Proljeće je započelo i ako pogledamo temperature i oborine posljednjih tjedana, čini nam se da će biti kaotično. Ne moramo ni spominjati da se događaju i klimatske promjene koje dodatno mogu napraviti kaos. Upravo zato smo upitali meteorologiju Teu Blažević s N1 televizije i dr. sc. Vlastu Tutiš iz DHMZ-a što možemo očekivati ovog proljeća.
Kakvo nas vrijeme čeka?
Blažević ističe da je vrlo vjerojatno da će srednja sezonska temperatura ovog proljeća biti viša od prosječne.
- U nastavku travnja, kako sada stvari stoje, imali bismo izmjenu iznadprosječno toplih i hladnih perioda. Tako da bi nam mogla zalepršati i još koja pahulja snijega u nastavku travnju, točnije u subotu, barem tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali. Inače, podsjetit ću da je travanj poznat kao nestabilan mjesec. Idući tjedan, čini se, mogao bi donijeti dašak ljeta - objasnila je Tea.
Dodaje da će u svibnju srednja mjesečna temperatura odstupati za 0.5-0.75 stupnjeva, na krajnjem istoku zemlje moguće i za više od jedan stupnja. Što se oborine tiče, količina bi uglavnom bila u granicama normale u svibnju.
S tim se slaže i Vlasta Tutiš iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a.
- Izgledno je da će sva tri mjeseca, a osobito lipanj biti topliji od prosjeka - istaknula je.
Također, napominje Tutiš da to ne znači kako neće biti barem kraćih hladnijih ili toplijih razdoblja. Primjerice, ako se prognozira većinom prosječna sezonska količina oborine, to ne znači kako neće biti dana ili razdoblja s obilnijom oborinom ili, pak, produljenih sušnih razdoblja.
- Zbog toga uz informacije koje nam donosi mjesečna ili sezonska prognoza, svakako valja kontinuirano pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje. Osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine te nagla zahladnjenja - rekla je Tutiš.
Blažević naglašava da vremenske neprilike možemo doživjeti i u proljeće i ljeto, no ne mogu se prognozirati nekoliko mjeseci unaprijed.
- Tema ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana bila je upravo "rana upozorenja i prepoznavanja opasnih vremenskih i hidroloških pojava". To je izuzetno bitno, kako bi se mogli zaštititi. Naime, uslijed klimatskih promjena broj tih ekstremnih vremenskih i hidroloških pojava značajno se povećava - istaknula je.
Kako klimatske promjene utječu na vrijeme?
Obje meteorologinje su naglasile kako klimatske promjene značajno utječu na oborine, sušna razdoolja, ali i temperature. Zato upozoravaju kako je važno spriječiti ih.
- Mi već osjećamo utjecaj klimatskih promjena, svjedoci smo sve češćih i intenzivnijih vremenskih ekstrema, u sve toplijoj klimi. Klimatske promjene najveća su prijetnja nacionalnoj sigurnosti i najveća su ugroza s kojom se čovjek ikad imao priliku susresti. Ono što je tragično jest da, unatoč upozorenjima znanstvenika, posljednji izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene pokazuje da ne radimo dovoljno po pitanju smanjenja emisija stakleničkih plinova. Sve je izglednije da nećemo uspjeti zaustaviti zagrijavanje ispod 1.5 stupnjeva - istaknula je Tea Blažević koja sustavno prati temu klimatskih promjena kroz emisiju Klimatska budućnost za N1 televiziji.
Upravo za sustavno praćenje klimatskih promjena Tea je nominirana za Nacionalnu nagradu za okoliš koja se organizira u partnerstvu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Greencajt festivala i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.
- Klimatske promjene, o kojima se danas posvuda mnogo govori, definitivno doprinose većoj učestalosti i intenzitetu vremenskih pojava, kao što su to primjerice suše, ekstremne temperature, poplave, olujno nevrijeme, a koje su opasne i ugrožavaju prirodu i društvo u cjelini - kaže Tutiš.
Kako će vremenske prilike utjecati na naše zdravlje?
Od tegoba koje izaziva promjena vremena pati gotovo polovica svjetske populacije (izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo). Simptomi su različiti i ovise od toga je li nastupilo naglo zahlađenje, velike vrućine ili je riječ o oborinama.
Kronični bolesnici i osobe osjetljivog zdravlja najviše osjete promjene vremene.
- Njima savjetujem da prate bioprognozu koja se publicira redovno na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja za cilj ima upozoriti na nepovoljne biometeorološke prilike - rekla je Blažević.
Stručnjaci ističu da je zato važna zdrava prehrana, konzumiranje voća, povrća i tekućine (vode, biljnih čajeva) jer upravo te navike mogu ublažiti tegobe nastale zbog promjene vremena. Ne preporučuju se previše ohlađena, slatka pića, kao ni alkohol. Važan je kvalitetan san, ali i odmor tijekom dana, a preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost i boravak u prirodi.
Isto tako, alergičari su ovo doba na velikom udaru.
- Pelud breze utječe na mnoge osobe koje pate od alergija u proljeće, a prilično rane i visoke razine koje su sada prisutne povezane su s nedavnim suhim i vrućim uvjetima diljem Europe koji su omogućili rano oslobađanje peludi s drveća. Zrnca peludi mogu se prenositi vjetrovima, potencijalno putujući velike udaljenosti od mjesta gdje se emitiraju - objasnila je Tea.
Jedite što više voća i povrća kako biste unijeli dovoljno vitamina, izbjegavajte veći fizički napor, boravite na otvorenom i izbjegavajte alkohol. Ako dođe do izraženijih simptoma, javite se liječniku. Preporučuje se korištenje ionizatora zraka, koji stvaraju negativno naelektrizirane čestice i pozitivno djeluju na astmu, bronhitis, alergije, povišen tlak i uznemirenu psihu.
