Život će vam biti lakši i ljepši, osjećat ćete se zadovoljnije.
 FOTOGRAFIJE: EVGENYATAMANENKO GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO
Nije teško

U 17 koraka - male navike koje će vam promijeniti život na bolje

Cilj vam je živjeti kvalitetnije, biti najbolja verzija sebe, biti dobar prema drugima? Čim to želite, sigurno ste već na pravom putu, a uz ove korake još ćete se više približiti cilju

Uz sljedećih sedamnaest nevjerojatno jednostavnih svakodnevnih navika, život će vam biti lakši i ljepši. I vi ćete se osjećati zadovoljnije.

1. Pospremite krevet

Svako jutro pospremite krevet. Nije razlog samo to što će vam navečer biti ljepše leći u urednu postelju, spremanje kreveta mala je pobjeda koju ste ostvarili čak i prije nego što ste popili kavu i koja će vas podsvjesno motivirati na niz malih pobjeda kroz cijeli dan. Po nekim istraživanjima, pospremanje kreveta je najjednostavnija i najuobičajenija dnevna navika koja može pojačati osjećaj sreće. Prije spremanja ipak pustite da se posteljina malo prozrači.

2. Napravite popis zadataka prema životnim ciljevima

Prije nego što sastavite popis zadataka, zapitajte se gdje želite biti za pet ili deset godina. Sve na popisu trebalo bi voditi prema tim ciljevima. Primjerice, ako vam je cilj poslovni rast, upišite on line tečaj na tu temu. Drugim riječima, i najjednostavniji zadaci s popisa mogu imati dugoročnu perspektivu. Popis s većim ciljevima na umu pokazat će vam na što ćete trošiti više, a na što manje vremena. Naravno, uvijek ćete morati obavljati i one svakodnevne kućne i poslovne obveze i na njih trošiti dio snage i vremena, ali ostavit ćete dovoljno prostora i vremena za prioritete.

3. Jedite više zelenog povrća

Nije potrebna dramatična transformacija kako biste postali zdraviji. Naprotiv, niz malih promjena u prehrani zakotrljat će se u veliku promjenu životnog stila. Za početak, nemojte se fokusirati na izbacivanje namirnica iz prehrane ili na ograničavanje količine, umjesto toga usredotočite se na dodavanje zelenog lisnatog povrća jelovniku. Jedite ga barem dva puta na dan, primjerice, dodaje špinat omletu, ubacite kelj u umak za tjesteninu, jedete li vani naručite zelenu salatu uz obrok...

4. Postavite si rokove

Za razliku od projekata na poslu ili na fakultetu, privatnim projektima rijetko kada postavljamo rok. No, bez obzira koliko malen i samo vaš taj cilj bio (možda je to kupnja novog kauča, osnivanje fonda za „crne dane”, početak trčanja...), postavite si određen i realan rok za provedbu. Ako imate teškoća s pridržavanjem, jer svjesni ste da su vaši rokovi „fleksibilni”, obavijestite dobre prijatelje ili članove obitelji o vašim planovima. Sada kada oni znaju za njih, morat ćete se držati rokova, jer ćete ih u protivnom razočarati.

5. U stanci se pokrenite

Sigurno vam je poznato: svaku stanku na poslu koristite za bacanje oka na društvene mreže. No, osvijestite da je bolje od toga ustati i malo pokrenuti tijelo između zadataka. Nekoliko čučnjeva ili plesnih koraka po sobi, minuta-dvije istezanja ili položaja joge bit će dovoljno za podizanje energije i osvježenje uma, pa ćete se moći lakše fokusirati na sljedeće zadatke.

6. Više čitajte

Nekada je teško natjerati se na čitanje, jer nudi se puno sadržaja koji zahtijevaju manji (umni) angažman, ali pravih izgovora nema, jer je čitanje, osim što pruža zadovoljstvo, doista dobro za nas. Prije spavanja, u popodnevnoj stanci, možda rano ujutro... neka vam čitanje postane ritual kojem ćete se veseliti otkad ujutro otvorite oči.

7. Recite „hvala” umjesto „žao mi je”

Možda se i vi stalno ispričavate? Možda kažete „žao mi je” ili „oprosti” kad želite da vam netko ponovi što je rekao, kad se slučajno očešete o nekoga na ulici, kad negdje zakasnite itd. To su samo riječi, no ono što govorimo može utjecati na to kako doživljavamo sebe i kako se osjećamo, pa neki među nama, a žene su posebno na to naučene, nastoje biti ljubazni spuštajući sebe. Zato učinite svjesni napor i umjesto „oprosti” ili „žao mi je” recite „hvala”.

Kako to zvuči? Umjesto „Oprostite što kasnim” recite „Hvala što ste bili strpljivi”. Time izražavate zahvalnost, a ujedno ste ljubazniji prema sebi. Naravno, ispričavanje je ključno u vezi ako ste negdje pogriješili ili ste povrijedili partnera, no pokazivanje zahvalnosti može biti i važnije.

8. Malo spremanja prije lijeganja

Naravno da vam se navečer ne da ništa raditi, ali hrpa posuđa u sudoperu ili gomila odjeće na fotelji mogu vas ometati u opuštanju prije spavanja. Nered u prostoru može se pretvoriti u nered u mislima, pa izdvojite petnaest minuta da stavite posuđe u perilicu, obrišete radne plohe, pokupite odjeću ili suvišne papire iz dnevne sobe... Manje nereda pomoći će vam da lakše usnete, a i bit ćete sretniji kad ujutro ugledate urednu dnevnu sobu i kuhinju.

