeno je opisana prije 115 godina. Ali milijarde eura i stotine neuspješnih istraživanja kasnije, znanstvenici još uvijek nisu uspjeli pronaći lijek za jednu od najrazornijih bolesti na svijetu.

Trenutno jedini odobreni lijekovi za Alzheimerovu bolest samo ublažavaju neke od simptoma, i to samo privremeno, ali ne zaustavljaju napredovanje bolesti. Ali postoji određeni optimizam među stručnjacima koji smatraju da su se konačno približili. Dr. Mark Dallas, neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Readingu, rekao je za MailOnline kako se nada da bi do velikog pomaka moglo doći za nekih 10 godina.

Naime, znanstvenici su otkrili da davanje lijekova za ADHD osobama s demencijom, može poboljšati pamćenje i učenje te smanjiti apatiju, jedan od tužnih simptoma Alzheimerove bolesti zbog kojeg se pacijenti često emocionalno odvajaju od voljenih. Britanski znanstvenici koji su pronašli poveznicu nakon pregleda postojećih istraživanja vjeruju da lijek pomaže u pokretanju područja mozga odgovornog za kogniciju, ali planiraju nova klinička ispitivanja. Drugdje se ispituju nove terapije s matičnim stanicama koje mogu oponašati moždano tkivo kako bi ponovno izrasli dijelovi organa oštećenih bolešću.

Isto tako, znanstvenici su optimistični u pogledu unosa antitijela koji treniraju tijelo da prepozna rane znakove Alzheimerove bolesti. Trenutno se rade i ispitivanja na ljudima, a nekoliko je koktela antitijela razvijeno i odobreno tijekom pandemije.

Drugi timovi proučavaju korištenje svjetla i kisika kako poništili štetu uzrokovanu ovom bolesti.

Naravno, svi ovi lijekovi trebaju još nekoliko godina istraživanja da bi se dokazali. Za to vrijeme znanstvenici ispituju mogu li se postojeći lijekovi prenamijeniti za borbu protiv ove teške bolesti. Ovo su neki od potencijalnih lijekova:

Cjepivo

U studenom su znanstvenici iz Brigham and Women‘s Hospital u Bostonu u SAD-u započeli prvu fazu ispitivanja spreja za nos koji bi mogao biti cjepivo za Alzheimerovu bolest.

Sprej koristi kemikaliju za stimulaciju imunološkog sustava osobe. Smatra se da aktivira bijele krvne stanice koje mogu očistiti plakove amiloidnog beta proteina koji se nakupljaju oko moždanih stanica i uzrokuju njihovu smrt kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Cjepivo se daje u dvije doze, u razmaku od tjedan dana. Rano ispitivanje uključuje je 16 sudionika u dobi od 60 do 85 godina.

Svi su sudionici pokazali rane simptome Alzheimera, poput blagog kognitivnog oštećenja i ranih znakova nakupljanja plaka u mozgu, ali još im nije dijagnosticirana bolest. Ispitivanje će otkriti je li cjepivo sigurno i koju bi dozu liječnici trebali koristiti.

Naravno, potrebna su još dva kruga ispitivanja prije nego znanstvenici utvrde može li pomoći. To, isto tako, znači da se lijek može čekati godinama.

To bi mogao biti rezultat 20 godina istraživanja dr. Howarda Weinera, ravnatelja Centra za neurološke bolesti Ann Romney u SAD-u.

- Ako klinička ispitivanja na ljudima pokažu da je cjepivo sigurno i učinkovito, ovo bi moglo predstavljati netoksičan tretman za osobe s Alzheimerovom bolešću, a također bi se moglo primijeniti rano kako bi se spriječilo oboljenje kod rizičnih skupina - rekao je dr. Weiner.

Terapija antitijelima

Nekoliko potencijalnih lijekova za Alzheimerovu bolest imalo je za cilj korištenje posebno razvijenih antitijela za pomoć u čišćenju plaka s mozga. Većina njih nije uspjela kada su testirani na ljudima, ali znanstvenici su isprobali nove načine kako bi spriječili širenje bolesti.

