Uz pregršt prehrambenih preporuka - od keto i paleo do veganskih - jasno je da nema baš nikakve potrebe za dodanim šećerima u ljudskoj prehrani. U šećere se ubraja i fruktoza, za koju istraživanja sve jasnije pokazuju da šteti metaboličkom zdravlju. Među najvišim izvorima fruktoze u prehrani su zaslađena bezalkoholna pića i voćni sokovi, a statistike pokazuju da potrošnja tih pića opada, bez sumnje zbog sve većeg prepoznavanja zdravstvene prijetnje koju predstavlja fruktoza. Ali što je s voćem? Uostalom, naziv fruktoza potječe od latinskog naziva za voće (fructus) i nastavka -ose, sufiksa koji se koristi za šećere.
Mayo Clinic
Ovo je pitanje nedavno istraženo u radu "Dodana fruktoza: glavni pokretač šećerne bolesti tipa 2 i njezine posljedice" dr. Jamesa DiNicolantonija, objavljenom u publikaciji Mayo Clinic Proceedings. Autor navodi da se fruktoza u doba paleolitika vjerojatno konzumirala samo rijetko i sezonski (barem u populacijama koje ne žive u tropskim klimatskim uvjetima), i to u niskim koncentracijama kao zrelo voće, dok je danas sveprisutna u svim godišnjim dobima i u visokim koncentracijama u prerađenoj hrani, a to predstavlja problem.
Prerađena hrana
"Fruktoza se prirodno nalazi u cjelovitom voću i povrću, a konzumacija tih namirnica ne ugrožava ljudsko zdravlje jer njihova potrošnja štiti od dijabetesa i drugih kardiometaboličkih bolesti te se povezuje sa smanjenom preranom smrtnošću. Problem može biti količina i sastav fruktoze u prerađenoj hrani, gdje ona dolazi s drugim sastojcima i njezine su razine više nego u prirodnoj hrani", navodi DiNicolantonio. Pitanjem koje voće ima više ili manje fruktoze pozabavili su se istraživači s Harvard School of Public Health. Objavili su istraživanje o utjecaju dijetetskog voća u smislu potencijalne prijetnje dijabetesu. Saželi su rezultate triju potencijalnih longitudinalnih kohortnih studija koje su procijenile više od 170.000 pojedinaca i prikupile podatke o hrani koju su konzumirali u odnosu na to jesu li razvili dijabetes tipa 2 tijekom nekoliko godina.
Što ipak predstavlja problem
Neposredni metabolizam fruktoze ne utječe na razinu inzulina. Ipak, fruktoza u konačnici utječe na djelovanje inzulina i kada se stalno konzumira, može dovesti do inzulinske rezistencije, pri čemu je inzulin manje učinkovit. To se događa kao izravan učinak povišene fruktoze u stanicama jetre, a pogoršava ga i to što inzulin povećava razinu mokraćne kiseline u tijelu, što dodatno ugrožava učinkovitost inzulina i stoga može dovesti do dijabetesa tipa 2. Dakle, važan savjet koji se odnosi na one koji imaju povećanu sklonost za razvoj dijabetesa (predijabetes) i druge metaboličke sindrome glasi: dramatično smanjiti potrošnju fruktoze, pogotovo iz raznih pića i prerađene hrane. Također imajte na umu da unatoč tome što voće sadrži male količine fruktoze, do tri porcije dnevno zapravo je povezano sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2. I za razliku od konzumiranja fruktoze iz zaslađenih sokova, konzumiranje voća ne povećava razinu mokraćne kiseline.