Ministar graditeljstva Darko Horvat, potpredsjednica HGK za građevinarstvo Mirjana Čagalj, Berislav Medić s Arhitektonskog fakulteta i Alan Čaplar, predstavnik stanara zgrade s crvenom naljepnicom, u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog" govorili su o obnovi Zagreba koja, iako je prošla godina dana od potresa, još uvijek nije krenula.
- Prije godinu dana napustio sam stan u zgradi koja ima u zidu pukotine u koju može stati dlan u zid. Nadali smo se da će se već sada građevinari ojačavati zidove. Najprije smo napravili hitnu sanaciju dimnjaka, pa smo čekali zakon, upute, obrasce... Prikupili smo sve što smo mogli kako bi ubrzali. Pribavili smo elaborat, glavni, i strojarski projekt, troškovnike, dozvole, suglasnosti, potvrde, izvatke, odluke. Tako je nastala hrpa od šest kilograma dokumenata koje smo početkom veljače predali u ministarstvo, međutim, još kao i svi drugi čekamo obnovu - kazao je Čaplar i dodao kako stanari na važna pitanja nemaju konkretni odgovor.
- Primjerice, na koji iznos će se obračunavati 20 ili 50 posto potpore, je li to projektantski troškovnik, je li to konačni iznos radova, je li to po nekim tablicama ministarstva - kazao je Čaplar.
Ministar Horvat kazao je kako je sve to što je Čaplar rekao istina te dodao kako je svakome kome je oštećena nekretnina cilj da se što prije obnoviti nekretninu i vratiti se.
- Je li nečega ima 6 ili 9 kilograma, gospodin je svjedok da se sve što se trebalo može prikupiti. Siguran sam da je u tih šest kilograma veliki dio projektna dokumentacija koja će biti nužna da bi se zgrada obnovila. Sustav je postavljen za transparentan način. Priznavat će se onaj postotni udio koji je definiran zakonom nakon izvedene revizije projektne dokumentacije i izvršene tehničko-financijske kontrole da bi znali s kojom se brojkom se ide u ugovaranje radova da bi stanovnici koji na to imaju pravo jasno znali na što imaju pravo u obnovi - kazao je Horvat.
Horvat se ne slaže da se ništa nije napravilo
Ministar je kazao i da je u medijskom prostoru jako puno krivih informacija te da građanima nije zabranjena mogućnost da idu u samoobnovu, već da žele znato na što imaju imaju pravo.
- Ako se ide u organiziranu obnovu ima jedan pravilnik koji umjesto ovih 6 kg definira samo 2,5 kg dokumenata, ako mogu zorno dočarati. Jer nam ne treba proces ishođenja građevinske i uporabne dozvole, ali kvalitetan projekt s pripadajućim troškovnikom ne možemo zaobići. U ovom procesu je ključni naglasak na struku i izradu kvalitetne projektne dokumentacije koju ćemo u potpunosti financirati i koju u ovom trenutku čekamo kazao je Horvat.
Ministar se nije složio s tezom da se nije ništa napravilo.
Na pitanje je li se moglo brže, Medić je rekao da se uvijek može bolje.
- Mi radimo aktivno na projektima obnove u skladu sa zakonom. Promoviram da ljudi to sami rade, odnosno da sami krenu i ne čekaju organiziranu obnovu jer mislim da će lakše doći do izvođača i projektanta. Tu treba izdvojiti više novca u startu, ali vratit će im se, no treba više novaca nego kad se ide u organiziranu obnovu. Najvažnija je dobra dokumentacija, primarno projekt obnove kojim će se predviđati ojačanja kuća u skladu sa zakonom - kazao je Medić te dodao kako projektant određuje do koje razine se povećava otpornost na potrese.
Naveo je da mnoge zgrade ne mogu ne mogu doći na razinu 4 osim da se sruše, a većina bez problema može doći na razinu 2.
- Razina 3 je ozbiljnija, stanari imaju pravo podići na razinu 3, međutim ona zahtjeva veće zahvate, a neki bi htjeli tu razinu, a da se ništa ne dira u stanovima - kazao je Medić.
'Obnova je počela onog dana kada je bio potres'
Čagalj je kazala kako se ne slaže s tezom da obnova nije počela.
- Obnova je počela onog dana kada je bio potres. Na teren je izašlo 500 volontera koji su davalo naljepnice, crvene, zelene, narančaste. Došle su hitne mjere koje si osigurale novac za smještaj stanara, zabatne zidove, dimnjake. Izvršeno je niz edukacija, donesen je zakon, program mjera, krenulo se u projektiranje. To je dio koji nije vidljiv. U građevini je poznato da je priprema dobra osnova svega. Da nije bilo dobre pripreme danas bi bio kaos da se ne zna tko pije, a tko plaća. Teško je to ljudima objasniti. Zgrade su se trebale održavati isto kao i o automobil na kojem se radi godišnji servis. Trebalo se bolje brinuti o njima.
Moglo se brže, no za organizirani sustav treba vremena, a ljudima je to teško za razumjeti. Nije se jednostavno snaći u svemu tome ako niste te struke. Upravitelji zgrada bi trebali malo više s građanima i sa svojim stanarima sjediti. Teško je ljudima reći da treba strpljenja, ali treba strpljenja. Vjerujem da će se za mjesec-dva krenuti s građevinskim radovima i to je ono što građani vide i što misle da je jedini dio koji se radi, a sve ono prije je puno zahtjevnije. Priprema dokumentacije u uobičajenom građenju traje kraće no ovo je izvanredna situacija i ljudi su trebali pronaći dokumentaciju koji nikad nisu ni imali u svojim zgradama. Izašlo je i na vidjelo koliko su međuvlasnički odnosi neriješeni što je preduvjet da bi danas uopće nešto riješili - kazala je Čagalj.
Što se tiče građevinskih radova kazala je kako nam od ulaska u EU nedostaje građevinskih radnika te da će sada kada krene obnova nedostajati 20-ak tisuća radnika koji će morati doći izvana.
Ministar Horvat je HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog" kazao kako je prošli ponedjeljak počelo potpisivanje odluka za obnovu i 15 je otišlo na adrese građana te da će kontinuitet i dinamika toga biti daleko brža.