Tim istraživača sa Sveučilišta u Leicesteru, Sveučilišnog medicinskog centra Göttingen u Njemačkoj i britanske dobrotvorne organizacije za medicinska istraživanja LifeArc pokušava s novim način pod nazivom "TAP01" koji najviše obećava.

TAP01 cilja na amiloidne beta proteina dok su oni još uvijek u topivom obliku, umjesto drugih antitijela koji ciljaju na njih kad postanu plak na mozgu.

- Identificirali smo antitijelo kod miševa koje neutralizira topljive amiloidne beta proteine, ali se ne veže niti na normalne oblike proteina niti na plakove - rekao je profesor Thomas Bayer sa Sveučilišnog medicinskog centra Göttingen.

Dodaje kako im je sada cilj kreirati "ljudsku" verziju. Daljnji testovi na glodavcima s Alzheimerovom bolešću pomoću ovih antitijela dali su obećavajuće rezultate. Glodavci su pokazali poboljšanje moždane aktivnosti i pamćenja, kao i smanjenu razinu proteina u mozgu. Autori studije nadaju se da bi TAP01 mogao djelovati ili kao terapija za pacijente s Alzheimerom ili kao neka vrsta ‘cjepiva‘ koja sprječava razvoj bolesti.

Naravno, znanstvenici ističu da su istraživanja u ranoj fazi.

Još jedno liječenje antitijelima se trenutno ispituje u SAD-u, riječ je o gantenerumabu (monoklonsko antitijelo za liječenje Alzheimerove bolesti). Pretpostavlja se da djeluje na konvencionalniji način, čišćenjem amiloidnog plaka nakon što se već nakupio u mozgu. U posljednjem ispitivanju, dovršenom u lipnju prošle godine, 144 osobe s genetskim rizikom od Alzheimerove bolesti dobile su gantenerumab ili placebo, no niti jedan lijek nije spriječio ili usporio kognitivni pad kod sudionika.

Lijek je smanjio plak u mozgu, ali nije utvrđeno da su sudionici imali manje problema s demencijom. Stručnjaci namjeravaju testirati djeluje li lijek na pacijente u ranijim stadijima bolesti, a njegovi tvorci još uvijek gaje nadu.

U ožujku ove godine pokrenuto je novo ispitivanje gantenerumaba pod nazivom SKYLINE koje će trajati četiri godine. Regrutirat će 1200 sudionika u dobi od 60 do 80 godina koji pokazuju znakove nakupljanja proteinskih naslaga u mozgu, ali još ne pate od kognitivnog pada. Sudionici će primati tjednu ili dvotjednu dozu gantenerumaba i njihov će se ishod usporediti s placebo grupom.

Većina znanstvenika smatra da će lijekovi za Alzheimer pomoći bolesnicima, ali da ih neće izliječiti.

Profesor David Smith, stručnjak za farmakologiju sa Sveučilišta u Oxfordu, rekao je da je važno napomenuti da se sva trenutna antitijela i cjepiva koja se testiraju temelje na hipotezi da iza Alzheimerove bolesti stoji amiloid beta protein.

- Antitijela i cjepiva su dizajnirana na amiloidnoj hipotezi, koja još nije dokazana - rekao je.

Kaciga za mozak

Zvuči kao znanstvena fantastika, ali neki znanstvenici misle da bi izlaganje mozga infracrvenom svjetlu moglo pomoći u preokretu Alzheimerove bolesti.

U listopadu prošle godine istraživači sa Sveučilišta Durham objavili su rezultate ispitivanja u kojem su sudionici nosili kacigu koja je puštala impulse infracrvenog svjetla izravno u mozak. Ova metoda stimulira moždane stanice, dajući im energetski poticaj i pojačavajući protok krvi, a proces se naziva "fotobiomodulacija". To bi trebalo potaknuti mozak da aktivira imunološke stanice koje uklanjaju otrovne proteine povezane s demencijom. Istraživači također vjeruju da terapija povećava razinu dušikovog oksida i tako poboljšava protok krvi u mozgu, osiguravajući da više kisika može doći do moždanih stanica.

