Liječnici se sve više susreću s osobama koje nakon što su preboljele covid-19 dolaze sa smetnjama srca, oštećenim srčanim mišićem i poremećajem u radu srca, o čemu su provedene i brojne studije. Čak i blaga do umjerena infekcija virusom SARSCoV-2 može uzrokovati neravnotežu u kardiovaskularnom sustavu mladih, zdravih odraslih osoba. To bi trebalo potaknuti ljude da poduzmu sve mjere prevencije covida i postcovida te da čak i ako su imali blagi oblik covida, ali imaju simptome koji ne prolaze mjesecima nakon akutne infekcije, potraže detaljniju dijagnozu. Procesi koje u tijelu pokreće virus mogu imati posljedice kojih možda nismo ni svjesni. Lupanje srca, bol u prsima, otežano disanje, kratak dah samo su neki simptomi koje povezujemo sa srcem. Oni kod nekih mogu biti uobičajeni dio duljeg oporavka od bolesti, ali mogu ukazivati i na promjene na srcu i drugim organima, što je potrebno otkriti i liječiti. To što je na vrijeme potražio pomoć uvelike je pomoglo 37-godišnjem Branimiru Valenčaku iz Zagreba da danas ima zdravo srce. Nakon što je prebolio blagi oblik korone, naime, dobio je upalu ovojnice srčanog mišića. Prije toga bio je potpuno zdrav i u relativno dobroj formi.
Temperatura, bolovi i malaksalost
U ožujku prošle godine dobio sam koronu, javila se povišena temperatura, 37,5 Celzijevih stupnjeva, i potrajala dva sata. Ništa posebno, bio je to vrlo blagi oblik korone, a veća mi je muka bila ostati danima u izolaciji. Međutim, dva mjeseca nakon toga javili su se isti simptomi, ali jači i praćeni visokom temperaturom i općom malaksalosti. Testirao sam se na SARS-CoV-2 i test je bio negativan. Međutim, bolovi u leđima i mišićima bili su toliko jaki da sam se jedva micao, a temperaturu nisam mogao spustiti. Otišao sam na hitnu, napravili su rendgen pluća i sve je bilo u redu. Obiteljska liječnica dala mi je antibiotik sumnjajući da je bakterijska upala. Međutim, ja sam osjećao da nisam dobro, da me tijelo ne sluša i da to nije gripa, kako su neki sugerirali. Brinula me i visoka temperatura i to što je nisam mogao spustiti ni koktelom lijekova za snižavanje temperature. Ili bih je nakratko spustio, a potom bi se ponovno penjala na 40-41 stupanj. Toliko bih se oznojio noću da smo čak morali promijeniti madrac. Osjetio sam da nešto nije kako treba - kaže Branimir Valenčak. Odlučio je otići na hitnu u Kliniku za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" unatoč tome što je bio negativan na covid. Tamo su mu vrlo brzo uočili zadebljanje srčane ovojnice i uputili ga u KBC Zagreb.
Šest mjeseci strogog mirovanja
- Dijagnosticirana mi je upala srčane mišićne ovojnice kao posljedica preboljene bolesti covid-19. Nasreću, sve je dobro prošlo i danas sam zdrav čovjek. Na intenzivnom koronarnom odjelu ležao sam deset dana, s aritmijama i u lošem stanju. Dobivao sam lijekove, osjećao sam se omamljeno, ali išlo je nabolje i stanje se popravilo. U bolnici su mi rekli da sam izuzetno odgovoran i da sam došao na vrijeme u bolnicu, jer je bilo zahvaćeno 50 posto srca. Rekli su i da je prije mene bilo onih kojima je upala zahvatila 70-85 posto srca, a neki su u bolnici tri mjeseca. Kad su me otpustili iz bolnice, šest mjeseci trebao sam mirovati, nisam smio ništa dizati niti išta raditi. Nakon šest mjeseci liječnici su pregledali srce i sve je bilo u redu. Nakon toga sam se cijepio protiv covida s dvije doze, bez ikakvih poteškoća i nuspojava - kaže Branimir. Vratio se svojim uobičajenim aktivnostima i poslu, direktor je zagrebačkog ureda jedne austrijske tvrtke. Na kontrole više ne treba ići, samo se treba pridržavati uobičajenih preporuka za prevenciju i zdrav način života. Ističe da nikada nije bio bolestan niti itko u njegovoj obitelji boluje od kardiovaskularnih bolesti.
