U potrazi za boljim mentalnim zdravljem ključno je razumijevanje kako ono što jedemo utječe na nas. Nedavna istraživanja počela su otkrivati vezu između naše prehrane i naših emocija, a konzumacija hrane s visokim udjelom masti našla se pod povećalom zbog svoje potencijalne uloge u razini anksioznosti. Ovdje se ne radi samo o osjećaju krivnje nakon uživanja u hamburgeru ili krumpirićima - radi se o tome kako ove namirnice mogu utjecati na naš um na dubljoj razini.
Eksperiment i rezultati
U eksperimentu koji je objavljen u Biological Research, adolescentni mužjaci štakora podijeljeni su u dvije skupine. Jedna je skupina primala standardnu prehranu s 11 posto masti, dok je druga skupina konzumirala prehranu s 45 posto masti, pretežno životinjskog podrijetla. Tijekom devet tjedana istraživači su pratili mikrobiome crijeva štakora i proveli testove ponašanja.
Štakori na dijeti s visokim udjelom masti dobili su više na težini i pokazali su manju mikrobnu raznolikost u svojim crijevima. Ova je skupina također imala više bakterija iz vrste Firmicutes, a manje iz Bacteroidetes, koje su povezane s pretilošću i naginjanju prerađenoj hrani kod ljudi. Osim toga, štakori na dijeti s visokim udjelom masti pokazali su povećanu ekspresiju gena uključenih u proizvodnju serotonina, povezanih s anksioznošću.
Što to može predstavljati za naše mentalno zdravlje
Glavni autor studije, profesor Christopher Lowry, naglašava da, iako su rizici od pretilosti i bolesti srca zbog prehrane s visokim udjelom masti dobro poznati, potencijalni učinci na mentalno zdravlje ne smiju se zanemariti. Lowry navodi kako razumijevanje negativnog učinka visoko masne hrane, ne samo na naše tijelo nego i um, treba imati veliku ulogu u našem odabiru prehrane.
Anksiozni poremećaji pogađaju oko 300 milijuna ljudi diljem svijeta što ih čini najčešćim poremećajima mentalnog zdravlja. Utjecaj prehrane na anksioznost je složen i nije u potpunosti otkriven, ali ova studija samo pridodaje sve većem broju dokaza koji povezuju prehranu bogatu masnoćama s povećanom anksioznošću.
Uloga serotonina
Serotonin ima različite uloge u tijelu, uključujući regulaciju raspoloženja, probavu i zacjeljivanje rana. Iako je njegova točna uloga u depresiji nejasna, serotonin može značajno utjecati na raspoloženje i anksioznost. Studija je otkrila da prehrana bogata mastima može promijeniti ekspresiju gena u regijama mozga povezanim sa stresom i anksioznošću, što dovodi do mogućnosti povećanja anksioznosti.
Nisu sve masti jednake. Dok neke, poput onih u ribljem i maslinovom ulju, nude brojne dobrobiti, zasićene masti iz životinjskih proizvoda predstavljaju različite rizike. Ovo istraživanje naglašava važnost razmišljanja o utjecaju na mentalno zdravlje pri odabiru hrane, osobito one bogate zasićenim mastima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....