Kaciga je vrijedna 7250 funti, a ima 14 ugrađenih svjetala, testirana je na 14 zdravih Britanaca koji su je nosili dva puta dnevno u trajanju od šest minuta tijekom mjesec dana. Sudionici su bili podvrgnuti testovima pamćenja, verbalnih i motoričkih vještina prije i nakon tretman, a zatim su uspoređeni.

Njihovi su rezultati također uspoređeni s 13 drugih Britanaca koji su nosili lažnu kacigu u istom razdoblju i djelovali kao placebo. Znanstvenici su otkrili da su sudionici koji su nosili pravu kacigu imali značajan napredak u rezultatima testova u usporedbi s placebo grupom. Kacigu je razvio dr. Gordon Dougal, liječnik opće prakse u okrugu Durham, koji je radio s dr. Paulom Chazotom sa Sveučilišta Durham, stručnjakom za biološke znanosti.

Dr. Dougal je rekao da bi kaciga mogla pomoći umirućim moždanim stanicama da se ponovo regeneriraju u funkcionalne jedinice. No naglasio je:

- Potrebno je još puno istraživanja kako bi se u potpunosti razumio mehanizam djelovanja - istaknuo je dr. Dougal.

Komore za kisik

U studenom su izraelski znanstvenici objavili rezultate studije na šest pacijenata s blagim kognitivnim oštećenjem, što dr smatra pretečom demencije. Njihovi su se simptomi poboljšali nakon pet tretmana, a terapija je uključivala 90-minutni tretman kisikom jednom tjedno tijekom tri mjeseca, otkrili su znanstvenici. U hiperbaričnoj terapiji kisikom (HBOT) pacijenti udišu kisik kroz masku u komori pod tlakom. Ovu terapiju ponekad koriste sportaši kako bi se brže oporavili i slavne osobe u borbi protiv stresa.

Tretman značajno povećava količinu kisika u tijelu, za što zagovornici kažu da potiče zacjeljivanje tkiva, uključujući i mozak. Kada je tretman primijenjen na miševima, uklonio je amiloidne naslage iz mozga. Stručnjaci vjeruju da terapija djeluje tako što mijenja strukturu krvnih žila u mozgu i povećava protok krvi. Smanjeni dotok krvi u mozak otprije je povezan s pojavom demencije. No, dr. Dallas je rekao da je prerano reći hoće li pomoći u liječenju Alzheimerove bolesti kod ljudi.

Matične stanice

Matične stanice su ‘građevni blok‘ koji se može razviti u različite stanice, uključujući moždane ili živčane. Neki znanstvenici smatraju da imaju potencijal popraviti oštećenja uzrokovana neurološkim stanjima, poput demencije.

U jednom jednogodišnjem ispitivanju, 33 osobe s Alzheimerovom bolešću liječene su visokom ili niskom dozom matičnih stanica dobivenih iz koštane srži zdravih osoba. Tretman se zove Lomecel-B, a daje se jedna doza putem intravenske infuzije. Nadali su se da će matične stanice poboljšati zdravlje krvnih žila u mozgu, kao i smanjiti upalu, pomažući u suzbijanju oštećenja uzrokovanih Alzheimerovom bolešću.

Rezultati su pokazali da su pacijenti imali sporiji pad kognitivnih sposobnosti od placebo skupine, a Lomecel-B je pomogao povećati funkciju krvnih žila i smanjiti upalu mozga. Upala se smatra ključnim čimbenikom razvoja Alzheimerove bolesti.

Tri mjeseca nakon tretmana skeniran je mozak pacijentima i uočeno je da je kod onih s visokom dozom lijeka Lomecel-B povećan lijevi hipokampus, dio mozga ključan za formiranje pamćenja koji se oštećuje kako Alzheimerova bolest napreduje.