- Ovakvih situacija imali smo prilično mnogo. Bilo je i mladih, i onih srednjih godina, i starijih koji su imali ozbiljne komplikacije na srcu nakon akutne faze infekcije covid-19, a prije toga su bili zdravi. Virus SARS-CoV-2 može izazvati upalu srčanog mišića i nakon što akutna bolest prođe, a mikrobiološki test pokaže se negativnim. Vrlo često nam dolaze pacijenti mjesecdva nakon što su imali covid-19 s osjećajem lupanja srca, preskakanja, probadanja u lijevom prsištu. Sve takve pacijente treba pregledati. Kod nekih je to produljen oporavak od covida-19, ali kod nekih su nastale posljedice na srcu. Drugi potencijalni problem je to što covid-19 povlači za sobom povećanu sklonost stvaranju krvnih ugrušaka, koji mogu dovesti do embolija, infarkta pluća i teškog opterećenja desne klijetke, ishemijskog udara i infarkta miokarda - istaknuo je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo organizirali su okrugli stol "Prevencija covida i postcovida", ističući da je cijepljenje protiv covida-19, ali i drugih respiratornih bolesti poput gripe i pneumokoka, najbolja prevencija.
Cijepiti se protiv covida, gripe i pneumokoka
- U posljednje dvije i pol godine svjedočimo velikom broju naših pacijenata koji su imali težak oblik covida, a nisu bili cijepljeni. Nažalost, sve češće dolaze i ljudi srednje dobi koji prije nego što su oboljeli od covida-19 nisu imali nikakvih srčanih bolesti, a sada imaju problema s tahikardijom ili čak infarkt miokarda. Sve to bilo bi moguće spriječiti kada bi se što više ljudi cijepilo i tako zaštitilo svoje zdravlje, ali i pridonijelo manjem širenju pandemije. Naši kardiovaskularni bolesnici osjetljivi su i na druge virusne i bakterijske respiratorne bolesti pa se savjetuje sezonski se cijepiti protiv gripe i cijepiti se protiv pneumokoka, koji može uzrokovati tešku upalu pluća - naglasio je akademik Miličić. Branimir Valenčak u trenutku zaraze covidom-19 nije bio cijepljen jer se u to vrijeme cijepilo samo starije stanovništvo.
- Kad sam se oporavio i kad su mi liječnici rekli da se mogu cijepiti, odmah sam to i učinio. Savjetovao bih svakome da se brine za svoje zdravlje i osluškuje svoj organizam te reagira na vrijeme ako nešto nije u redu - poručuje Branimir. Bolovi u prsima, zaduha i kratak dah mogu biti povezani i s oštećenjem pluća. Doc. dr. sc. Mateja Janković Makek, dr. med., spec. internist, subspec. pulmolog u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, kaže da su embolije dosta česte i mjesecima nakon preboljenja covida-19. Kroz postcovid ambulantu na Jordanovcu prošlo je gotovo 2000 pacijenata, više od 70 posto imalo je blaži oblik covida, a prosječne su dobi 55 godina.
Hipertenzija i postcovid
- Kod teških oblika postcovida najčešće se srećemo s bolesnicima koji i dalje imaju smanjenu razinu kisika u krvi pri naporu ili čak u mirovanju, uslijed promjena plućnog tkiva zaostalih nakon akutnog covida i/ili plućne embolije udružene sa SARS-CoV-2 infekcijom - kaže dr. Janković Makek. Upozoravajući znak da covid treba shvati ozbiljno jest podatak da u postcovid ambulante dolaze osobe koje otprije imaju kardiovaskularne bolesti ili rizične faktore. Prema riječima dr. Janković Makek, među bolesnicima koji su došli u postcovid ambulantu na Jordanovac puno je onih s nekim od kardiovaskularnih komorbiditeta, a najčešće se radi o osobama koje su pretile i imaju visoki krvni tlak, s popratnom inzulinskom rezistencijom ili bez nje. Od ukupnog broja bolesnika koji su prošli kroz postcovid ambulantu čak oko 40 posto ima povišeni krvni tlak, 13 posto ima šećernu bolest, dok su poznata koronarna bolest i fibrilacija atrija zabilježene u 4 do 6 posto. Kardiovaskularni bolesnici tako su među najrizičnijima za razvoj težeg oblika covida i postcovida, razdoblja nakon preboljenja akutne infekcije koronavirusom tijekom kojeg su simptomi zadržavaju, prvi put se javljaju ili se ponovno razvijaju. Najbolja prevencija akutnog covida-19, a time i postcovida je cijepljenje, osobito se preporučuje osobama koje imaju povećan rizik za teže oblike bolesti, a u tu skupinu svakako spadaju kardiovaskularni bolesnici. Cijepljenje će pomoći da se spriječe srčani problemi ili problemi s plućima koji se mogu razviti nakon covida i kod dotad zdravih osoba.