Problemi u govoru prvi su znak demencije: Ovih pet uočite na vrijeme

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Rani simptomi

Ako primijetite neke od ovih znakova dok govorite, javite se liječniku jer je možda u pitanju demencija

Demencija zahvaća nekoliko važnih područja u mozgu, a zbog toga utječe i na govor

Progresivno pogoršanje intelektualnih sposobnosti poznato kao demencija zahvaća nekoliko važnih područja u mozgu, a to može uzrokovati probleme s brojnim funkcijama. Upravo pogoršane funkcije mogu biti znak da je osoba oboljela od ove neurodegenerativne bolesti.

Jedna od njih je i govor. Ako primijetite da vi ili netko u vašoj blizini ima problema s govorom, to bi mogao biti pokazatelj demencije.

Ovo su važni simptomi na koje trebate obratiti pažnju:


Problemi s pronalaženjem pravih riječi

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ističe kako je uobičajeni znak demencije smanjena sposobnost komunikacije. Osoba s ovim stanjem imat će problema s pronalaženjem pravih riječi ili završavanjem rečenica. Možda će koristiti sinonime ili pokušati objasniti na drugi način riječ koje se ne može sjetiti.


Problemi s izražavanjem

- Izazovi s prenošenjem misli ili osjećaja rani su znakovi demencije. Osoba koja ima demenciju imat će poteškoće u izražavanju misli i osjećaja - kaže Chrissy Moser, certificirana specijalistica za liječenje demencije na Floridi.

Isto tako, ljudi s demencijom često doživljavaju promjene u svojim emocionalnim reakcijama. Mogu čak imati i manje kontrole nad svojim osjećajima i načinom na koji ih izražavaju. Primjerice, netko može biti razdražljiv, sklon naglim promjenama raspoloženja ili pretjeranim reakcijama.

Također, članovi Udruge za Alzheimer naglašavaju kako osobe s demencijom mogu djelovati nezainteresirano ili zadubljeno u vlastite misli.


Poteškoće s razgovorom

- Osoba koja boluje od demencije može imati poteškoća u vođenju razgovora s drugima. Često se događa zaboravljanje imena ljudi, mjesta i stvari u razgovoru - navodi Moser.

To, također, može dovesti do nemogućnosti praćenja razgovora, što može dovesti do toga da osoba s demencijom postane društveno povučenija.

Kad postane teško pratiti razgovor ili se sjetiti imena ljudi koje ne vidi svaki dan, osoba s demencijom se može početi povlačiti iz društva prijatelja i izbjegavati okupljanja i slavlja ili druge vrste događaja na kojima prisustvuje veći broj ljudi.


Ponavljanje

- Pojedinci pogođeni demencijom vrlo vjerojatno će imati ponavljajuće ponašanje. To uključuje postavljanje ili odgovaranje na isto pitanje nekoliko puta, ponavljanje uputa i pričanje o istom događaju više puta - kaže dr. Mark Davis, liječnik iz Pacific Analyticsa.


Izmišljanje

- Stvaraju lažne uspomene, ali bez namjere obmanjivanja. Pojedinac nije u stanju prepoznati da je ono što govori izmišljeno i iskreno vjeruje da je ono što govori točno i istinito. Konfabulacija je tipično odgovor na suočavanje s kognitivnim promjenama koje netko doživljava - objašnjava dr. Holly Schiff, licencirana psihologinja u Greenwichu.

Konfabulacija je iznošenje izmišljenih događaja koje osoba prikazuje kao stvarno doživljene.


Kad posjetiti liječnika?

- Problemi s pamćenjem i zaboravljanje ne znače da imate demenciju. To je normalni dio starenja i mogu ga uzrokovati drugi čimbenici, ali ne biste trebali zanemariti simptome. Ako imate bilo koji od simptoma povezanih s demencijom, a oni se ne popravljaju, važno je posjetiti svog liječnika kako bi mogao isključiti druge uzroke i odredite radi li se o demenciji ili drugom kognitivnom problemu. Ranom dijagnozom i liječenjem možete usporiti napredovanje demencije i održati svoju mentalnu funkciju - kaže Schiff.

Do prije tridesetak godina o demenciji, odnosno Alzheimerovoj bolesti, rijetko se govorilo. No, kako se životni vijek produžavao i kako su demencije sve češći zdravstveni problem, može se reći da je ta bolest znatno češća nakon 65., a osobito nakon 80. godine.

Kod demencije dolazi do intelektualnog propadanja središnjeg živčanog sustava, a osobito je oštećeno pamćenje, učenje, orijentacija u prostoru i poimanje vidno-prostornog odnosa. Podaci govore da u Hrvatskoj živi oko 90.000 osoba s raznim vrstama demencije, od čega se kod 70 posto radi o Alzheimerovoj bolesti.

Linker
16. studeni 2024 19:39