Ispitivanje, koje je bilo u prvoj fazi, prvenstveno je bilo osmišljeno kako bi se osiguralo da je Lomecel-B siguran za upotrebu kod ljudi. Novo veće ispitivanje, sada je u tijeku, a osmišljeno je kako bi se ispitalo jesu li jedna doza ili više doza lijeka Lomecel-B učinkovite u liječenju Alzheimerove bolesti.

Crijevne bakterije

Neki stručnjaci smatraju da se lijek za Alzheimerovu bolesti nalazi u crijevima. Teorija se temelji na ulozi mikrobioma u održavanju cjelokupnog zdravlje. Prijašnje studije pokazale su da bi crijevne bakterije mogle biti uključene u razne funkcije mozga, od kontrole apetita do stanja poput depresije, anksioznosti, a sada i demencije.

Ove godine stručnjaci su predstavili više studija koje ističu potencijalnu interakciju mikrobioma i Alzheimerove bolesti. Jedna studija je pokazala kako se mikrobiomi pacijenata s Alzheimerom mogu znatno razlikovati od onih bez tog poremećaja.

A u tijeku su ispitivanja koja testiraju sposobnost nekih lijekova da poprave crijevne bakterije kako bi se poboljšalo zdravlje mozga. U teoriji, crijevne bakterije pacijenata utječu na razne upale u tijelu koje zatim utječe na mozak putem opskrbe krvlju.

- Većina ljudi se iznenadi kad sazna da njihove crijevne bakterije mogu imati utjecaj na zdravlje njihovog mozga. Ali dokaza je sve više, a mi pokušavamo bolje razumjeti zašto to toga dolazi. Naše crijevne bakterije mogu utjecati na razinu upale u našim tijelima, a znamo da je upala ključni čimbenik Alzheimerovoj bolesti - objasnila je dr. Edina Silajdžić, neuroznanstvenica s King‘s Collegea u Londonu

Ona stoji iza istraživanja koje je uspoređivalo mikrobiome 68 osoba s Alzheimerovom bolešću i osoba koje nemaju navedenu bolest. Uzorci krvi i stolice uzeti su od svih sudionika i analizirani u biološkom laboratoriju u Italiji. Ovi su testovi otkrili da ljudi s Alzheimerovom bolešću imaju poseban mikrobiom kao i više markera upale.

Naknadni eksperimenti uključivali su tretiranje matičnih stanica mozga krvlju ljudi s Alzheimerovom bolešću. Utvrđeno je da su one manje sposobne za rast novih živčanih stanica od kontrolne grupe liječene krvlju ljudi bez bolesti.

- To nas navodi da vjerujemo da upala povezana s crijevnim bakterijama može utjecati na mozak putem krvi - rekla je dr. Silajdžić.

Isto tako, to može značiti da se Alzheimerove bolest može tretirati ciljanjem crijeva umjesto mozga.

Direktorica istraživačkog centra Alzheimer‘s Research UK, dr. Susan Kohlhaas, rekla je da su rane studije dale dobru osnovu za daljnji rad na vezi između crijevnih bakterija i Alzheimerove bolesti.

Dr. Dallas je rekao da bi se crijevne bakterije mogle pokazati korisnima kako bi se detektirale osobe koje su u opasnosti od demencije, ali znanost tek treba pronaći načine za korištenje mikrobioma za zaštitu zdravlja mozga.

Profesor Smith je dodao da iako je mikrobiom i njegov odnos s Alzheimerovom bolešću vrijedan daljnjeg istraživanja, prerano je reći je li to valjan pristup.

Kako prepoznati Alzheimerovu bolest

Prva faza (lakši simptomi)

● tjeskoba, povlačenje u sebe, mirnoća

● promjena raspoloženja, nezainteresiranost

● bez interesa za čitanje i pisanje

● gledanje televizije bez interesa

● slaba komunikacija s okolinom

● zaboravljanje, traženje stvari ili njihovo stavljanje na krivo mjesto

● loša orijentacija u prostoru i vremenu

● otežano hodanje, mali i usporeni koraci

● drhtanje lijeve ruke

Druga faza (teži simptomi)