Zašto niti jedan poslodavac više ne zapošljava radnike za stalno?

Varaždinska policija podnijela je prošle godine kaznenu prijavu protiv vlasnika keramičkog obrta s područja Ludbrega jer svom djelatniku dva mjeseca nije isplatio plaću, a otprilike pola godine nije uplatio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Slučaj je, tada je objavljeno u medijima, pokrenuo varaždinski Inspektorat rada, koji je obavijestio Općinsko državno odvjetništvo.

Policija je tijekom proteklih godina podnijela stotinjak prijava temeljem istih zakonskih odredbi. No, kako se istim zakonskim člankom (čl. 114 Kaznenog zakona) pokrivaju i nezakoniti otkazi, mobing, ograničavanje prava na porodiljni dopust i drugo, teško je zaključiti koliko je poslodavaca policija prijavila zbog neisplaćivanja plaća.

Riječ je o slabije poznatom dijelu hrvatske zakonske regulative prema kojemu zaposleni imaju mogućnost prijaviti poslodavca zbog nepoštovanja zakonskih odredbi ili odredbi koje proizlaze iz kolektivnog ugovora.

Poslovni planovi

U jednome se poslodavci i sindikati slažu bez pogovora: namjerna neisplata plaće zaposlenima lopovluk je koji treba sankcionirati svim raspoloživim zakonskim sredstvima. I kazneno, kažu u sindikatu. Može, kažu poslodavci, jer oni koji ne isplaćuju plaće zaposlenima nanose štetu svima. Ali, kako bi se uspostavila ravnoteža, treba mijenjati Zakon o radu. Zakon ne smije štititi neradnike, loš rad mora biti podložan otkazu, brzo i bez kompliciranih procedura. Istovremeno, kažu poslodavci, kompanijama koje zapadnu u teškoće mora se omogućiti da broj zaposlenih svedu u okvire održivosti. A to, nažalost, ne ide bez otkaza.

- Problem je u tome što poslodavci odmah posežu za otkazima, a premalo koriste druge mjere koje im stoje na raspolaganju - kaže Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata. Nitko, ističe Sever, ne propadne preko noći. Svaka kompanija radi na temelju poslovnog plana i njezini menadžeri znaju kada posao krene nizbrdo.

Neisplata plaća

- Menadžeri trebaju biti pripremljeni za takve situacije i umjesto da otpuštaju stare a zapošljavaju nove radnike, trebali bi na vrijeme osposobiti zaposlene da preuzmu nove poslove unutar kompanije -upozorava. Sindikatima je, međutim, jasno da, unatoč tvrdom stavu koji “po zadatku” u pregovorima moraju zauzeti, vrijeme ne mogu okrenuti unatrag.

- Kapitalizam nije savršen sustav, nedvojbeno je u krizi, donio nam je niz mana koje prijašnje društvo nije poznavalo, ali bolji sustav danas ne postoji - ističe Sever. Sindikati se nisu uključili u aktualne prosvjede baš zbog toga jer, unatoč tome što podržavaju velik dio zahtjeva prosvjednika, ne žele stati iza natpisa protiv kapitalizma ili ulaska u Europsku Uniju. - Dobro je što ljudi javno pokazuju svoje nezadovoljstvo, to je značajan pomak prema boljoj, razvijenijoj demokraciji, ali u ove se prosvjede upetljalo previše radikalnih aktivista s kojima ne želimo da nas povezuju - kaže Sever.

Prema podacima koje je prošli tjedan objavila Fina, oko 70.000 zaposleniha plaću dobiva neredovito, a polovica je njih bez plaće cijelu godinu. Većina ih je koncentrirana u 17.000 pretežno malih tvrtki koje će ove godine morati u stečaj. Manji dio njih (među poslodavcima se barata sa jedan do pet posto) nedvojbeno ulazi u kategoriju loših poslodavaca, onih koji su posao i započeli s namjerom da prevare.

Krizni realni sektor

- Svakome je poduzetniku najprije u interesu da spasi svoj biznis, a da bi funkcionirao, potrebni su ljudi - rekao je Damir Kuštrak u jednom od posljednji javnih istupa u funkciji predsjednika Udruge poslodavaca. Činjenica je, međutim, da je realni sektor ekonomije krizom pogođen mnogo snažnije od državnih službi. Privatni poslodavci, kako bi preživjeli, morali su se prilagoditi stanju na tržištu. Morali su dijeliti otkaze, što se u javnom sektoru ne događa.

Ni plaće ni otkazi nisu i ne bi trebali biti pitanje morala. Riječ je s jedne strane o preživljavanju, s druge o tome poštuje li se ili ne poštuje pravna država. - Kada uspostavite sustav u kojem se nekima tolerira neispunjavanje obveza, a drugima ne, onda imate situaciju kakva je danas - upozorio je Kuštrak.

Bivši šef Udruge poslodavaca strateški problem vidi u tome što se u Hrvatskoj plaće isplaćuju i ljudima koji uopće ne rade. Dogodilo se, kaže, da je niz privatnih kompanija dobivalo plaću od Fonda za privatizaciju iako su godinama bile van pogona. Zabetonirane kolektivne ugovore imaju i (državne) tvrtke koje bi bile u gubitku čak i da radnici u njima rade badava. To nisu male kompanije, u toj su grupi, primjerice, hrvatska brodogradilišta i željeznice.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg