Dr. Maja Vrdoljak Pažur. VEDRAN PETEH CROPIX
dr. vrdoljak pažur

Fokusirani smo na jaja, ali ovo meso je često izvor infekcije i velike opasnosti! Mnogi griješe kod pripreme

Kako preživjeti ljeto bez neugodnih probavnih tegoba, objašnjava dr. Maja Vrdoljak Pažur

Zimi nam život zagorčavaju prehlade i gripe, a ljeti ih zamjenjuju crijevne infekcije i trovanja hranom - neugodne bolesti koje nam mogu pokvariti dugo iščekivani ljetni odmor. Iako se javljaju i u drugim godišnjim dobima, crijevne infekcije su vodeće bolesti upravo u ljetnim mjesecima s obzirom na to da visoke temperature pogoduju razvoju bakterija i parazita u hrani i pićima, a opasnost od zaraze povećana je i zato što se ljeti češće objeduje izvan kuće i na mjestima gdje su higijenski standardi i svježina namirnica upitni. No, krivci za obolijevanje nerijetko smo i mi sami jer do zaraze u mnogim slučajevima dolazi zbog nemara u skladištenju i pripremi hrane te rukovanju namirnicama, kao i zbog loših higijenskih navika, odnosno zaboravljanja ili površnog pranja ruku i kuhinjskog pribora. Koje nam crijevne infekcije najčešće prijete ljeti, kako ih možemo izbjeći i što činiti ako ipak dođe do zaraze, pitali smo dr. Maju Vrdoljak Pažur, specijalisticu pedijatrijske infektologije s Odjela za malu djecu s Jedinicom za intenzivno liječenje u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu.

Uvijek se o gastroenteritisima govori kao o primarno ljetnom problemu, no kako kaže dr. Vrdoljak Pažur, ima ih i zimi i ljeti u podjednakoj mjeri, samo što su uzročnici različiti. -

Gastroenteritis se definira kao pojava barem tri stolice koje su mekše konzistencije ili tekuće u 24 sata, što može, ali i ne mora biti praćeno povraćanjem ili vrućicom. Općenito su virusni uzročnici puno češći zimi u umjerenim klimama, dok ljeti raste učestalost bakterijskih uzročnika - salmonele i kampilobaktera te svih otrovanja hranom koja su posljedica neodgovarajućeg skladištenja, rukovanja i nedovoljne termičke obrade hrane - kaže dr. Vrdoljak Pažur.

image
VEDRAN PETEH CROPIX

BAKTERIJSKI UZROČNICI

Salmonela

Salmonela je jedan od najčešćih bakterijskih uzročnika proljeva. Iako smo, kad je riječ o salmoneli, svi uvijek fokusirani na jaja, i termički nedovoljno obrađeno meso peradi i drugih vrsta životinja, primjerice goveda, jako je često izvor infekcije.

- Tijekom procesa obrade mesa u klaonicama može doći do rasapa bakterija iz probavnog sustava zaraženih životinja pa se sekundarno kontaminira i drugo meso. I u kućanstvu kod pripreme hrane također treba biti jako pažljiv jer ako režemo na jednoj plohi meso koje je zaraženo pa nedovoljno dobro operemo noževe ili tu površinu i onda na njoj pripremamo drugu hranu koju kasnije nećemo termički obrađivati, možemo se izložiti zarazi - upozorava dr. Vrdoljak Pažur.


Antibiotik samo za rizične skupine

- Tipičan klinički tijek infekcije salmonelom je najprije pojava vrućice s općim simptomima, poput slabosti, glavobolje i bolova u mišićima, a onda se obično nakon dan-dva pojavljuje proljev. Stolice mogu i ne moraju biti jako voluminozne, ponekad su izraženi grčevi u trbuhu, a može biti i primjesa krvi u stolici. Bolest obično traje dva do sedam dana, s tim da vrućica traje jedan do tri dana, a proljev ipak nešto duže. Kao i većina crijevnih infekcija, to je u principu samoograničavajuća bolest, što znači da prolazi sama od sebe te nije potrebno nikakvo specifično liječenje - pojašnjava dr. Vrdoljak Pažur, napominjući da postoje antibiotici koji djeluju na salmonelu, no oni se ne primjenjuju kod zdravih osoba koje nemaju težak oblik bolesti. Primjenjuju se kod osoba krajnjih dobnih skupina, starijih od 60 godina i djece mlađe od 12 mjeseci, imunokompromitiranih bolesnika, bolesnika s kroničnom upalnom bolešću crijeva, kroničnim kardiovaskularnim bolestima ili bolestima zglobova kod kojih salmonela može prodrijeti u krv.

