Kako prepoznati je li dijete alergično i na jaja i kako ih uvoditi u prehranu?

Kako znati je li dijete alergično i na jaja Moje dijete alergično je na mlijeko. Moram li mu iz prehrane isključiti sve mliječne proizvode i svu hranu koja se priprema s mlijekom? Kako prepoznati je li dijete alergično na jaja i kako ih uvoditi u prehranu?

• Tajana Z., Našice

Odgovara izv. prof. dr. Boro Nogalo, pedijatar, Zagreb

Najčešće alergijske reakcije na hranu, pa i na jaja, jesu kožne reakcije. Kod manje djece najčešće su u obliku atopijskog dermatitisa, a kod veće djece i odraslih u vidu raznih oblika osipa, urtikarije (koprivnjače), grčeva i proljeva ili povraćanja. Nerijetko se javljaju i teži oblici na drugim organskim sustavima, poput primjerice alergijskog rinitisa, astme do najtežeg oblika - anafilaktičkog šoka. Međutim, nepodnošenje hrane ne mora uvijek biti alergijske prirode. Postoje i takozvane toksične reakcije na hranu, primjerice ako su jaja zaražena bakterijama (najčešće salmonelom). Djeca su često alergična na jaja - češće na bjelanjak nego na žumanjak.

Pedijatri često ne preporučuju uvođenje jaja u prehranu, naročito bjelanjka, prije navršene prve godine života. Često pacijenti alergični na jaja imaju pozitivne kožne testove na piletinu. Kako u vašem pitanju nema detaljnijih podataka o tome kako je dijete reagiralo na jaja - inače jako važnu namirnicu u prehrani svakog djeteta, predlažem da se javite pedijatru, koji će vas uputiti na uobičajenu alergološku obradu. Ona uključuje temeljitu anamnezu, povezivanje simptoma s uzimanjem namirnice, odnosno povlačenje simptoma nakon eliminiranja jaja iz prehrane. Alergološka obrada uključuje i klinički pregled, kožne testove na prehrambene alergene, protutijela iz krvi, tzv. RIST i RAST, provokacijski test - kada se pacijentu u bolničkim uvjetima prema standardiziranom protokolu daje jaje ili neka druga namirnica i prati eventualna pojava alergijskih simptoma.

Ako se dokaže alergija na jaja, najbolje je terapija izbaciti ih iz prehrane na određeno vrijeme. Ponovno uvođenje u prehranu ne savjetuje se na svoju ruku, već u dogovoru i uz preporuku pedijatra alergologa. Dojenčad i mala djeca najčešće su alergična na mlijeko - humano, kravlje, pa čak i sojino. U kravljem mlijeku postoji dvadesetak sastojaka koji mogu uzrokovati alergijske reakcije. To su najčešće ekcem ili osip na koži, probavne smetnje ili rinitis i astma. Nasreću, kako imunosni sustav sazrijeva, 90 posto djece alergične na kravlje mlijeko izgubi simptome alergija, tako da mogu mlijeko i mliječne proizvode jesti bez posljedica.

Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svaki prvi četvrtak u mjesecu te na našem portalu živim.hr.