Zašto smo tijekom izolacije imali tako živahne i čudne snove?

Jedna od zanimljivih nuspojava pandemije koronavirusa su vrlo živahni snovi, za koje je mnogo ljudi izjavilo da su ih imali puno više i češće nego inače te da su bili nekako dojmljiviji nego inače. Mnogi su na svojim blogovima i društvenim mrežama opisali takva svoja iskustva. Iako takvi snovi, naročito za one kojima inače nisu uobičajeni, mogu biti zbunjujući ili uznemirujući, sanjanje se smatra normalnim i korisnim načinom procesiranja naše situacije koju proživljavamo u budnom stanju, a koja je za većinu ljudi proteklih tjedana i mjeseci bila sve samo ne normalna.

Dok spavamo

Odraslim osobama preporučuje se sedam do devet sati sna kao minimum za optimalno zdravlje i dobro funkcioniranje organizma. Dok spavamo prolazimo kroz različite faze koje se izmjenjuju tijekom noći. To uključuje lagan i dubok san, kao i period poznatiji kao REM faza (rapid eye movement, brzi pokreti očima) koja je prisutnija u drugom dijelu noći. Kao što ime ove faze sna govori, tijekom nje se oči brzo pomiču. Snovi se mogu pojaviti u svim fazama spavanja, no REM faza se smatra odgovornom za visoko emocionalne i vizualno snažne snove. Tipično imamo nekoliko REM faza tijekom noći, no ne moramo se uvijek sjetiti proživljenog iskustva u snu niti sadržaja sna.

Znanstvenici su davno utvrdili da REM faza ima jedinstvena svojstva koja nam pomažu u reguliranju našeg raspoloženja, performansa i kognitivnih funkcija. Neki snovi djeluju kao obrambeni mehanizam za naše mentalno zdravlje tako što nam pružaju simulaciju određenih situacija kako bismo dobili priliku da proradimo naše strahove te da vježbamo i pripremamo se za stresne događaje koji se mogu dogoditi u stvarnom životu. Ova globalna pandemija koja je pogodila svijet, kao i restrikcije povezane s njom, mogu imati utjecaj na to kako i kada spavamo. Na neke to ima pozitivne, a na neke negativne učinke, no i jedna i druga situacija vode do intenzivnijeg sanjanja.

Prekinuti san i snovi

Istraživanja kineskih i britanskih znanstvenika su pokazala da su tijekom pandemije mnogi ljudi bili u stanju povišene anksioznosti te da su imali kraći ili isprekidan san. Stalno razmišljanje i razgovaranje o pandemiji, bilo uživo ili ono što čujemo u medijima, neposredno prije nego što odemo na počinak može djelovati protiv naše potrebe da se opustimo i dobro naspavamo. A može dati i mnogo tema i materijala za snove

Više vremena u krevetu

Neka druga istraživanja su pokazala da ljudi više spavaju i manje se kreću tijekom pandemije. Ako radite ili učite od kuće s fleksibilnim rasporedom sati i bez kolega i školskih prijatelja kao što ste navikli, znači da sigurno neće morati ustati rano kao inače. Pojačano pamćenje snova povezano je s dužim spavanjem, kao i s prirodnijim načinom buđenja iz REM faze spavanja. Osim toga, ako ste kod kuće, imate na raspolaganju slušatelje s kojima ćete moći razmijeniti svoje snove čim se probudite, a prepričavanje snova ih ujedno i učvršćuje u našem pamćenju. Može nas čak na neki način i pripremiti da se naviknemo bolje pamtiti snove ubuduće. Vrlo je lako moguće da je upravo to doprinijelo pojačanom pamćenju snova tijekom izolacije

Brige povezane s pandemijom

Snivanje nam može pomoći da se mentalno nosimo sa situacijom u kojoj se nalazimo kad smo budni, a može i samo odražavati našu stvarnost i naše brige. U ovo doba kad smo svi stalno pojačano na oprezu zbog zaraze i kad su se promijenile društvene norme, naši mozgovi imaju puno više posla tijekom spavanja i sanjanja. Za očekivati je da sadržaji snova budu stresniji ako se osjećamo tjeskobno i pod stresom u vezi pandemije, našeg posla ili obiteljske situacije.

Osobe koje inače pate od anksioznog poremećaja ili su iz prve ruke doživjele traumu imaju veći rizik da će doživjeti promjene i u svojim snovima.

Rješavanje problema u snovima

Jedna od teorija o snovima kaže da oni služe za procesiranje emocionalnih zahtjeva koje imamo tijekom dana, za spremanje iskustava u pamćenje, za rješavanje problema, prilagodbu i učenje. Tijekom REM faze područja mozga odgovorna za emocije, pamćenje, ponašanje i vid se reaktiviraju (za razliku od područja zaduženih za logično razmišljanje, racionalno zaključivanje i pokret koja ostaju počivati). Aktivnosti i veze do kojih dolazi namijenjene su za sintetiziranje učenja i pamćenja, a sam san je zapravo nusprodukt te aktivnosti koju naš um pokušava posložiti u neku logičnu naraciju.