‘Još jedna erupcija supervulkana mogla bi zakloniti sunce, uništiti usjeve i izazvati tsunamije, a mi ih ne možemo predvidjeti!’

Sunce je upravo bilo na zalazu, kad je 5. travnja 1815. godine, snažna eksplozija zatresla otok Sumbawa u indonezijskom arhipelagu. Supervulkan Mount Tambora upravo se probudio i počeo sukljati lavu, pepeo i dim.

Pomoćnik guvernera Jave Thomas Stamford Raffles u svojoj je rezidenciji, oko 1200 kilometara udaljenoj od Sumbawe, čuo eksploziju, no pomislio je da je to udaljena vatra iz topništva.

Kakva pogreška: eksplozija koju je čuo bila je nagovještaj katastrofe biblijskih razmjera, jedne od najgorih u povijesti čovječanstva. Erupcija Mount Tambore ne samo da je prouzročila trenutačnu smrt desetaka tisuća ljudi, nego je utjecala i na globalnu klimu.

Došlo je do naglog zahlađenja, a neobično hladna 1816. u Americi i Europi ušla je u povijest kao “godina bez ljeta”. Harala je glad, a sve to utjecalo je i na političke prilike u svijetu te jačanje novih religijskih pokreta...

O tim dramatičnim događajima koji su snažno utjecali na svjetsku povijest, govori nedavno objavljena knjiga “The Year Without Summer: 1816 and the Volcano that Darkened the World and Changed History” čiji su autori otac i sin, William i Nicholas Klingaman.

Američki povjesničar William Klingaman, autor je šest knjiga, među kojima se ističe biografija Abrahama Lincolna i narativna povijest gospodarske krize iz 1929. godine, tzv. Velike depresije, a dr. Nicholas Klingaman po struci je klimatolog koji radi na Sveučilištu Reading u Engleskoj.

- Povjesničari često zanemaruju ulogu vremena i klime u svojim analizama. Primjerice, u generalnoj povijesti 19. stoljeća, učinci erupcije vulkana Tambora ne spominju se dovoljno. Svi znamo koliko u današnjem društvu mogu biti važne promjene klime u kratkom razdoblju, pa mi se činilo zanimljivim vratiti se u povijest i istražiti te učinke na početku 19. stoljeća - ispričao mi je William Klingaman.

Njegov sin, pak, tvrdi kako male promjene temperature u atmosferi mogu imati značajan učinak na društvo, posebice na gospodarstvo i zdravlje ljudi.

- Erupcija Tambore rashladila je naš planet za svega dva Celzijeva stupnja, no prouzročila je razorne promjene u vremenskim sustavima: poplave su mjesecima harale Europom, suša u SAD-u, a u Engleskoj je sredinom lipnja padao snijeg! - rekao je Nicholas Klingaman, koji istražuje kako rast razine ugljičnog dioksida i stakleničkih plinova utječe na promjenu klime.

- Erupcija Tambore samo je prirodna snaga koja je promijenila klimu, baš kao što je ljudi mijenjaju danas. Razlika je u tome što je Tambora rashladila atmosferu, a mi je zagrijavamo. Postoje velike sličnosti između učinaka prirodnih klimatskih promjena onda, i čovjekova učinka na klimu danas. Jedina je razlika u tome da je vulkanski pepeo naposljetku nestao iz atmosfere, a staklenički plinovi koje danas ispuštamo, ostat će u atmosferi stoljećima - ustvrdio je Nicholas Klingaman.

Istaknuo je kako je do eksplozije Tambore došlo nakon što je taj vulkan stoljećima mirovao.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg