San nam je svima potreban kako bismo normalno funkcionirali.
 Foto: iStock
Istine i zablude

8 mitova o spavanju u koje ste i vi možda vjerovali

Postoje mnoge zablude vezane uz spavanje, toliko su uvriježene da se smatraju istinitima i normalnima i treba ih pobliže pojasniti.

Čovjek u prosjeku gotovo trećinu života provede spavajući. Zdrav san spada u najnužnije ljudske potrebe i bez dovoljno adekvatnog spavanja čovjek ne može normalno funkcionirati, racionalno razmišljati, nema energije i postaje nervozan. Mnoga su istraživanja potvrdila povezanost nedovoljnog sna s raznim bolestima kao što su depresija, bolesti srca, razni hormonalni poremećaji, debljanje.

Postoje, međutim, mnoge zablude vezane uz spavanje, toliko su uvriježene da se smatraju istinitima i normalnima i treba ih pobliže pojasniti.

1. HRKANJE JE ČEST PROBLEM, POSEBNO MEĐU MUŠKARCIMA, ALI NIJE ŠTETNO

Iako je hrkanje bezopasno za većinu hrkača i šteti najviše onome koji pored njega spava, ono može biti simptom apneje - za život opasnog poremećaja spavanja tijekom kojeg dolazi do prestanka disanja u snu, a prećeno je prekomjernom dnevnom pospanošću i umorom. Naime, uslijed opuštanja mišića ždrijela dolazi do zapadanja baze jezika i stražnjeg zida ždrijela te djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta.

Osobe s apnejom za vrijeme spavanja probude se tijekom noći i hvataju zrak, a da se često toga uopće ne sjećaju. Pauze disanja u snu smanjuju razinu kisika u krvi, opterećuje se srce i kardiovaskularni sustav, te povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Dobra je vijest da se apneja može liječiti, stoga osobe koje su žrtve glasnog partnera hrkača i ako uoče da se partner budi tijekom noći hvatajući zrak, trebaju ukazati na problem i partnera uputiti liječniku. Pretilost također utječe na pojavu apneje tijekom spavanja, a učestalo glasno hrkanje povezano je i s hipertenzijom.

2. OTVARANJE PROZORA ILI JAČA GLAZBA NA RADIJU UČINKOVITI SU NAČINI DA SE OSTANE BUDAN TIJEKOM VOŽNJE

Ova "pomagala" potpuno su neučinkovita, i zapravo, vrlo opasna za vozača. Ako vas tijekom vožnje počne savladavati umor, jedino i najbolje rješenje je zaustaviti se na prvom odmorištu i drijemati 15 do 45 minuta. Kava i pića na bazi kofeina pomoći će prevladati pospanost, ali samo tijekom kraćeg vremenskog perioda. K tome treba proći barem pola sata prije nego štro se počnu osjećati učinci popijene kave. Najbolja prevencija za sprečavanje sna tijekom vožnje je dobro se naspavati noć prije putovanja.

3. NESANICU KARAKTERIZIRA TEŠKOĆA DA ZASPITE

Poteškoća da zaspite samo je jedan od četiri simptoma koji se obično povezuju s nesanicom. Nesanica je i ako se probudite prerano i više ne možete zaspati, često buđenje tijekom noći i osjećaj neispavanosti. Nesanica je poremećaj spavanja, ali može biti i simptom medicinskih, psiholoških ili psihijatrijskih problema, a često se može liječiti. Prema nekim podacima, čak je 58 posto odraslih imalo barem jedan simptom nesanice u posljednjih godinu dana. Kad se nesanica javlja više od nekoliko puta tjedno i utječe na izvršavanje dnevnih obaveza treba potražiti savjet liječnika.

4. POSPANOST TIJEKOM DANA UVIJEK ZNAČI DA OSOBA NE SPAVA DOVOLJNO

Pretjerana pospanost tijekom dana stanje je u kojem pojedinac osjeća potrebu da zaspi u trenucima kad bi trebao biti potpuno budan. Stanje se može pojaviti čak i nakon dovoljno noćnog sna i tada može biti znak nekog zdravstvenog stanja ili poremećaja spavanja poput narkolepsije ili apneje. Ovi problemi se najčešće mogu liječiti, ali važno je na vrijeme potražiti pomoć stručne osobe. Dnevna pospanost može biti opasna i rizična, posebno ako osoba u tom stanju sjeda za volan, može uzrokovati razne ozljede i bolesti, te negativno utjecati na mentalne sposobnosti, emocije i svakodnevno funkcioniranje.

Foto: iStock
Česta dnevna pospanost uopće nije šala. Naime, tako nam tijelo šalje signale u pomoć.

5. ZDRAVSTVENI PROBLEMI KAO ŠTO SU PRETILOST, DIJABETES, HIPERTENZIJA I DEPRESIJA NEMAJU VEZE SA SNOM

Istraživanja su otkrila povezanost između količine i kvalitete sna i mnogih zdravstvenih problema. Nedovoljno sna utječe na normalnu funkciju hormona rasta koja je povezan s pretilosti. Kad se količina izlučivanja hormona smanjuje, šanse za debljanjem se povećavaju. Krvni tlak obično padne tijekom ciklusa spavanja, međutim, prekidi sna negativno utječu na njegov normalan pad, što dovodi do visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnih problema. Istraživanje je također pokazalo da nedovoljno sna narušava sposobnost tijela da koristi inzulin, što dovodi do pojave dijabetesa. Sve više i više znanstvenih studije dokazuju vezu između nedovoljnog sna i mnogih drugih bolesti.

6. ŠTO JE OSOBA STARIJA, MANJE JOJ JE SNA POTREBNO

Stručnjaci preporučuju sedam do devet sati sna za prosječnu odraslu osobu. Iako se obrasci spavanja s godinama mijenjaju, količina potrebnog sna ostaje ista. Stariji ljudi se češće bude tijekom noći i zapravo, manje spavaju, ali spava nje im je jednako važno kao i mladim ljudima. I baš zato što često manje spavaju tijekom noći, imaju potrebu spavati više tijekom dana.

7. TIJEKOM SNA MOZAK SE ODMARA

Tijelo se za vrijeme spavanja odmara, međutim, mozak ostaje aktivan, "puni se" i bez odmora kontrolira mnoge tjelesne funkcije i disanje. Kad spavamo, prolazimo kroz pet faza sna, dvije lagane, dvije duboke i kroz REM fazu koja se javlja oko 90 minuta nakon početka spavanja i traje sve do jutra. REM (rapid eye movement) i non-REM izmjenjuju se u ciklusima Ne-REM spavanje ima spomenute četiri faze, u rasponu kad se možemo vrlo lako probuditi do stanja dubokog sna. Međutim, čak i u najdubljim non-REM stanjima spavanja, naši umovi mogu dalje obrađivati informacije. REM spavanje je aktivni san u kojem se pojavljuju snovi, otkucaji srca i disanje postaju nepravilni, opuštahju se mišići, a oči idu naprijed nazad ispod kapaka. Kvalitetno se možemo odmoriti samo ako spavamo dovoljno dugo da prođemo kroz sve faze sna, u nekoliko ciklusa.

8. AKO SE PROBUDITE USRED NOĆI, NAJBOLJE JE LEŽATI U KREVETU, BROJATI OVCE ILI PREVRTATI SE DOK NA KRAJU PONOVO NE ZASPITE

Buđenje usred noći i nemogućnost da ponovo zaspite simptom je nesanice. Relaksirajuće misli ili blaga meditacija učinkovitiji su od brojanja ovaca, ali isto većina stručnjaka smatra da ako da ako ne uspijete ponovo zaspati u roku od 15 do 20 minuta, trebali ustati iz kreveta, otići u drugu sobu i opuštati se slušajuću umirujuću glazbu ili čitati. Vratite se u krevet kad se počnete osjećati pospano i izbjegavajte gledati na sat.

Linker
15. studeni 2024 05:16