- Takvi se pacijenti najčešće liječe u bolnici kad bakterija prodre u krv ili čak stvori neko žarište, poput artritisa, endokarditisa ili meningitisa. Tim skupinama ljudi već kod sumnje na salmonelozu i kod pojave proljeva treba dati terapiju antibiotikom - kaže dr. Vrdoljak Pažur, dodajući da kod osoba koje se liječe kod kuće, uz odgovarajuće higijenske mjere, nema straha od zaraze za ostale ukućane. Naime, prijenos salmonele s osobe na osobu takozvanim fekooralnim putem iznimno je rijedak zato što je infektivna doza jako velika i potreban je jako velik broj bakterija da bi se infekcija primila na ukućane.


Stafilokok

- Ova bakterija je problem naročito ljeti, a uzrokuje kliničku sliku otrovanja hranom stvarajući svoj toksin. Izvor infekcije je čovjek, odnosno zaražena osoba koja uglavnom ima neke ranice na rukama ili možda neke znakove infekcije gornjih dišnih puteva i koja može kontaminirati hranu ako je u direktnom kontaktu s njom. No, i ako se hrana ne skladišti na odgovarajući način, odnosno ako dugo stoji na sobnoj temperaturi, pogotovo ljeti, stafilokok se počne jako umnažati i proizvodi svoj enterotoksin koji je odgovoran za razvoj kliničke slike - pojašnjava dr. Vrdoljak Pažur, ističući da je taj toksin otporan na visoku temperaturu, pa čak i ako podgrijete hranu koju ste dugo držali vani, to ga neće uništiti. Bolest tipično počinje jako naglo, i to nakon kratke inkubacije od samo dva do tri sata.

- Javljaju se strašna mučnina, bolovi u trbuhu i povraćanje koje dominira kliničkom slikom, dok temperatura i proljev uglavnom nisu jako izraženi. Iako bolest traje kratko, samo jedan do dva dana, takvi bolesnici često završe na intravenskoj rehidraciji zbog izraženog povraćanja - kaže dr. Vrdoljak Pažur, dodajući da lijeka nema te da je, kao za većinu gastroenteritisa, važna nadoknada tekućine.

image
SHUTTERSTOCK

Kampilobakter

Kampilobakter je uz salmonelu najčešći bakterijski uzročnik crijevnih infekcija. Životinje su, kao i kod salmonele, jako često nositelji kampilobaktera i čovjek se zarazi konzumacijom nedovoljno termički obrađenog mesa. - Postoji cijeli niz vrsta kampilobaktera, od kojih je najčešći Campylobacter jejuni koji ima brojne domaćine, ali najčešće je to perad. Kod drugih vrsta češći su neki drugi domaćini, na primjer za Campylobacter coli to je svinja, no u našim uvjetima ipak je najčešća Campylobacter jejuni i izvor infekcije je termički nedovoljno obrađena perad - ističe dr. Vrdoljak Pažur. Simptomi su slični kao i kod salmonele: visoka temperatura, bolovi u trbuhu i proljev koji je najčešće vodenast, no može biti prisutna i klinička slika takozvanog kolitisa, gdje su stolice oskudnije, grčevi izraženiji, a čak može biti prisutna i krv u stolici. Liječenje je najčešće simptomatsko, uz nadoknadu tekućine, no kao i kod salmonele, rizičnim skupinama treba dati antibiotičku terapiju. Antibiotici se, kaže naša sugovornica, ni kod salmonele ni kod kampilobaktera ne daju svima jer značajno ne skraćuju trajanje bolesti, a pridonose širenju rezistencije. No, moraju se dati onima kod kojih postoji vjerojatnost teškog oblika bolesti ili rasapa infekcije. Te ugrožene skupine trebale bi potražiti liječničku pomoć i kod njih bi se obavezno trebala napraviti mikrobiološka obrada stolice da se identificira uzročnik, dok se mi ostali, ako nemamo neke teške simptome, možemo liječiti sami kod kuće.


