Otkrivamo koja je hrana pravi lijek za crijeva! Nedovoljan unos može dovesti čak i do raka debelog crijeva

Prehrambena vlakna hranjiva su tvar nužna za zdravlje probavnog sustava. Osim što potiču probavu, održavaju normalnu razinu kolesterola, šećera u krvi i pružaju osjećaj sitosti. Kod zatvora, hemoroida te povišene razine kolesterola i šećera u krvi preporučuje se unositi adekvatnu količinu vlakana u organizam: za žene 25 - 30 grama, za muškarce 30 - 40 grama, a za djecu 19 - 25 grama na dan. Cjelovite rafinirane namirnice biljnog podrijetla prirodno su bogate vlaknima, dok ih u prerađenim rafiniranim namirnicama nema. Za poticanje probave nužna su netopiva vlakna kakvih je najviše u pšenici i mahunarkama. Topiva ne mogu fermentirati u debelom crijevu, ali pomažu u održavanju pravilnog rada crijeva povećavajući volumen stolice i skraćuju vrijeme njezina prolaska kroz crijeva, a također smanjuju razinu kolesterola i šećera. "Dobre" bakterije u debelom crijevu fermentiraju odabrane vrste vlakana pomažući da crijeva rade kako treba, a istovremeno i održavaju imunosni sustav koji sprečava rast i aktivnost patogenih bakterija u probavnom sustavu. Istraživanja pokazuju da smanjen unos vlakana - manje od 20 grama na dan, tijekom godina može dovesti do brojnih zdravstvenih problema kao što su zatvor, hemoroidi, rak debelog crijeva, pretilost, povišena razina kolesterola...

SHUTTERSTOCK

Prehrana ima važnu ulogu u životu i liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva, a spektar nutritivnih intervencija kreće se od modifikacijskih ili eliminacijskih iskustvenih dijeta, preko potporne terapije enteralnim i parenteralnim pripravcima, osnovne terapije primjenom enteralne prehrane pa do poticanja rasta u djece i adolescenata. Posebno je važna adekvatna opskrba mikronutrijentima (vitaminima i elementima u tragovima) čiji se nedostaci učestalo pojavljuju kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Eliminacijske dijete su one u kojima se eliminira određena vrsta hrane koja može izazvati alergijske reakcije ili iritaciju crijeva. Rezultati kliničkih studija u kojima su korištene ovakve dijete ukazali su na značajno poboljšanje kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva, a bez mogućih neželjenih učinaka. Dijeta se provodi tako da se tijekom dva tjedna iz prehrane izbaci sva hrana za koju se sumnja da bi mogla potaknuti alergijske reakcije ili iritirati crijeva. Nakon ta dva tjedna, polagano, svaki treći dan, ponovno se uvodi određena hrana, pri čemu se pazi na simptome koji bi mogli ukazati na alergijske reakcije ili iritacije, uključujući gastrointestinalne probleme, glavobolje i crvenilo. Hrana bogata oksalatima može povećati rizik stvaranja bubrežnih kamenaca, što je česta komplikacija kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Stoga treba biti umjeren u konzumiranju čokolade, kakaa, crnog čaja, papra, špinata, cikle, peršina. Tijekom provođenja eliminacijske dijete korisno je voditi dnevnik prehrane.

PROLJEV

Epizode proljeva doživimo oko četiri puta godišnje i bez obzira na to što je proljev zapravo jedan od najboljih prirodnih načina zaštite od bolesti, nastojimo ga spriječiti. Osim higijenskih navika i praćenja zdravstvene ispravnosti namirnica, možemo si pomoći i ako manje jedemo slastice koje sadrže sorbitol i manitol jer oni ostaju u crijevima i navlače vodu, što potiče rast bakterija i dovest će do nadutosti, pojave plinova, ali i proljeva. Kod proljeva povećajte unos vode i otopine elektrolita da nadoknadite izgubljenu tekućinu, jedite banane, kuhanu bijelu rižu i dvopek jer su siromašni vlaknima te ribane ili kuhane jabuke koje povoljno djeluju na probavni sustav.

