Kada je stevija prvi put stigla na zapadno tržište prije petnaestak godina, mnogi su bili oduševljeni zdravstvenim potencijalom te nove zamjene za šećer. Konačno smo dobili “prirodnu” zamjenu za šećer s nula kalorija koja je, uz to, višestruko slađa od šećera. Njezin je adut bilo to što može pomoći u mršavljenju bez žrtvovanja okusa jela i što pomaže u boljoj kontroli dijabetesa. Nešto od toga se i ostvarilo. Stevija je i danas popularna, dijelom zbog porasta broja oboljelih od dijabetesa, a dijelom i zbog pomame za prirodnom hranom na biljnoj osnovi. Prodaja proizvoda koji sadrže steviju porasla je za 16 posto od 2017. do 2018., pokazuju neka istraživanje, dok se upotreba drugih umjetnih zaslađivača smanjila.
Što je stevija
Stevija (Stevia rebaudiana) biljka je iz obitelji krizantema koja raste u Južnoj Americi. Sadrži steviol-glikozide, koji se koriste kao zaslađivači. Velika je razlika između stevije koju kupujete u trgovini i stevije koju možete uzgajati kod kuće. Gotovi proizvodi često su napravljeni od visokorafiniranog ekstrakta listova stevije koji se zove rebaudiozid A (Reb-A). Zapravo, mnogi proizvodi od stevije imaju vrlo malo ove biljke. Zaslađivači napravljeni s Reb-A smatraju se “novim zaslađivačima” jer se kombiniraju s različitim zaslađivačima, poput eritritola (šećerni alkohol) i dekstroze (glukoze). Također sadrže prirodne okuse, a regulatorna tijela ne prigovaraju na to ako srodni sastojci nemaju dodane boje, umjetne arome ili sintetičke sastojke. Ipak, sastojci koji potpadaju pod kišobran “prirodnog okusa” mogu biti visokoprerađeni. Mnogi tvrde da to znači da u njima nema ništa prirodno.
Kakvog je okusa
Ima li stevija okus šećera? Ne baš. Ima blag, slatkast okus koji je pomalo gorak. Neki uživaju u tome, a drugima je odbojan. Budući da je jako slatka, treba vam je vrlo malo. No, stevija se često miješa s “glomaznijim nosačem” kao što je eritritol, šećerni alkohol, ili dekstroza (šećer iz kukuruza), što joj daje izgled i teksturu sličniju šećeru. Tako pomiješana stevija kod nekih ljudi može dovesti do probavnih tegoba. Prema jednoj studiji iz 2019. postoji povezanost između nehranjivih zaslađivača, uključujući steviju, i poremećaja u korisnoj crijevnoj flori. Ista studija također je sugerirala da nehranjivi zaslađivači mogu izazvati intoleranciju glukoze i metaboličke poremećaje. Šećerni alkoholi nalaze se u mnogim gumenim i bombonima bez šećera (ne nužno sa stevijom), a ako ih se jede previše, mogu uzrokovati proljev. Zato obavezno pročitajte deklaracije proizvoda kako biste točno znali što se nalazi u određenoj zamjeni za šećer.
POTENCIJALNE ZDRAVSTVENE PREDNOSTI
Stevija ne podiže šećer u krvi pa je dobra i sigurna alternativa šećeru za oboljele od dijabetesa, ako je koriste umjereno i ne kompenziraju konzumiranjem dodatnih kalorija. Europska agencija za sigurnost hrane i Zajednička organizacija za hranu i poljoprivredu (Stručni odbor Svjetske zdravstvene organizacije za prehrambene aditive) odredili su prihvatljiv unos - ne više od 12 mg stevije dnevno. U studiji iz 2017. istraživači sa Sveučilišta u Leuvenu u Belgiji pokazali su i da stevija stimulira protein koji je nužan za percepciju okusa i uključen je u oslobađanje inzulina nakon obroka. Iako je stevija dobra zamjena za običnu kaloričnu saharozu jer uopće nema kalorija, gubitak težine nije zajamčen. Zapravo, jedna mala studija iz 2016. pokazala je da kada su sudionici ujutro pili piće zaslađeno stevijom umjesto šećerom, čak su više jeli za ručak.