ŽIVOTNI INTERVJU MOL-OVA ČOVJEKA NA ČELU INE

Zoltan Aldott: Snimka? Kakva snimka? Nisam vidio nikakvu snimku

‘Ovo više nije samo hrvatska kompanija. Tako je i vodimo. I imamo rast profita od 270 posto’, kaže mi predsjednik Uprave Ine.

ZAGREB - Kakva snimka? Nisam vidio nikakvu snimku - kaže mi Zoltan Aldott sa širokim osmijehom, udobno ušuškan u mekoj fotelji osječkog hotela Osijek, gdje je u četvrtak čekao premijeru Verdijeva Nabucca koju je financijski potpomogla Ina. Pitanje je, naravno, bilo usmjereno na nedavno objavljenu vijest o postojanju snimke skrivenog susreta bivšeg hrvatskog premijera s MOL-ovim šefom Zsoltom Hernadijem u zagrebačkom elitnom restoranu Marcellino, ali nitko zapravo nije očekivao odgovor.

- Ja vodim Inu, to je moj posao, za sve ostalo morat ćete odgovore potražiti u Upravi MOL grupe - kaže Aldott. Odlično je raspoložen. Njegova kompanija upravo je objavila svježe devetomjesečne rezultate. Od prošle godine dobit je porasla 270 posto. Netko je spomenuo krizu? Aldott međutim i danas ozbiljno govori o poslovanju u otežanim uvjetima. Da je situacija drukčija, kaže, rezultat bi bio daleko bolji, a kompanija bi imala pouzdaniju strategiju za budućnost. Teško je raditi pod stalnim pritiskom, pogotovo kada se u posao miješaju i politički odnosi dviju zemalja i aferaški repovi njihovih protagonista iz nedavne prošlosti.

Ne upušta se u razgovore o politici, a nerado priča i o odnosima kompanije s Hanfom i njenim šefom Antom Samodolom koji je protiv MOL-a kao drugog najvećeg Ininog suvlasnika usmjerio niz optužbi među kojima i nekoliko kaznenih protiv njega osobno, ali i Zsolta Hernadija, šefa MOL grupe. Hanfa Ininu dionicu drži zamrznutom još od travnja kada su u agenciji zaključili da se MOL protuzakonito pokušao domoći većinskog udjela u Ini. Iako u tom sporu trpe i mali hrvatski dioničari, ključ rješenja nalazi se negdje između Zagreba i Budimpešte. - Mi smo svoj dio posla odradili i očistili Inu od proceduralnih nečistoća koje joj je zamjerala Hanfa i sada očekujemo skoru deblokadu dionice - kaže Aldott. Nesklon je i komentiranju izjava svojeg prethodnika Tomislava Dragičevića. - Vi ste s njim razgovarali, vi znate što je govorio - kaže škrto kada pokušavam izvući komentar na svojedobnu najavu kontinuirano visokih prihoda od polja u Siriji.

Razgovaramo na engleskom. U braku je sa Splićankom i govori hrvatski ali, kaže, preslabo da bi na tom jeziku mogao zastupati kompaniju. Krećemo, naravno, od prošlotjedne objave rezultata koja je iznenadila i najveće optimiste u državi (ali i dodatno podgrijala sumnje Hanfe, državnog regulatora tržišta).

Rezultati su vam začuđujući čak i za najbolja vremena, što ovo u svakom slučaju nije. Malo se tko može pohvaliti rastom od 270 posto. U čemu je ključ?

- Mnogo ih je. Ne promatramo samo neto profit, nego EBITDA (zarada prije obračuna kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije), a na te brojke utječe mnogo čimbenika - cijena financiranja na tržištu, odnos između kune i dolara, produktivnost, cijena sirovine, poslovno okruženje koje ni u našem slučaju nije bilo najbolje - prema našim procjenama potražnja za gorivom pala je od 10 do 12 posto. Usporedimo li to s razdobljem od prije pet godina, kada smo govorili o zlatnom dobu za rafinerije, protekle četiri godine živimo u vrlo teškom okruženju. Istovremeno smo dovršavali nekoliko ključnih projekata. Tu je prije svega Sirija koja je započela s radom krajem prošle i početkom ove godine, nakon šest godina snažnog ulaganja bez proizvodnje, a dobra nam proizvodnja dolazi i s jadranskih plinskih polja. Još prije dvije i pol godine imali smo problema i s financijama, no danas je to riješeno. Ipak mislim da unatoč dobrom rastu nijedan menadžer u ovoj situaciji i u ovakvom okruženju ne može biti samo zadovoljan, već mora razmišljati kako još više unaprijediti poslovanje kompanije. U ovoj industriji postoji jaka konkurencija.

Kako je danas raditi u Siriji? Koliko sukobi i međunarodni pritisak na Siriju utječu na vođenje biznisa?

