Spatifilum

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
imate li ih doma

Tri popularne sobne biljke smanjuju razinu onečišćenja zraka u prostoriji za 20 posto

Svaku biljku znanstvenici su jedan sat ostavili u komori za testiranje koja je sadržavala razinu dušikova dioksida (NO2) sličnu onoj u uredu smještenom uz prometnu cestu


Sobne biljke smatraju se ukrasom u domovima ili uredima, no ako vam je stan pun lončanica, budite svjesni da one istodobno pridonose smanjenju razine određenih onečišćivača zraka u prostoru u kojemu boravite.

Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Birminghamu pokazalo je da sobne biljke za čak 20 posto mogu smanjiti razinu dušikova dioksida (NO2), koji se smatra jednim od uobičajenih onečišćivača u urbanim sredinama, piše Daily Mail.

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikova dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO). Onečišćenje spomenutim spojevima karakteristično je za atmosferu urbanih područja.

I premda biološki proces koji stoji iza uklanjanja dušikova dioksida iz zraka još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, istraživači se nadaju da će njihovo otkriće potaknuti ljude da svoje domove i urede ispune s više biljaka.


Tri sobne biljke

U istraživanju, koje je provedeno u suradnji s Kraljevskim hortikulturnim društvom (RHS), britanski je tim testirao tri česte sobne biljke - spatifilum, jednu od popularnih zimzelenih sobnih biljaka s bijelim cvjetovima, mirisni zmajevac (Dracaena fragrans) i zamiju (Zamioculcas zamiifolia), poznatu kao jednu od najizdržljivijih sobnih biljaka.

image

Spatifilum

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
image

Mirisni zmajevac (Dracaena fragrans)

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
image

Zamija (Zamioculcas, Zanzibar gem, ZZ plant, Zuzu)

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Svaku biljku znanstvenici su jedan sat ostavili u komori za testiranje koja je sadržavala razinu dušikova dioksida (NO2) sličnu onoj u uredu smještenom uz prometnu cestu.

Rezultati istraživanja pokazali su da su sve tri biljke uspjele ukloniti otprilike polovicu količine NO2 iz komore u samo sat vremena i to bez obzira na okruženje (svjetlost ili tamu, vlažne ili suhe uvjete).

- Biljke koje smo odabrali jako su se razlikovale jedna od druge, no sve su pokazale veliku sličnost kada se radilo o sposobnosti uklanjanja NO2 iz atmosfere - rekao je dr. Christian Pfrang, koji je vodio studiju.

- Uočili smo razlike u ovome i u našim ranijim istraživanjima, odnosno u načinu na koji sobne biljke preuzimaju ugljični dioksid (CO2), što jako ovisi o faktorima povezanim s okolišem poput doba dana (noć/dan) ili količine vode u tlu - kazao je.


U manjem uredu smanjuje razinu onečišćenja za 20 posto

Da bi svoja otkrića stavili u kontekst, znanstvenici su izračunali da u slabo prozračenom manjem uredu s visokom razinom onečišćenja zraka pet sobnih biljaka smanjuje razinu NO2 za 20 posto.

No u većem bi prostoru učinak triju biljaka bio manji i iznosio bi oko 3,5 posto. Stručnjaci kažu da im još uvijek nije u potpunosti jasan mehanizam kojim se biljke služe u uklanjanju NO2.

- Mislimo da biljke pritom ne koriste isti proces kao pri upijanju ugljikova dioksida, kada se CO2 apsorbira kroz stomate, sitne rupice u lišću - pojasnio je dr. Pfrang.

- Ni tijekom duljih eksperimenata nismo zamijetili naznake da su biljke otpustile dušikov dioksid natrag u atmosferu, pa pretpostavljamo da se odvija biološki proces u koji je uključeno i tlo iz kojega biljka raste, no još ne znamo objasniti o čemu je točno riječ - kaže.

Udisanje zraka s visokom koncentracijom NO2 može iziritirati dišne ​​putove ljudskoga respiratornog sustava te može biti posebno štetno za osobe s respiratornim bolestima, osobito one koje boluju od astme.

Osim što mogu iziritirati sluznicu dišnih putova i rezultirati njihovom upalom, visoke razine dušikova dioksida nerijetko utječu na pogoršanje astme i na razvoj KOPB-a te dovode do simptoma poput kašlja i otežanog disanja.

U djece i starijih osoba uočena je veća vjerojatnost od razvoja respiratornih infekcija, kao i snažnija reakcija na alergene (svaka tvar koja izaziva alergijsku reakciju, poput peluda).

Linker
16. studeni 2024 20:11