Na našoj kući u Čučerju pukli su temelji. Majka stara 82 godine živjela je u njoj. Sad čekamo rušenje i pozdravljamo da se napokon krenulo s tim - kaže ekonomist Damir Metelko čija je kuća od 110 četvornih metara, građena 80-ih, u potresu u ožujku prošle godine jako stradala.
Najgore im je bilo, ističe Metelko, nositi se s neizvjesnošću što će biti s kućom: hoće li ići na rušenje ili na popravak.
- No, onda smo naručili elaborat postojećeg stanja koji nas je stajao oko šest tisuća kuna i utvrđeno je da je kuća za rušenje. Nova kuća trebala bi biti znatno manja, 55 četvornih metara, ali možda će se moći nešto još dograditi - dodaje Metelko.
Bez komplikacija
Druga zagrebačka kuća koju uskoro očekuje rušenje organizirano od države nalazi se na Trnju. Građena je 60-ih godina, a supruga njezine vlasnice Denisa Zemana zatekli smo na nasipu u šetnji. Kaže da na kući nema žbuke jer su je skinuli zbog obnove u koju su samostalno krenuli prije potresa.
- Za dva tjedna trebalo bi krenuti rušenje, a što će biti dalje, zasad ne znamo - ističe Zeman te dodaje da imaju pravo na kuću manje kvadrature, ali još nemaju nikakvih informacija o tome kada bi se to moglo ostvariti.
- Sad smo podstanari u kući preko puta i ostvarili smo pravo na sufinanciranje najma, pa čekamo. Procedura oko podnošenja zahtjeva nije bila komplicirana, i to smo napravili putem e-građanina - kaže Zeman te dodaje da je kuća dosta stradala te su naručili elaborat postojećeg stanja koji ih je stajao 7500 kuna.
Papire su, napominje, predali još u studenome, a u posljednjih mjesec dana počeli su dobivati rješenja, od onog za subvenciju pa do ovog o rušenju.
Trošak rušenja
- Gledali su kuću i kako će to napraviti te rekli da bi za dva tjedna moglo početi rušenje - dodaje Zeman.
Prema planu obnove i donesenim propisima, zamjenske kuće bit će sagrađene ovisno o broju prijavljenih stanara koji su živjeli u njima u trenutku potresa. Trošak rušenja snosi država nakon što Ministarstvo donese odgovarajuću odluku. U Zagrebu je žutim i crvenim naljepnicama evidentirano oko šest tisuća zgrada koje po zakonu moraju biti obnavljane. Za konstrukcijsku obnovu aplicirali su stanari 461 zgrade, a obnova je odobrena za njih 63, što iznosi samo jedan posto odobrene obnove. Iz udruge SOS Zagreb ističu kako su nerazumijevanje, složenost uvjeta i formulara te brojnost dokumenata potrebnih za konstrukcijsku obnovu, ali i slaba pomoć institucija glavna prepreka stanarima da ubrzaju skup postupak obnove svojih zgrada.