Dijarogene ešerihije

- Također široka skupina uzročnika s većim brojem podvrsta, poput enterotoksične ešerihije, enteropatogene, enteroagregativne i drugih, koje se uglavnom prenose kontaminiranom hranom, ponekad i kontaminiranom vodom, a neke od njih su i uzročnici putničkog proljeva. Među tim dijarogenim ešerihijama posebno bih istaknula enterohemoragičnu ešerihiju te njezinu posebno opasnu podvrstu šiga-toksin producirajuću ešerihiju koja može dovesti do komplikacije s posljedičnim zatajenjem bubrega - kaže dr. Vrdoljak Pažur te dodaje da su izvori infekcije najčešće goveda jer ona živi u njihovu probavnom sustavu i čovjek se, kao i kod salmonele ili kampilobaktera, zarazi jedenjem nedovoljno termički obrađenog mesa ili ako izmet tih životinja dospije u okolinu pa ne operemo dobro voće i povrće.


Opasnost od zatajenja bubrega

- Bolest nije jako intenzivna u smislu proljeva, stolice su vodenaste i proljev traje samo nekoliko dana, a temperatura nije jako povišena, No, ta bakterija proizvodi spomenuti šigatoksin koji, ako dospije u cirkulaciju, može oštetiti male krvne žile, dovesti do njihova začepljenja, do razvoja anemije i pada broja trombocita. Na to su jako osjetljivi bubrezi te može doći i do njihova zatajenja, što se događa kod pet do čak 20 posto osoba zaraženih ešerihijom koja stvara šiga-toksin - ističe dr. Vrdoljak Pažur, napominjući da su nažalost takvi pacijenti češći u dječjoj dobi i ponekad zahtijevaju liječenje dijalizom zbog zatajenja bubrega. Važno je znati i da je kod osobe zaražene tom bakterijom kontraindicirano davati antibiotik jer se tako još više potiče oslobađanje šiga-toksina zbog raspada bakterije. Upravo zbog toga kod većine ljudi ne treba odmah, na prvi proljev, davati antibiotik jer se može povećati vjerojatnost za razvoj hemolitičkog uremijskog sindroma, upozorava infektologinja.


Listerija

Bakterija koja se prenosi hranom i infekcije njome češće su ljeti. Ima je posvuda u okolišu, a brojne vrste životinja su domaćini te je svojim izmetom zapravo šire po okolini.

- Najčešći izvor listerioze su mesne delikatese, zatim nepasterizirani mliječni proizvodi, meki sirevi, ali i sirovo voće i povrće, znači sve što je u okolišu i ne opere se dovoljno dobro. Kod zdravih osoba najčešća klinička manifestacija je proljev koji može biti praćen povraćanjem i kratkom temperaturom, a bolest prolazi sama od sebe te nisu potrebni antibiotici. No, određene dobne skupine su jako ugrožene jer kod njih listerija može prodrijeti u krv. To su starije osobe, osobe oslabljenog imuniteta i osobe s kroničnim bolestima, no posebno trudnice i novorođenčad. Trudnice mogu imati takozvanu bakterijemiju, kad bakterija unesena hranom prodre u krv, no pritom uopće nemaju tešku kliničku sliku. One zapravo imaju bolest nalik gripi, ali mogu zaraziti fetus te može doći do pobačaja, prijevremenog poroda, novorođenačke sepse i brojnih drugih komplikacija - upozorava dr. Vrdoljak Pažur, napominjući da kod trudnica koje su u trećem trimestru, ako su febrilne i imaju simptome nalik gripi, treba posumnjati na listeriozu. Naravno, za razliku od zdravih osoba koje imaju obične simptome crijevne infekcije, trudnice i ostale spomenute rizične osobe trebale bi dobiti terapiju za listeriju.