- Postoji embargo koji su postavile Europska Unija i SAD, te smo sukladno tome i mi morali smanjiti proizvodnju. No, to još nije postao velik problem. Naravno mi tamo moramo biti stalno na oprezu, situacija je neizvjesna, embargo može postati jači i važno je imati otvorene mogućnosti za svaki razvoj događaja u budućnosti. Sirija je važna u strukturi naših budućih prihoda, iako ne na način na koji se to percipira u javnosti. Naime, tu nije riječ o kontinuiranom visokom prihodu, nego o dotoku novca koji je viši tijekom prvih 5-6 godina kako bi se vratila investicija, a nakon toga se priljev postupno smanjuje.

Šef Hanfe Ante Samodol optužio je između ostaloga MOL da je prikrivanjem očekivanog prihoda od Sirije pokušao sniziti cijenu dionica i jeftinije dobiti većinski udio u kompaniji...

- Mi u Ini ne znamo postoje li takve optužbe jer to smo vidjeli samo u medijima. Nitko nije s nama izravno o tome razgovarao i s tog je aspekta vrlo teško komentirati. Hanfa je kod nas u Ini obavila nadzor nad internim procedurama i zatražila određene promjene. Radilo se o manjem usklađivanju internih dokumenata. Što se tiče Sirije, o tome se korektno i cjelovito izvještavalo dioničare. Postoji naravno niz brojki i podataka koji se mijenjaju u skladu s dnevnim poslovanjem kompanije i zavise o mnogim čimbenicima na tržištu, ali dioničari su i o tome redovito obavještavani. A kada je riječ o poslovnim očekivanjima od sirijskog biznisa, tu se mogu očekivati različita mišljenja. Mi smo izvještavali dioničare u skladu s profesionalnim standardima i mislim da je to i najviše što kompanija koja kotira na burzi može napraviti.

Hanfa je u više navrata prozivala Inu zbog manipuliranja cijenom dionica, i zbog trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Podignute su i neke kaznene prijave...

- Kao što sam rekao, niti sam ja niti je Ina zaprimila bilo kakvu službenu informaciju o ovom pitanju. Također, moram napomenuti da je Ina uvijek postupala u skladu s regulativom i primjenjivim zakonima.

Osim u Siriji, Ina je bila prisutna i u drugim arapskim zemljama. Radilo se u Egiptu i u Libiji. Kakva je danas tamo situacija?

- U Egiptu je naša proizvodnja mala, uspoređujemo li taj posao sa Sirijom, to je petnaestak puta manje. Tamo zastoj nije dugo potrajao. U Libiji je bila angažirana naša kompanija kći Crosco i tamo su stvari nešto složenije jer su zbog ratne situacije morali evakuirati zaposlenike. Sada se pokušavamo tamo vratiti i provjeriti situaciju na terenu i vidjeti ima li štete i, ako postoji, koji su njeni razmjeri. Nadamo se da ćemo po smirivanju situacije i tamo nastaviti posao. Velika je potražnja za naftom i mislim da su realne šanse za naš povratak. Ali nijedna od tih zemalja nema za Inu značaj koji ima Sirija.

Na zadnjoj sjednici Sabora premijerka Jadranka Kosor uputila je apel Državnom odvjetništvu da se umiješa u MOL-ovo vladanje Inom...

- Mislim da nije prikladno govoriti o tome da se nekom kompanijom vlada. Kompanijom upravlja Uprava na osnovi poslovno zadanih planova. Uprava se sastoji od 6 članova, a kada su po svojim glasovima izjednačeni i treba svakako donijeti odluku, to je posao predsjednika Uprave. Nema tu ničega neuobičajenog. Uprava je ključna u procesu vođenja kompanije jer donosi odluke o svim ključnim projektima i o svim velikim ugovorima.

Ona također vodi strategiju kompanije i odlučuje o imenovanjima izvršnih direktora kojima smo povjerili operativne odluke i dnevno vođenje kompanije. Također, od 155 menadžera druge, treće i četvrte razine gotovo 90 posto, njih 136, su iz Hrvatske, iz čega je jasno da kompanijom snažno upravljamo u odnosu na lokalne zahtjeve i interese.

Kada je riječ o strategiji, važno je znati da smo mi više od samo hrvatske kompanije i da naš posao nije samo u Hrvatskoj. Odluka je naših dioničara da smo mi prije svega regionalna kompanija i mi se u donošenju strategije moramo toga držati. Sretan sam da možemo i ispuniti njihove zahtjeve jer uvjeren sam da Ina mora poslovati regionalno, izvan uskih državnih granica. U tom kontekstu smatram i da nije važno koliki tko ima postotak dionica. Važno je da postoji slaganje o načinu djelovanja kompanije, odnosno u kojem smjeru kompanija ide.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 03:41