U odnosu na razdoblje prije pandemije covida-19 djeca i mladi u Hrvatskoj više vremena provode ispred digitalnih ekrana, to je dominantna aktivnost u slobodnom vremenu, a istodobno smanjeno je vrijeme za izvršavanje obveza, objavio je Institut za društvena istraživanja Zagreb.
Provođenje više vremena ispred digitalnih ekrana posebice se odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke, pokazuje analitičko izvješće "U potrazi za mjerom između školskog igrališta i Tiktoka", koje je u četvrtak objavio Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).
Izvješće se bavi rijetko predstavljenim perspektivama djece i mladih o obrascima korištenja i utjecaju digitalnih tehnologija na njihove živote, društvo i gospodarstvo. Poseban naglasak stavljen je na analizu povezanosti čestine korištenja digitalnih uređaja i dobrobiti djece i mladih.
Izvješće je nastalo temeljem rezultata znanstvenoistraživačkog projekta „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj (EWAchange)” kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.
Opsežno nacionalno istraživanje je provedeno u razdoblju od svibnja do kolovoza 2022. U istraživanju je sudjelovalo 17.472 učenika (5. i 7. razred osnovnih i 3. razred srednjih škola) te 3634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Hrvatskoj, što ga čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.
Čak 61 posto učenika 3. razreda srednjih škola odgovara da više ili znatno više vremena provode ispred ekrana mobitela, računala, televizora u odnosu na razdoblje prije pandemije. To se posebice odnosi na djevojke.
Više od 50 posto učenika 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana (ne računajući rad na školskim obvezama).
Rezultati istraživanje govore o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obveza i bavljenja sportom i rekreacijom, gdje 15 posto srednjoškolaca ne provede niti minutu u radu za školu, a 29 posto ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu niti individualno.
Mladi koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje svoja psihološka stanja procjenjuju manje pozitivnima
Hrvatski učenici svih generacija koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje, skloniji su svoja psihološka stanja procjenjivati manje pozitivnima. Djeca i mladi koji provode više od četiri sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja daju negativnije iskaze psihološkog stanja. Rezultati ukazuju i da 43 posto mladih u Hrvatskoj negativnim procjenjuje utjecaj osobnog korištenja na vlastito učenje, 37 posto na kvalitetu slobodnog vremena, 31 posto na fizičko i 29 posto na mentalno zdravlje.
Čak 70 posto učenika 7. razreda smatra značajnim problemom količinu vremena koji mladi provode online, a 62 posto problemom smatra zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju.
Zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izrazitim problemom smatra 49 posto sedmaša, pri čemu 56 posto djevojaka te 42 posto mladića.
Rezultati pokazuju da 75 posto učenika sedmog razreda smatra da više uživaju u druženju s drugima uživo u usporedbi s online okružjem, 72 posto uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 66 posto odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih.