I na koži se može vidjeti ako se borimo s depresijom, tjeskobom, tugom, dugotrajnim stresom...

Znanstvenici zapravo tek počinju otkrivati koliko je duboka povezanost uma i kože, a neka od prvih istraživanja pokazala su da ono što osjećamo može utjecati na to kako koža izgleda i kako se ponaša te da može čak utjecati i na to koje će nas kožne bolesti i problemi pratiti u životu ili u određenim periodima. No, to je individualno pa se kod jedne osobe stres može očitovati prištićima, kod druge razbuktavanjem rozaceje, a kod treće urtikarijom.

Stres ima velik utjecaj

Mnoštvo je dokaza da se stres i negativne emocije mogu očitovati kao kožni problemi. Primjerice, revizija studija koje su se bavile povezanošću kože i emocija iz 2014. utvrdila je da stres - mentalni, fizički ili emocionalni, nepobitno utječe na kožu. Kad je osoba pod stresom, tijelo počinje lučiti hormone koji potiču upalu i smanjuju dotok krvi u kožu. Živci u koži postaju nadraženi te mogu intenzivirati upalu ili potaknuti alergijsku reakciju. Koža pokreće obrambeni mehanizam na reakciju, što također može izazvati upalu. Sve to dovodi do pogoršanja stanja kod rozaceje, akni ili psorijaze, no može dovesti i do oštećenja vanjskog sloja kože te prekomjerne isušenosti jer se smanjuje količina vode i masti u koži i odgođeni su njezini prirodni procesi cijeljenja i obnavljanja. U stručnoj publikaciji Harvard Women's Health Watch znanstvenici su iznijeli i tezu da korijeni povezanosti uma i kože sežu sve do prvog kontakta kožom o kožu majke i novorođenčeta. Nije rijetkost da se kod majki, primjerice, pojavi osip ono jutro kada trebaju dijete prvi put ostaviti u vrtiću ili moraju otići na put i prvi put se razdvojiti od djeteta. Tinejdžeri se pak često žale da im prištići izbijaju uoči važnog ispita ili uslijed ljubavnih problema. Nije drugačije ni s odraslim ženama, kod kojih su bračni problemi često povezani sa suhom kožom i intenzivnim svrbežom.

Psihodermatologija

Toliko čvrsta i duboka povezanost uma i kože dovela je do stvaranja novog znanstvenog područja - psihodermatologije. Dermatolozi su, naime, otkrili da ljudi koji odlaze liječnicima zbog nekog kožnog problema često imaju i neki psihološki problem povezan s kožnim, zbog čega standardni dermatološki tretmani ne djeluju uvijek. Svaka osoba može imati drukčiji kožni problem kao reakciju na psihološke probleme. Ipak, kod nekih emocija vrlo je česta i čvrsta povezanost sa specifičnim kožnim reakcijama.

• DEPRESIJA, TUGA - suha koža
• TRAUMATIČNI DOGAĐAJ - osip i upala
• POVEĆANI STRES - akne, pogoršanje ekcema ili psorijaze
• TJESKOBA crvenilo i osip
• KRONIČNI, DUGOTRAJNI STRES - osjetljivost, dehidracija, suhoća
• EKSTREMNI BIJES ILI TJESKOBA - urtikarije, alergijske reakcije, svrbež, upala
• POVIŠENE EMOCIJE (pozitivne, negativne) - crvenilo, rozaceja
• POTISNUTI BIJES ILI PODSVJESNA OGORČENOST - suha koža