Poslastica koja štiti od malignih bolesti, djeluje protiv depresije i smanjuje rizik od hipotireoze

Ljeti bi' svega i još u XXL količinama. I lubenice i tikvica i krastavaca i rajčica i bresaka i šljiva i patlidžana. A tek dinja! Kad krenem ne mogu stati.

Iako je držimo za voće, dinja je u biti povrće. U srodstvu je s krastavcima, tikvama i bundevom. Pretpostavlja se kako potječe iz Indije.

Uzgajala se u Kini još 2000 godina prije Krista. Jeli su je i u Starom Rimu, no ne s previše entuzijazma. Naime, ondašnje njezine sorte nisu bile slatke, pa se obično kuhala i bogato začinjala.

Prve sorte slatke dinje uzgojile su se u 15. stoljeću na Sredozemlju čime je interes za ovo 'voće' otišao u nebo. Ipak svoju je popularnost dinja stekla na francuskom dvoru. Tijekom renesanse uvelike se uzgajala u papinskom vrtu Cantalupo, pa se otuda jedna od njezinih poznatih sorti na engleskom naziva 'cantaloupe'.

Iskoristive su i sjemenke

Dinju jedemo svježu, kombiniramo je s drugim voćem i radimo voćnu salatu, a tu je i vrlo zanimljiv sladoled. U mnogim egzotičnim dijelovima svijeta dinja se kombinira s mesom. Meni je, naravno, super kombinacija zobenih pahuljica, jogurta i dinje.

Vrijednosti dinje

Voće i povrće trebamo svakodnevno uključiti u svoj jelovnik. Potvrđuju to brojna znanstvena istraživanja koja pokazuju kako prehrana bogata kolesterolom i zasićenim mastima, a siromašna povrćem i voćem uvelike povećava mogućnost za pojavu pretilosti i raka.

Sada ljeti valja uživati u dinji. Njezini kukurbitacini, litij i cink pomažu obranu organizma od malignih bolesti, djeluju protiv depresije, te jačaju imunitet. Pokazalo se još kako uključivanje dinje u prehranu smanjuje rizik za pojavu ateroskleroze, pa se vjeruje da ona može biti pouzdana pomoć u liječenju bolesti srca i krvnih žila.

Prisutni flavonoidi pokazuju antioksidativno djelovanje, te pomaže ublažavanju upalnih procesa i smanjenju boli.

Ovo 'voće' sadrži magnezij koji olakšava predmenstrualne tegobe, te doprinosi zdravlju i funkciji mišića. Nadalje, mineralna tvar imena bor ima pozitivan utjecaj na zglobove i čvrstoću kostiju.

Dinja uz to pomaže rad bubrega i izmokravanje. Doprinosi aktivnosti štitne žlijezde i smanjuje rizik za pojavu hipotireoidizma. Od koristi je protiv gihta i reumatskih tegoba. Vlaži kožu te pospješuje liječenje ekcema.

I dok je s jedne strane siromašna mastima i natrijem, dotle je bogata prehrambenim vlaknima, mineralnim tvarima, karotenoidima, vitaminom C, kalijem i jednostavnim šećerima. Štoviše, samo jedna šalica dinje zadovoljava naše dnevne potrebe na vitaminom C i karotenoidima. Dodamo li ovome da vitamin C i karotenoidi štite od raka vrata maternice, bez uveličavanja možemo reći kako nam je dinja izvrsni ljetni desert ili užina.

Gastro savjeti

- Po izrezanoj dinji nakapajte malo svježe iscijeđenog soka limuna ili limete. Intenzivirat će se time njezin miris.

- Izrezanu dinju prije posluživanja blago posolite. Sol inače naglašava slatki okus hrane. Zbog toga je kombinacija dinje i pršuta poznata ljetna delicija.

Dinja za svježinu lica

Dinja se koristi u tretmanima ljepote protiv bora. Komadom dinje nježno izmasirajte lice. Koža će biti svježija i sjajnija.

Maska za masnu kožu

Sastojci:

• 1 jušna žlica izgnječene dinje
• 1 bjelance
• 5 jušnih žlica jogurta

Sve sastojke izmiješajte u homogenu smjesu i nanesite na lice. Ostavite da odstoji 15 minuta, pa potom isperite toplom vodom.

I za kraj citirat ću jednog znanstvenika.

'Cjelovito voće daleko je bolje i djelotvornije od zbroja učinaka pojedinih fitokemikalija koje sadrži.' Dakle, niti jedan dodatak prehrani ne može zamijeniti prave kvalitetne namirnice. Uživajte stoga ovo ljeto u našoj sočnoj i slatkoj dinji.

Što ja jedem možete pogledati na profilu EatToSlim.