Novi dokazi pokazuju da goji bobice (Lycium barbarum, Solanaceae, vučje bobice, sretne bobice) pomažu vidu jer sadrže visoke razine antioksidanata, osobito zeaksantina. Randomizirano ispitivanje objavljeno u časopisu Nutrients pokazalo je da redovito konzumiranje male porcije sušenih goji bobica može pomoći u sprječavanju ili odgađanju razvoja makularne degeneracije povezane s dobi kod zdravih sredovječnih ljudi. Ista studija također je otkrila da čak i samo mala porcija ovih malih crvenih bobica može povećati zaštitne pigmente u oku.
Ranija studija objavljena u časopisu Drug Design, Development and Therapy pokazala je da goji bobice štite mrežnicu od stanica ganglija odgovornih za glaukom - stanje koje može dovesti do sljepoće.
Goji bobice bogate su monosaharidima, polisaharidima, karotenoidima (beta-karoten, zeaksantin, lutein), vitaminima (vitamin C, B6, B12) i mineralima (bakar, kalij, željezo, mangan, selen, kalcij), dobar su izvor esencijalnih masnih kiselina, što nije uobičajeno za plod voća, djeluju antioksidativno i antiupalno. Međutim, ako pijete neke lijekove (za liječenje povišenog tlaka, šećera) posavjetujte se s liječnikom jer goji bobice mogu ometati njihovo djelovanje.
Što još jesti?
Naravno, goji bobice nisu jedina superhrana kada je u pitanju poboljšanje zdravlja očiju. Raznovrsna prehrana bogata lisnatim zelenim povrćem, masnom ribom i hranom koja obiluje karotenoidima kao što su mrkva i naranče pridonijet će održavanju zdravih očiju i sprečavanju bolesti. Glavni antioksidansi za koje se zna da poboljšavaju zdravlje očiju uključuju lutein, zeaksantin, vitamine A, C i E, beta-karotene, omega-3 masne kiseline, cink, što se sve nalazi u raznolikoj prehrani temeljenoj na bilju, cjelovitim žitaricama, ribi i zdravim masnoćama.
Zašto su važni redoviti pregledi?
I makularna degeneracija i glaukom mogu se usporiti ili čak zaustaviti ako se uhvate dovoljno rano. Redovite provjere očiju važne su za očuvanja vida. Trebalo bi provjeravati vid svake dvije godine nakon 40. ili češće ako to preporuči vaš optičar i/ili liječnik opće prakse.
Također, određeni rizični faktori mogu pridonijeti većem riziku od razvoja bolesti očiju: visoki krvni tlak, očni tlak, prekomjerna težina, pušenje, obiteljska povijest, godine i sl. Naime, vid se prirodno može pogoršati s godinama i može otežati očima da reagiraju na svjetlo, osobito u tamnijim okruženjima. Kako starite, također možete imati problema s predmetima koji se stapaju u pozadini, kao i lutajućim točkama u vidnom polju. Suhe oči su također česta nuspojava starenja jer oči počinju proizvoditi manje suza, pa su potrebni redoviti pregledi očiju kako bi se dijagnosticiralo i spriječilo bolesti.
Simptomi makularne degeneracije
Makularna degeneracija povezana s dobi nastaje kada se mrežnica ošteti, uzrokujući zamagljen vid ili, u nekim slučajevima, potpuni gubitak vida u središtu vidnog polja. Simptomi se mogu pojaviti na samo jednom oku ili oboje, što otežava jednostavne zadatke poput čitanja, gledanja televizije ili vožnje.
Najčešći simptomi uključuju:
- slabiji ili mutni središnji vid (u jednom ili oba oka)
- potreba za više svjetla prilikom čitanja izbliza
- ravnih linija izgledaju kao valovite
- objekti izgledaju manje nego obično
- poteškoće pri prilagođavanju uvjetima prigušenog osvjetljenja
- prikaz ispisanih riječi kao mutnih ili iskrivljenih
- slabija sposobnosti prepoznavanja ljudi
- tamni, mutni dio (slijepa točka) u središnjem vidnom polju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....