SINDROM IRITABILNOG CRIJEVA

Definirani su određeni prehrambeni čimbenici koji utječu na razvoj bolesti i pogoršanje simptoma, a to su preosjetljivost na hranu, neravnoteža crijevne mikroflore, pretjeran unos masnoća, prejedanje, neredovito i prebrzo konzumiranje hrane te prevelik unos alkohola, kave i gaziranih pića. Također, najnovija studija o vezi prehrane i sindroma iritabilnog crijeva pokazuje da vrlo restriktivna prehrana siromašna određenim prirodnim šećerima ublažava osjećaj nadutosti, smanjuje količinu plinova, olakšava bol u trbuhu te druge simptome u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. Ovaj je zaključak rezultat nekoliko manjih studija koje su utvrdile značajno poboljšanje simptoma u pacijenata koji su iz prehrane izbacili hranu bogatu određenim prirodnim šećerima (fermentabilnim šećerima, oligosaharidima, disaharidima, monosaharidima i poliolima - tzv. FODMAP hrana) poput raži, pšenice, češnjaka, luka, artičoka, gljiva, cvjetače, graha, slanutka, leće, mliječnih proizvoda osim tvrdog sira, meda, jabuka, krušaka, lubenice, manga. Iako prehrana koja isključuje tzv. FODMAP hranu ne djeluje kod svih oboljelih, sve više stručnjaka podržava njene principe. Ipak, takva je prehrana poprilično složena i potrebno ju je provoditi uz nadzor liječnika ili nutricionista kako bi bila nutritivno uravnotežena. Prvi korak je promjena prehrambenih navika. Bez obzira na to koji su pravi čimbenici uslijed kojih nastaje sindrom iritabilnog kolona - infekcija, hormoni, stres ili neravnoteža crijevne mikroflore - promjene prehrambenih navika mogu imati značajan utjecaj na bol i nelagodu koju osjećaju osobe koje pate od ovog sindroma.

Hrana koja se najčešće eliminira:

• zasićene masnoće - kojih u većim količinama ima u životinjskim i mliječnim proizvodima

• šećer i slastice • mliječni proizvodi - neke osobe ne mogu probaviti mliječni šećer - laktozu. Ipak, neki oboljeli koji ne podnose laktozu mogu jesti jogurt s aktivnim bakterijskim kulturama, što može pomoći kod upalnih bolesti crijeva.

• hrana koja može izazvati ili pojačati upale (alkohol, jednostavni šećeri i kofein) • proizvodi koji sadrže gluten (proizvodi od pšenice, zobi, ječma) • hrana koja može izazvati alergijske reakcije (jaja, kikiriki, školjkaši, soja)

• hrana koja može iritirati probavni sustav (povrće iz porodice kupusnjača, teško probavljiva hrana). Postoje neke opće smjernice koje pomažu oboljelima. Tako bi se prehrana za olakšavanje simptoma sindroma iritabilnog kolona trebala sastojati od određenih vrsta žitarica, voća i povrća te nemasnog mesa, ribe i fermentiranih mliječnih proizvoda obogaćenih probiotičkim bakterijama. Istovremeno, preporuka je izbjegavati namirnice koje obiluju mastima i šećerima te kofein i alkohol. Valja pripaziti na dovoljan unos vode te izbjegavati gazirane napitke. Ako oboljeli pati od nadutosti, poželjno je da iz prehrane izbaci i namirnice koje nadimaju poput povrća iz skupine kupusnjača i mahunarki. Zob i mljeveni lan mogu pomoći kod problema s konstipacijom, a u slučaju proljeva treba izbjegavati cjelovite žitarice, orašaste plodove i neoguljeno voće i povrće.

