Mekušci su izvrstan izvor bjelančevina, omega-3 masnih kiselina, mineralnih tvari, te vitamina topljivih u mastima.
 Getty Images/iStockphoto
ZDRAVA NAMIRNICA

Šteta što ih jedemo samo petkom: odlični su za srčane bolesnike, dijabetičare, oboljele od Alzheimera, a imaju i antikancerogene moći

Dolaze nam topliji dani, a s njima i laganija hrana pa češće jedemo ribu i druge plodove mora. Ljudi s kontinenta pomalo zaziru od šaruna, ugora ili grdobine, no ozare se pri spomenu na lignje. Svi ih volimo. 

Ovog puta ću se stoga, za uvod u ljetne teme, pozabaviti mekušcima, njihovom sastavu i utjecaju na zdravlje.

Poznati mekušci iz našeg mora su lignja, sipa, muzgavac, lignjun i hobotnica. Pržimo ih, pečemo, pripremamo na saft, na salatu… a svaka domaćica ima neki svoj omiljeni recept i neku malu tajnu savršenog jela.

Mekušci su izvrstan prirodni izvor bjelančevina, omega-3 masnih kiselina, mineralnih tvari, te vitamina topljivih u mastima. Zahvaljujući sinergiji svih svojih sastojaka, pokazuju pozitivan učinak na naše zdravlje.

Prvenstveno se to odnosi na smanjenje rizika za pojavu nekih vrsta raka te kroničnih zdravstvenih tegoba poput bolesti srca i krvnih žila, reumatoidnog artritisa, šećerne bolesti, Alzheimerove bolesti i dr.


Omega-3 masne kiseline

Zanimljivo je reći kako su mekušci s jedne strane siromašni mastima (kojih sadrže od 0.6 do 2 %), a s druge strane bogati omega-3 masnim kiselinama.

Omega-3 masne kiseline imaju pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje pa tako smanjuju mogućnost pojave depresije, šizofrenije, gubitka pamćenja, pada koncentracije… Također čuvaju zdravlje srca i krvnih žila; štite od aritmije, prekomjernog zgrušavanja krvi, ateroskleroze i dr. Omega-3 masne kiseline podržavaju razvoj nerođenog djeteta što se poglavito odnosi na mozak i oči.

Iako su danas na tržištu prisutni brojni dodaci prehrani s omega-3 masnim kiselinama, njihova je kvaliteta i iskoristivost u mnogim slučajevima upitna. Stoga se, ne bez razloga, preporučuje redovito konzumiranje plodova mora kao njihovih glavnih izvora u našoj prehrani.


Bjelančevine

Mekušci sadrže visokokvalitetne bjelančevine koje svojim aminokiselinskim sastavom podržavaju rast, razvoj i obnovu našeg tijela.

Iako bjelančevine prvenstveno vežemo uz izgradnju i obnovu stanica, one zajedno s peptidima i amino kiselinama igraju nezamjenjivu ulogu u regulaciji šećera u krvi i krvnog tlaka, ublažavanju upalnih procesa u organizmu, regulaciji sitosti, staničnoj komunikaciji i sl.


Peptidi

Peptidi su, poput bjelančevina, lanci aminokiselina, no kraći su od njih. Peptidi iz mekušaca pokazuju pozitivan učinak na zdravlje. Tako oni iz liganja imaju antikancerogeni i antioksidativni učinak, a uz to sudjeluju u regulaciji visokog krvnog tlaka.


Vitamin D

Iako glavninu svojih potreba za vitaminom D čovjek osigurava izlaganjem kože suncu, nije zanemariv ni njegov sadržaj u mekušcima.

Ovaj vitamin igra značajnu ulogu u mineralizaciji kostiju, normalnom radu štitne žlijezde, sintezi inzulina, imunitetu, zdravlju kože, jačanju mišića, a također se njegova adekvatna prisutnost u organizmu vezuje uz smanjenje rizika od pojave nekih vrsta raka.


Jod

Jod je mineralna tvar čija se značajna uloga ogleda u podržavanju rada i funkcije štitne žlijezde. On tako posredno djeluje na rast, metabolizam, živce i sl. Njegov nedostatak vodi ka nepoželjnim mentalnim i fizičkim tegobama. S obzirom na činjenicu da su mekušci kao plodovi mora prirodan izvor joda, još jednom se potvrđuje potreba za njihovim češćim uključenjem u prehranu.


Vitamin B12

Vitamin B12 neophodna je karika sinteze DNA i eritrocita, a također pomaže zdravlje živaca. Njegov nedostatak ogleda se kroz megaloblastičnu anemiju, promjene na živcima, lošije pamćenje, depresiju, te bolesti srca i krvnih žila.

Mekušci su izvrstan izvor vitamina B12 pa njihova konzumacija svakako doprinosi našem zdravlju. Štoviše, znanstvene su studije pokazale kako čovjek lakše iskoristi vitamin B12 iz mekušaca nego iz mesa i jaja.


Zamrznuti mekušci, da ili ne?

Moramo priznati kako nas većina kući ima zamrznutu hranu. Od plodova mora kod mene su u dubokom trenutno lignjuni. Daje mi to neku vrstu sigurnosti da u slučaju lošeg vremena u petak neću ostati bez ručka.

Zamrzavanjem se produžava trajnost mekušaca, no istini za volju, opada njihova kvaliteta. Iako sporije, biokemijski procesi se neprestano odvijaju i u zamrznutoj hrani. Dolazi do promjene strukture bjelančevina i oksidacije masti; poglavito osjetljivih višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Na temelju istraživanja, znanstvenici stoga preporučuju mekušce potrošiti u roku od tri mjeseca od dana smrzavanja.

