‘Aerodrom zaslužuje samo ime Većeslava Holjevca’

Poznato je da se imena ulica, trgova, škola, trgovačkih, prometnih i sličnih objekata i organizacija daju, osim po važnim datumima, povijesnim događanjima, i po osobama koje su na kulturnom, znanstvenom, stručnom, vojnom, gospodarskom i političkom području dale osobni doprinos i ostavile trajni trag.

Borongaj i Črnomerec

Ni na jednom od nabrojenih područja nisam našao argument za imenovanje zagrebačkog aerodroma imenom dr. Franje Tuđmana. Uz moje osobno znanje o nekim činjenicama, o nastanku i razvoju Aerodroma Zagreb i o imenima koja su zaslužna za razvoj aerodroma, osobito od 1958. godine do danas, ni u jednom slučaju ne spominje se ime Franje Tuđmana. Na 370 stranica na internetu zabilježeno je više od 100 godina od gradnje aerodroma na Črnomercu, konstruiranje prvog aviona i prvog leta hrvatskog zrakoplova na visini od 8 do 10 metara iznad Aerodroma Črnomerec, da je prvi pilot (avijatičar) koji je listopadu 1910. godine digao u zrak Penkalin zrakoplov bio Dragutin Karlo Novak. Nakon nezgode s avionom Penkala je odustao i iste godine prodao aerodrom.

Nakon Prvoga svjetskog rata, 1928. godine, organiziran je u Zagrebu novi aerodrom na Borongaju, a zvao se po mjestu gdje je i sagrađen, Aerodrom Borongaj. To je u to doba bila moderna, tehnički potpuno opremljena zračna luka za civilni i vojni promet.

Otpor tadašnje vlasti

Početkom Drugoga svjetskog rata Aerodrom Borongaj postao je pretijesan za potrebe okupatora pa je sagrađen i Aerodrom Lučko. On je služio, osim za vojne, i za civilne potrebe. Nakon Drugoga svjetskog rata zbog veće potrebe civilnog zrakoplovstva počelo se razmišljati i raditi na tome da se sagradi novi moderni aerodrom na Plesu.

Većini građana Zagreba starije dobi poznato je, a i dokumentirano je, da ga je s velikim žarom inicirao, organizirao i usmjeravao tadašnji predsjednik Gradske skupštine Zagreba - Većeslav Holjevac.

Pritom je nailazio na bezbroj problema, otpora pa i uvreda tadašnjih centralnih vlasti u Beogradu, vojnog vrha Jugoslavenske armije i nerazumijevanja najviših hrvatskih političkih tijela. Sve je to Veco morao svladati da bi se na Plesu sagradila zračna luka, najveća i najopremljenija u Jugoslaviji na razini europskih aerodroma, sposobna da primi i otpremi i najveće putničke avione.

Naziv prema mjestu

Tako je iz Rijeke, pored Zdenka Kolacija, izvrsnog urbanista, doveo i arhitekte, bračni par Josipa i Nadu Uhlik. Arhitekt Josip Uhlik dobio je prvu nagradu na natječaju 1958. godine za Idejni projekt izgradnje civilnog i vojnog aerodroma na Plesu. Upravo prema njegovu projektu 1959. godine počela je gradnja aerodromskih građevina, u koje su Uhlikovi ugradili i dio svog života. Za gradnju zahtjevnih pista Holjevac je doveo svjetski poznatog stručnjaka iz Berlina. Već u jesen 1959. godine na Plesu je sagrađena putnička zgrada i platforma te je otvoren civilni zračni promet. Nakon što je dovršena i odgovarajuća uzletno-sletna staza, aerodrom je registriran pod nazivom Zrakoplovna luka Zagreb, 1961. godine. Usavršavanje infrastrukture, prema aktualnim potrebama, nastavilo se sve do današnjih dana.

Iz ovog pregleda proizlazi da se aerodrom nazivao uvijek prema mjestu gdje je ustrojen te da ima nekoliko osoba koje su izvanredno zaslužne za zračni promet u Zagrebu: Penkala, Novak, Heinzel i osobito Većeslav Holjevac.

Dr. Franjo Tuđman ni do 1991. godine, pa ni do kraja svojeg života, nije se bavio zagrebačkim aerodromom. Ako se već iz bilo kakvih razloga treba mijenjati ime, onda je nesumnjivo da je za postojanje današnje Zračne luke Zagreb najzaslužniji Većeslav Holjevac.