Svjetski dan bubrega prava je prilika da se podsjetimo na jedan od najmarljivijih organa u našem tijelu o kojem obično ne razmišljamo previše sve dok se ne razbolimo, a tada je teško ispraviti sve pogreške koje smo učinili nepromišljenim izborom hrane. Nutricionistica Sandra Hrg objašnjava sve što trebamo znati o hrani koja je dobra za bubrege i onoj koju je bolje izbjegavati želimo li da još dugo rade za nas
- Kada su u pitanju bubrezi, brojni znanstveni izvori ukazuju na preventivnu važnost uravnotežene prehrane. Bubrezi imaju brojne funkcije u našem organizmu, ekskretorne, endokrine i metaboličke. Odgovorni su za održavanje acidobazne ravnoteže, izlučivanje toksina i nepoželjnih tvari koje potječu iz hrane koju jedemo. Također pomažu u održavanju ravnoteže tekućine i elektrolita, regulaciji krvnog tlaka i metabolizma vitamina D₃. Stoga je neupitno koliko prehrambene navike i izbor namirnica mogu utjecati na funkciju bubrega - kaže Sandra Hrg, nutricionistica s Odjela prehrane i dijetetike u Klinici za Infektivne bolesti dr. „Fran Mihaljević”. Uravnotežena prehrana je općenito ono što se preporučuje za zdravlje cijelog organizma pa tako i bubrega, a ona podrazumijeva, kaže Hrg, pravilan unos i omjer makronutrijenata (proteina, ugljikohidrata i masnoća), mikronutrijenata (natrija, kalija, kalcija, fosfora, cinka, selena, različitih vitamina), te vode.
Izbjegavajte restrikcijske i eliminacijske dijete
Kao i u slučaju zdravlja bilo kojeg drugog organa, i kad je riječ o bubrezima, sve se vrti oko prehrane. Drugim riječima, ono što jedemo i pijemo uvelike utječe na bubrege bilo u dobrom i li lošem smjeru.
- S obzirom na to da su vrlo važni rizični faktori za razvoj poremećaja u radu bubrega dijabetes, povišeni krvni tlak, hiperlipidemija, ali i povišen unos proteina, vrlo je važno pravilnom prehranom prevenirati razvoj bolesti te izbjegavati restrikcije u prehrani i eliminacijske dijete bez nadzora kako ne bismo dodatno opteretili bubrege - savjetuje nutricionistica. No, koliko su za zdravlje bubrega loše restrikcijske dijete toliko je loše i nekontrolirano trpanje u sebe svega i svačega što nam se možda svidi okusom, ali je zato ubojito za bubrege. Naime, među nepoželjnom hranom za bubrege upravo su one namirnice za kojima svi rado i često posežemo, osim ako ne planiramo istesati tijelo za plažu.
Pa tako kao namirnice koje se smatraju lošima za zdravlje bubrega naša sugovornica navodi visoko prerađene namirnice s visokim udjelom soli, šećera i zasićenih masti.
- Pretpostavlja se da imaju proinflamatorni učinak i povezani su s oštećenjem bubrežne funkcije. S druge strane, protuupalni nutrijenti, poput vitamina, vlakana i višestruko nezasićenih masnih kiselina, poboljšavaju bubrežnu funkciju - ističe Hrg te upozorava da ni način pripreme namirnica nije nevažan.
- Počevši od same pripreme hrane, naglasak treba biti na obradi namirnica pirjanjem, kuhanjem na pari i pri nižim temperaturama umjesto priprema prženjem, pečenjem i roštiljanjem na visokim temperaturama.
Evo što trebate imati svakodnevno na tanjuru želite li dobro svojim bubrezima
Fitokemikalije
- Namirnice bogate fitokemikalijama, poput voća i povrća, smanjuju rizik od mnogih kroničnih bolesti, pa tako i bolesti bubrega reducirajući upalne parametre. Tu se najčešće spominju luk, kupus, kelj, brokula, cvjetača, bundeva, paprika i celer koji obiluju biološki važnim komponentama, osobito vlaknima - nabraja Hrg te ističe da je poznato kako je povećan unos vlakana u prehrani osoba oboljelih od kronične bolesti bubrega povezan s boljom prognozom bolesti. Naime, vlakna pozitivno djeluju na crijevnu mikrofloru, smanjuju zadržavanje mase u crijevima, a time i akumulaciju otpadnih tvari.
Proteini bez pretjerivanja
Osobito je važno voditi računa o udjelu proteina u svakodnevnoj prehrani.
- Proteini su makronutrijenti čiji je umjeren unos neophodan za održavanje kostiju, mišića i svih stanica našeg tijela, no visokoproteinska prehrana dodatno opterećuje bubrege te dovodi do hipertrofije bubrežnih nefrona - kaže Hrg navodeći da studije ukazuju na previsok udio proteina u našoj prehrani u odnosu na ono što sugeriraju smjernice, a to je unos od 0,8-1 g proteina na kilogram tjelesne mase dnevno, uz ograničenje crvenog mesa i prerađenih mesnih proizvoda. Dodaje i da su u našoj prehrani uobičajeno zastupljeniji proteini životinjskog porijekla, a manje oni iz biljnih izvora.
- Trebalo bi imati na umu da se kao izvor proteina za dugoročno očuvanje funkcije bubrega preporučuje kombinacija namirnica životinjskog i biljnog porijekla poput ribe, jaja, manje masnog mesa (bijelog mesa piletine i puretine), fermentiranih mliječnih proizvoda, ali isto tako i orašastih plodova te mahunarki poput graha, graška, leće mahuna ili slanutka koje često ne percipiramo kao izvor tog važnog makronutrijenta - savjetuje Hrg te ističe da uravnoteženim unosom biljnih proteina u prehrani, osiguravamo i topiva i netopiva vlakna te polifenole koji djeluju antioksidativno i protuupalno.
Zdrave masti štite bubrege
- Dosadašnjim studijama dokazano je da konzumacija ribe smanjuje rizik za razvoj kronične bolesti bubrega i do 35 posto, osobito kada je u pitanju riba bogata omega-3 masnim kiselinama koje svojim metabolizmom smanjuju nastanak upalnih čimbenika. Suprotno tome, povećan unos zasićenih masnih kiselina povezan je s više od 70 posto mogućnosti nastanka bolesti bubrega. Naravno da su masti dio uravnotežene prehrane, ali uputno je birati namirnice bogatije zdravijim mastima poput maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova ili sjemenki jer su korisne za zdravlje srca i krvnih žila, a posljedično i za zdravlje bubrega - savjetuje Hrg.
Ugljikohidrati da, ali ne oni jednostavni
- Ugljikohidrati su neophodni za pravilnu funkciju organizma, no prolongirani povećan unos ugljikohidrata, osobito onih visokog glikemijskog indeksa, dovodi do inzulinske rezistencije, porasta tjelesne mase, a posljedično i dijabetesa tipa 2 te dislipidemije što su opet rizični čimbenici za postupno oštećenje funkcije bubrega - upozorava Hrg ističući da je stoga bitno uskladiti dnevni udio ugljikohidrata u prehrani, uz preporuku konzumacije cjelovitih žitarica i pseudožitarica, poput zobi, ječma, heljde, kvinoje i riže od punog zrna. Naravno, trebalo bi i reducirati jednostavne izvore ugljikohidrata poput pekarskih proizvoda, šećera, grickalica i slično.
Što piti, a što ne
Možda vam se ne čini da činite nešto loše kad konzumirate gazirana pića i slanu hranu jer kratkoročno ne osjećate nikakve posljedice, no baš zato to i jest tako opasna navika.
- Zdravi bubrezi prilagođavaju se unosu tekućine i soli, no dugoročno, neumjerenim uživanjem u gaziranim pićima i slanoj hrani možemo značajno ošteti funkciju tog organa. Što se tiče unosa tekućine, moramo poštovati naš, dobro reguliran mehanizam osjeta žeđi i prednost dati vodi, biljnim čajevima i cijeđenim voćnim i povrtnim sokovima. U pravilu, zdrav organizam treba do 1,5 do 2 litre tekućine dnevno ovisno o fizičkoj aktivnosti, uzevši u obzir i unos juha, variva te voća i povrća, dok bi gazirana pića zbog visokog udjela fosfora trebalo ograničiti u prehrani - kaže nutricionistica, ali napominje da, kada nastupi oštećenje, bubreg gubi sposobnost održavanja potrebne količine vode u organizmu te unos tekućine treba prilagoditi količini urina koji se izluči tijekom 24 sata.
Sol je neprijatelj broj 1
Brojne su studije potvrdile štetnost prekomjernog unosa soli za bubrege.
- Najvećim dijelom dosoljavanjem obroka, unosom prerađenih namirnica, pekarskih proizvoda i gotove „brze hrane“ prekoračujemo dozvoljen dnevni unos soli koji ne bi trebao biti veći od 5 grama dnevno, što iznosi 1.000 mg natrija. Osobito moramo biti oprezni s konzerviranom hranom koja nerijetko sadrži velike količine soli te je stoga vrlo važno čitati deklaracije - upozorava Hrg. Kako bismo poboljšali okus hrane, a izbjegli prekomjerno soljenje, nutricionistica preporučuje je korištenje začina poput kurkume, peršina, timijana, klinčića i slično. Naposljetku, treba reći da su ovo sve osnovne smjernice uravnotežene prehrane koja ima ulogu u prevenciji razvoja bubrežnih bolesti.
- U slučaju narušenosti funkcije bubrega, bubrežnih kamenaca ili drugih bolesti bubrega, pristupa se nutritivnoj intervenciji koja je vrlo složena i zahtjeva kontroliran unos proteina, elektrolita i tekućine te ovisi o vrsti i stadiju bolesti – kaže stručnjakinja uz napomenu da se dijetoterapija individualno prilagođava svakom pacijentu.
NAMIRNICE KOJE TREBA IZBJEGAVATI:
- Mesne prerađevine: visok udio natrija može dovesti do povišenog krvnog tlaka i opterećenja bubrega
- Crveno meso: bogato zasićenim mastima koje mogu povećati rizik od bolesti bubrega
- Prerađena hrana: bogata šećerom, zasićenim mastima i aditivima koji negativno djeluju na zdravlje bubrega
- Gazirana pića: visok udio šećera i fosfata što negativno djeluje na bubrege
- Alkohol: pretjerano uživanje u alkoholnim pićima može dodatno opteretiti bubrege