Dakle, zamrzavate li mekušce svakako na ambalaži napišite datum zamrzavanja. A sada provjerite imate li u zamrzivaču sipe ili lignje koji ste davno trebali pojesti. Nastojite da vam u buduće ne ostaje predugo u ledu.


Sipino crnilo nije samo za dekoraciju

Crni rižoto od sipe jedan je od simbola gastronomske tradicije našeg priobalja i otoka. Ima tu malo petljancije; pola kuhinje bude crno, a rukama treba četiri dana da se vrate k sebi. Pripremamo ga zato gostima do kojih nam je uistinu stalo.

Osim u pripremi rižota, sipino crnilo se koristi i kao bojilo. Tako primjerice mnogi riblji restorani svojim gostima, uz klasične vrste kruha, nude i baš baš crni kruh sa sipinim crnilom.

Međutim, zanimljivo je spomenuti kako sipino crnilo nema samo dekorativan učinak. U mnogim se krajevima svijeta ono tradicionalno koristi kao konzervans za svježu sipu. Može to zahvaliti svom antibakterijskom učinku pa se danas u prehrambenoj industriji koristi kao konzervans.

Osim toga, crnilo sipe ima i antikancerogeni učinak koji, srećom, zadržava svoja pozitivna svojstva i nakon kuhanja. I još, sipino crnilo doprinosi regulaciji lučenja želučane kiseline te sprječavanju pojave čira na želucu.

Naravno, važna je i činjenica da se tijekom više od 100 godina korištenja sipinog crnila u gastronomiji nije uočila njegova toksičnost.


ISPROBAJTE OVE RECEPTE!


Sastojci (za 4 osobe):

  • 700 g sipe
  • 450 - 500 g luka
  • 260 g riže okruglog zrna
  • 100 g bijelog vina
  • 80 g ekstra djevičanskog maslinovog ulja
  • ribani tvrdi sir
  • češnjak
  • sol
  • papar
  • ružmarin
  • peršinov list
  • lovor
  • majčina dušica
  • mažuran


Priprema:

Prvi korak je da očistite sipu i odstranite crnilo koje će vam trebati za ovaj rižoto, a to se radi tako da sipu okrenemo leđima na radnu plohu, prerežemo je po dužinu uzduž "trbuha" i oprezno, kako ne bismo razlili crnilo, odstranimo vrećice u kojima se krije. Odložite ih u zdjelicu i krenite s pripremom jela.

  1. Na zagrijanom ulju popržite izrezani luk da postane staklast.
  2. Dodajte očišćenu i izrezanu sipu. Pirjajte na blagoj vatri uz povremeno miješanje dok tekućina ne ispari.
  3. Potom dodajte vino i sve začine. Nastavite pirjati oko pola sata na niskoj vatri uz dolijevanje tople vode ili ribljeg temeljca po potrebi.
  4. Dodajte opranu rižu, još dolijte vode ili ribljeg temeljca i promiješajte. Kuhajte na blagoj vatri oko 40 minuta uz često miješanje i dolijevanje vode (temeljca) po potrebi.
  5. Kad vidite da je riža još malo i gotova u rižoto dodajte vrećice sa crnilom - ne brinite, u kuhanju će se raspasti i dati poseban okus jelu. Vatru ugasite, lonac poklopite i ostavite da odstoji do 10 minuta, a potom servirajte.


Gotovi rižot pospite usitnjenim peršinom i poslužite uz ribani sir.

Uz ovaj rižoto kao salata odlično ide zelena salata, matovilac, potočarka, rajčica, krastavci, mladi kupus, maslačak …


Savjet +

1. Kada se radi rižoto, nema šetnje okolo. Lako zagori, pa nad njime treba doslovno stražariti, često ga miješati i dodavati mu malo po malo tekućine.

2. Da hobotnica, sipa ili muzgavci budu mekši, u lonac u kojem se kuhaju uvijek stavim pluteni čep. Ne znam ima li to neke koristi, no tako su me učili.

Sastojci (za 4 osobe):

  • 750 g očišćenih lignjuna (ili muzgavaca)
  • 6 srednje velikih krumpira
  • 2 velike glavice luka
  • 2 velike mrkve
  • 70 g bijelog vina
  • 70 g ekstra djevičanskog maslinovog ulja
  • voda
  • češnjak
  • peršinov list
  • ružmarin
  • ovorov list
  • sol
  • papar


Priprema:

  1. U vatrostalnu posudu stavite očišćene lignjune izrezane na pola, oguljene krumpire, mrkvu i luk izrezane na krupno, usitnjeni češnjak i peršin, vino, ulje, ružmarin, lovor, sol, papar i na kraju vodu tako da tekućine bude do pola lignjuna i povrća.
  2. Sve promiješajte i poklopite. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 ℃ oko 45 minuta.


Tijekom pečenja posudu 2, 3 puta izvadite iz pećnice i lagano promiješajte sadržaj.

Poslužite uz sezonsku salatu; zelenu salatu, rajčice, krastavce, mladi kupus ...


Nadam se da vas je ovaj tekst potaknuo na češće konzumiranje mekušaca. Ja sam baš jučer za ručak napravila umak od lignjuna i gljiva. Uz to je bila palenta kao prilog i salata od mrkve i mladog kupusa. Ma bilo je za prste polizat'. (Usta moja, hvalite me.)

Za više ideja što kuhati možete pogledati moj profil EatToSlim.

Linker
17. studeni 2024 19:49