SHUTTERSTOCK

Rafinoza je jedna vrsta neprobavljivog šećera koji se nalazi u kupusu, kelju, kelju pupčaru, brokuli i šparogama. Neke osobe nemaju dovoljno enzima koji bi razgradio rafinozu. Preporuka je ne jesti mnogo mahunarki, postupno izbacite grašak, grah, leću, prokulice i kupus. Kuhate li suhe mahunarke, obavezno ih prethodno namočite barem na nekoliko sati. U vodu dodajte 1/8 žličice sode bikarbone kako bi se otopilo što više rafinoze. Dobro ih isperite (ne kuhajte ih u vodi u kojoj su se namakale jer je puna rafinoze). Kuhanjem mahunarki s češnjakom i/ ili đumbirom smanjuju se količine plinova kada se probavljaju.

• jedite više riže - jedini je izvor škroba koji se potpuno probavi u tankom crijevu, za razliku od krumpira, pšenične tjestenine i kukuruza.

• začini - pomažu metvica, majčina dušica, kopar, kumin, hren, lovor, krasuljica, komorač, estragon, mažuran, kim, cimet, đumbir i kardamom.

• čaj od paprene metvice, kamilice te čaj od komorača, korijandra i kumina - pomažu smiriti problematična crijeva.

ZATVOR

Potrebnih 20 grama vlakana unijet ćete tako da dan započnete zobenom kašom ili žitnim pahuljicama bogatim vlaknima, dodajte bobičasto voće, pšenične klice ili lanene sjemenke kako biste količinu vlakana još povećali, sendvič napravite od integralnog kruha, za ručak pojedite porciju ječma ili integralne riže. Izbjegavajte čokoladu, mlijeko i mliječne proizvode, crveno meso, banane, prženu hranu, čips, krekere, kekse. Cijeli dan jedite dosta voća i povrća (uključujući i mahunarke) i najvažnije - pijte vodu. Umjerena količina piva pola sata prije obroka također potiče probavu, ali i ako prije jela prožvačete komadić svježeg đumbira.

Evo što može pomoći:

• voda - dvije litre na dan je optimalno. Pijte mlaku vodu.

• šljive - djeluju protiv zatvora potičući peristaltiku crijeva, čine stolicu vlažnijom te se ona lakše kreće i izlazi iz crijeva. Zato pojedite koju suhu šljivu i popijte malo soka. Najbolje je da navečer stavite dvije suhe šljive u decilitar vode, a ujutro popijete tu vodu (i pojedete šljive).

• birajte namirnice bogate vlaknima (kruška, brokula, sjemenke lana, kivi, mrkva, grah, breskve, ananas, leća, smeđa riža, zobena kaša - jer probavi pomažu i topiva i netopiva vlakna.

• čajevi koji djeluju laksativno (od maslačka, sene, metvice, komorača, čička, crni i zeleni čaj) - pijte ih svaki dan.

KAKO ODRŽATI ZDRAVLJE CRIJEVA

1. Jedite cijelu, neprerađenu hranu, uz puno vlakana iz povrća, graha, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica.
2. Liječite sve infekcije, gljivice, parazite koji mogu spriječiti pravilnu funkciju crijeva.
3. Izbjegavajte hranu za koju ste primijetili da izaziva probleme.
4. Obnovite crijevnu floru uzimajući probiotičke dodatke. Oni će pomoći da obnovite zdrave bakterije koje će pridonijeti obnovi crijevne flore i sluznice.
5. Nadopunite probavne enzime jer kada ih nema dovoljno, hrana koju pojedete ne može se ispravno pretvoriti u potrebnu energiju za rad organizma. Jedite raznoliko jer ćete tako dobiti širok spektar enzima.
6. Jedite dobre masnoće, maslinovo ulje dobar je izbor. Uzmite dodatak omega-3 koja pomaže smanjenju upale u crijevima.
7. Konzumirajte prirodne namirnice obogaćene bakterijama: domaći kefir, kiseli kupus
8. Kurkuma i đumbir smanjuju upale u crijevima
9. Ne zaboravite na cink (morski plodovi, meso, sjemenke, orašasti plodovi) i glutamin (grah, govedina, jogurt), jer su također su blagotvorni za crijeva.