Znanost kaže da je tišina puno važnija za naš mozak nego što smo mislili. Još 2011. godine turistička zajednica Finske koristila je tišinu kao marketinški proizvod. Pozivali su turiste da posjete njihovu zemlju i iskuse neodoljivu tišinu. U tu su svrhu objavili i seriju fotografija ljudske figure u prirodi sa sloganom: "Tišina, molim!"
Eva Kiviranta, voditeljica društvenih medija službenog turističkog portala VisitFinland.com tada je to komentirala ovako: "Umjesto da kažemo da je sve prazno i jako tiho, trebamo prigrliti tišinu i prikazati je kao odličnu stvar."
Ona čak povećava naš mozak
Studija iz 2013. godine objavljena u časopisu Brain, Structure and Function, donosi zaključke istraživanja u kojemu je više skupina miševa bilo izloženo različitom tipovima buke i tišine te se motrio utjecaj na njihove mozgove. Skupina koja je bila izložena tišini trebala je biti kontrolna skupina, no otkriveno je nešto iznenađujuće. Ustanovljeno je da su miševi koji su po dva sata dnevno 'slušali' tišinu, razvili nove stanice u području mozga zvanom hipokampus. To je dio mozga povezan s pamćenjem, emocijama i učenjem.
Rast novih stanica u mozgu ne mora automatski značiti i neku zdravstvenu korist. Međutim, čini se da se nove stanice pretvaraju u funkcionalne neurone.
"Vidjeli smo da tišina doista pomaže generiranju novih stanica, njihovim pretvaranjem u neurone te njihovim integriranjem u sistem", kažu znanstvenici.
Mogli bismo zato reći da tišina, na neki način, povećava vaš mozak.
Mozak u tišini aktivno usvaja i analizira informacije
Studija iz 2001. definirala je zadani način funkcije mozga koja pokazuje da mozak "radi" čak i kad se odmara, odnosno usvaja i analizira nove podatke.
Sljedeća studija pokazala je da se taj zadani način rada također koristi prilikom samo-procjene. 2013. godine u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, Joseph Moran je napisao da se "takav zadani način rada primjećuje tijekom refleksija vezanih uz nečiju osobnost i karakteristike (samo-procjenu), a u nešto manjoj mjeri kod samoprepoznavanja, razmišljanja o ideju samo ga sebe ili samopouzdanju."
Kad mozak odmara, on integrira unutarnje i vanjske informacije u "svjesni radni prostor", kažu Moran i kolege.
Kad vas ne ometa buka ili zadaci usmjereni nekom cilju, čini se da postoji neko tiho vrijeme koja dopušta vašem svjesnom radnom prostoru da procesuira stvari. Tijekom tih perioda tišine, vaš mozak ima slobodu utvrđivati svoje mjesto u unutarnjem i vanjskom svijetu. Zadani način rada mozga pomaže vam razmisliti o važnim stvarima na nov i kreativan način.
Herman Melville je jednom napisao: "Sve važnim stvarima i osjećajima prethodi razdoblje tišine."
Tišina smanjuje napetost
Ustanovljeno je da buka ima značajan učinak na naš mozak što rezultira povećanjem razine hormona stresa. Zvučni valovi dopiru do mozga putem zraka. Tijelo reagira na te signale čak i kad spavamo. Pretpostavlja se da se amigdala (smještena u temporalnom režnju mozga) i koja je povezana s kreiranjem pamćenja i emocija, aktivira te otpušta hormone stresa.
Studija objavljena 2002. u časopisu Psychological Science, ispitivala je efekte koje je na dječje zdravlje i kogniciju imalo premještanje zračne luke u Münchenu. Gary W. Evans, profesor ljudske ekologije na Sveučilištu Cornell ustanovio je da djeca izložena buci razvijaju reakciju na stres kroz koju ignoriraju buku. Ono što je zanimljivo je da ta djeca nisu samo ignorirala potencijalno štetnu buku, već i one zvukove na koje bi trebali obraćati pozornost, kao što je primjerice govor.
"Ovo istraživanje je možda i najjači dokaz da buka - čak i ona koja ne proizvodi oštećenje sluha - uzrokuje stres i štetna je za ljude", kaže Evans.
Teorija obnove pažnje
Efekt koje zagađenje bukom može imati na naše kognitivne performanse vrlo je pomno ispitana i ustanovljeno je da joj uvelike šteti, pogotovo na poslu i u školi.
Također, buka može smanjiti motivaciju i povećati pojavu grešaka. Kognitivne funkcije kojima buka najviše šteti su pažnja, pamćenje i rješavanje problema.
Studije su također ustanovile da djeca izložena buci u kućanstvu, učionici i prometu postižu slabije rezultate u čitanju i općenito u usvajanju kognitivnih i jezičnih vještina.
No nisu sve vijesti loše. Moguće je da mozak nadoknadi svoje kognitivne resurse. Prema teoriji obnove pažnje, kad ste u okolini s manje senzornih podražaja, mozak se oporavlja i povećava svoje kognitivne sposobnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....