9. Sjedite uspravno

Loša vijest za sve koji sjede pognuto: držanje može utjecati na tjelesno i mentalno zdravlje. Vježbajte bolje držanje tako što ćete ispraviti leđa i opustiti ramena. I nemojte gledati dolje u pametni telefon. Možete staviti podsjetnike po radnom prostoru kako biste se svako malo sjetili da se morate ispraviti.

10. Pješačite, uspinjite se stubama

Kad god možete, otiđite do trgovine ili do posla pješice, idite stubama, a ne dizalom itd. Sva ta mala kretanja djeluju, pogotovo ako vam je raspored pretrpan, pa baš i ne nalazite vremena za trening. Zato osvijestite da vježbanje ne mora biti samo odlazak u teretanu, to je i uključivanje više aktivnosti u svakodnevicu. Češće kretanje uvelike će utjecati na vaše ukupno zdravije i dobrobit.

11. Recite „ne” kad mislite „ne”

Koliko puta ste htjeli nešto odbiti, a niste to učinili? Činite li usluge drugima i kad imate hrpu obaveza? Pomažete li kolegama, a i sami ste prezauzeti, pristajete na dogovore koji vas ne vesele, visite s društvom jer se bojite da ćete nešto propustiti? Ono što možete učiniti za sebe jest reći ono što mislite. I budite iskreni prema vlastitim potrebama.

Uvježbajte kako reći „ne”. Primjerice, kad god osjetite potrebu ugoditi, recite: „Volio/voljela bih ti pomoći, ali neću moći pružiti vrijeme i napor koje taj zadatak zavređuje”. Ili: „Večer trebam za sebe, ali možemo na kavu ovaj vikend.”

12. Sačuvajte novac za ono što vas veseli

Bez novca ne možemo živjeti. Stoga nastojte ne trošiti novac na ono što vas ne veseli, upravljajte njime prema onome što vam donosi zadovoljstvo. Veseli li vas doista besciljno sjedenje u kafiću s društvom iz dana u dan ili kupnja hlača koje nećete nikada obući? Upravljanje novcem na temelju onoga što vam donosi radost smanjit će stres koji dolazi s troškovima za godišnji odmor, za iskustva i predmete koji su vam doista važni. Uz to, ulažite u sebe: učlanite se u teretanu, upišite se na tečaj koji vas zanima, otvorite štedni račun. Što više ulažete, to je vjerojatnije da će vam takvo raspolaganje novcem prijeći u naviku.

13. Ugasite većinu računa na društvenim mrežama

Ugasite sve račune društvenih mreža koji vas ne usrećuju i ne nadahnjuju. Slijedite samo osobe čijim se postignućima divite. Razmislite pružaju li vam kojekakvi influenceri, poznate osobe i brendovi doista inspirativan sadržaj ili se zbog njih samo osjećate lošije. Isto tako, vrijeme je da prestanete pratiti onog bezveznjaka iz srednje škole ili sestričnu bivšeg dečka vaše sestre. Umjesto što pratite kako drugi žive, živite svoj život.

14. Više spavajte

Lako je reći, teže učiniti, no svakako vrijedi pokušati, jer kvalitetan san ključan je za ukupno zdravlje. Nastojte uvesti rutinu u spavanje, riješiti se ekrana sat vremena prije kreveta, ne jesti uoči spavanja i slično. Možete pokušati s malim pomacima – idite u krevet svaki dan pet minuta ranije nego prethodni, a ustajte u uobičajeno vrijeme. Uz to, prestanite odgađati budilicu, time samo zbunjujete tijelo.

15. Donirajte svaki mjesec

Razmislite što možete učiniti za druge. Suosjećanje, podrška i empatija trebali bi nam biti rutinsko ponašanje. Uzmite si vremena i informirajte se o organizacijama i udrugama koje trebaju pomoć te im redovito donirajte određenu svotu ili im pomozite volonterskim radom.

16. Ustanite malo ranije

Ako su vaša jutra bjesomučna jurnjava, zašto ne biste ustali koju minutu ranije kako biste sve obavili u miru? Već desetak minuta pomoći će vam da steknete veću kontrolu nad zbivanjima i da mirnije uđete u dan.

17. Ograničite donošenje odluka

Svaki dan donosimo stotine i stotine odluka, već od ranog jutra: hoćemo li odgoditi budilicu, što ćemo doručkovati, što ćemo odjenuti, hoćemo li popiti kavu itd. Nije čudno što možemo postati umorni od donošenja odluka. Umor od odlučivanja je realan problem zbog kojeg se odlučujemo za pizzu iz dostave umjesto kuhanja ili odustajemo od vježbanja, jer ne možemo pronaći dovoljno vremena.

Za bolje zdravlje, ograničite donošenje odluka i smanjite umor od odlučivanja. Primjerice, pripremite više obroka unaprijed, učlanite se u vježbaonicu ili upišite termine vježbanja u kalendar, složite nekoliko odjevnih kombinacija. Smisao stvaranja takvih navika je to što više nećete morati razmišljati o tome hoćete li trebati ustati ranije, kada ćete oprati posuđe i slično, jednostavno ćete to učiniti, jer ćete smanjiti mogućnost da to ne učinite.

Linker
06. studeni 2024 07:50