image
SHUTTERSTOCK

VIRUSNI UZROČNICI

Jako zarazni norovirus

- Virusi su češći uzročnici zimi, no viđamo ih i u toplijem dijelu godine. U prvom redu to su norovirusi, rotavirusi, znamo imati i adenoviruse te rjeđe astroviruse i druge. Kod nas u Klinici radimo rutinsku dijagnostiku na adeno, rota i noro viruse. Oni se prenose fekooralnim putem, znači preko prljavih ruku i kontaminiranih površina, ali i kontaminiranom hranom ili vodom - kaže dr. Vrdoljak Pažur te ističe da je norovirus jako otporan čak i na kloriranje pa se možemo zaraziti i plivanjem u bazenu u kojem je bila zaražena osoba, a i školjke mogu biti izvor norovirusne infekcije jer školjkaši filtriraju vodu i zadržavaju noroviruse u sebi. Za noroviruse je tipično da te infekcije imaju kratku inkubaciju, jedan do dva dana, i povraćanje je obično dominantan simptom. Slično kao kod otrovanja hranom, prvo počne povraćanje, temperatura može i ne mora biti jako visoka, proljev može i ne mora biti prisutan, a simptomi su uglavnom jako intenzivni, ali srećom ne traju dugo. Bolest obično traje samo dan do dva, no jako velik broj osoba u okolini se zarazi jer je infekcija norovirusom jako zarazna pa ako ste se zarazili, možete biti gotovo sigurni da će se zaraziti i vaši ukućani.


Rotavirus - najčešća dječja crijevna infekcija

Iako je rotavirus ipak češći u zimskim mjesecima, naša sugovornica podsjeća da je prošlo ljeto zabilježen jako velik broj slučajeva u našim priobalnim područjima. - Kod rotavirusa je glavni način prijenosa direktan fekooralni kontakt s osobe na osobu, preko zaraženih predmeta ili čak kapljičnim putem, ali ne preko kontaminirane vode. Za razliku od salmonela i kampilobaktera gdje prvo krene visoka temperatura pa onda proljev i povraćanje, kod rote i drugih virusa obično najčešće krene najprije povraćanje, a tek se onda jave temperatura i proljev. Dakle, iako nema nekog tipičnog znaka po kojem možete razlučiti je li uzrok bakterija ili virus, iz mog kliničkog iskustva drugačiji je raspored simptoma, odnosno jedan je obrazac tipičan za bakterije, a drugi za viruse - kaže dr. Vrdoljak Pažur, napominjući da su rotavirusi najčešći uzročnici crijevne infekcije kod djece, pogotovo mlađe od pet godina, i velik javnozdravstveni problem, no njihova incidencija ipak opada prema ljetu.


Kako ublažiti simptome

- Liječenje virusnih crijevnih infekcija isključivo je simptomatsko, s naglaskom na odgovarajuću nadoknadu tekućine. - Ipak, uz oralne rehidracijske otopine postoje i još neki lijekovi koji se mogu davati kao pomoć u simptomatskom liječenju. To je racekadotril, antisekretorni lijek koji smanjuje sekreciju iz crijeva, smanjuje volumen stolice i skraćuje trajanje bolesti kod virusnih crijevnih infekcija. Nije kontraindiciran kod bakterijskih crijevnih infekcija, ali one imaju drugi patofiziološki mehanizam pa kod njih ne bi bio učinkovit. Što se tiče oralnih crijevnih adsorbenta, nije dokazana njihova velika učinkovitost, kao ni za probiotike iako ih svi uzimaju. Dokazana je učinkovitost samo za probiotičke gljivice Saccharomyces boulardii i probiotičke bakterije Lactobacillus rhamnosus - kaže dr. Vrdoljak Pažur uz napomenu da svi ti lijekovi skraćuju trajanje bolesti maksimalno za jedan dan, tako da to i nema neki veliki značaj.


ŠTO TOČNO ZNAČI ODGOVARAJUĆA NADOKNADA TEKUĆINE?

Kod svih crijevnih infekcija odgovarajuća nadoknada tekućine je ključna. To svi znamo, iako malobrojni znaju što to točno znači, kako se, čime i u kojoj količini nadoknađuje izgubljena tekućina. Za početak, kako kaže infektologinja, trebamo nadoknaditi ono što smo izgubili, a uz to nadoknađivati i aktualne gubitke te održavati ukupne dnevne potrebe za tekućinom. I za djecu i za odrasle kao sredstvo rehidracije preporučuju se oralne rehidracijske soli (ORS) koje se mogu kupiti u svakoj ljekarni. To su takozvane hipoosmolarne otopine kod kojih je omjer natrija i glukoze 1 prema 1. Samo na taj način, osmozom, voda može prodirati u crijevni epitel i apsorbirati se i stoga su takve otopine izbor za rehidraciju. Kad počnemo s rehidracijom, u prvih 4-6 sati nastojimo nadoknaditi ono što smo izgubili. Djeci se obično daje 20-30 ml/ kg kod blage te 30-80 ml/kg kod teže dehidracije, a odraslima 100-200 ml rehidracijske otopine za svaku obilniju stolicu.


VODA NIJE IZBOR ZA REHIDRACIJU

Nakon što završi akutna faza rehidracije, za svako sljedeće povraćanje ili proljev obično se preporučuje popiti još 50-100 ml ORS-a (djeca), odnosno 200 ml (odrasli). Dakle, nakon što smo se rehidrirali i počeli jesti, ako ponovo imamo proljev i povraćamo, opet treba uzeti ORS. Važno je upamtiti da je ORS izbor za rehidraciju, a ne voda jer ona ne sadrži ni elektrolite ni šećer. Najgore bi bilo rehidrirati se običnom vodom - upozorava dr. Vrdoljak Pažur, dodajući da su juhice i čajevi uvijek dobrodošli, ali da je za pravilnu rehidraciju ipak potreban ORS.


Drastična dijeta na riži i dvopeku je prošlost

- U tih prvih nekoliko sati ne treba forsirati prehranu nego samo nadoknaditi gubitke ORS otopinama. Zatim se lagano kreće s uzimanjem hrane, i to ne punog volumena obroka. Naravno, treba izbjegavati jako masnu i tešku hranu, ali s druge strane ne treba ni pribjegavati onim rigoroznim dijetama kao što su se nekoć provodile, kod kojih se jedu samo riža i dvopek. Preporučuje se laganija, ali raznovrsna prehrana, i to početi s manjim obrocima te ih postupno povećavati - savjetuje infektologinja.


PREVENCIJA JE KLJUČ ZA MIRNO LJETO:

  1. Opće mjere prevencije proljeva, pogotovo onih kod kojih se uzročnik prenosi hranom, uključuju dobro pranje ruku prije pripreme obroka, ali i nakon pripreme obroka.
  2. Važno je pravilno rukovanje sirovom hranom, odnosno redovito čišćenje radnih površina i pranje noževa nakon što smo rezali meso.
  3. Obavezno je i odgovarajuće skladištenje hrane. Hrana ne smije stajati na sobnoj temperaturi satima jer može doći do umnažanja bakterija i stvaranja njihovih toksina.
  4. Vodite računa o pravilnoj termičkoj obradi hrane. Piletinu treba obrađivati barem na 70 ili još bolje na 80 stupnjeva, ribu na 65, svinjetinu, govedinu i teletinu na 65, mljeveno meso na 70, a meso općenito valja podgrijavati na 75ºC.
  5. Kod putovanja u zemlje niskog higijenskog standarda trebamo jako paziti kakvu hranu jedemo i što pijemo. Nikada ne jedite sirovo voće i povrće, osim ako se ne guli, a i tada ga prije guljenja operite. Nastojte da vam hrana uvijek bude servirana vruća, a ne da je stajala sa strane pa je podgrijana, pijte flaširanu vodu ili, ako to nije moguće, obavezno je prokuhajte. Čak i ako kupite flaširanu vodu ili piće, ne stavljajte unutra led jer i u njemu može biti uzročnika bolesti.
  6. Malu djecu bilo bi dobro cijepiti protiv rotavirusa. - Rotavirusi su najčešći uzročnici crijevnih infekcija kod djece mlađe od pet godina i prva rotavirusna infekcija je najteža, a onda ipak dijelom ostavlja zaštitnu imunost pa štiti od idućih infekcija. Cilj je što ranije primijeniti rotavirusno cjepivo, a kod nas su dostupna dva cjepiva, rotarix i rotatek. To su živa oslabljena cjepiva koja se daju djetetu na usta. To je dio nacionalnog programa cijepljenja u brojnim zemljama svijeta, ali nažalost ne i kod nas. Bitno je napomenuti da cjepivo ne štiti od infekcije, ali neće trebati ići u bolnicu i primati intravensku rehidraciju. Naime, rotavirusi znaju stvarati strašne kliničke slike, djeca dolaze s 20 proljeva dnevno i isto toliko povraćanja, potpuno dehidrirana... - opisuje dr. Vrdoljak Pažur, dodajući da djeca koja su cijepljena dobiju blagi oblik bolesti i ne moraju ići u bolnicu.

Linker
15. rujan 2024 12:15