Potres koji je nedavno pogodio Zagreb srećom nije bio snažan. No nakon nekoliko potresa koji su u svijetu zadnja dva dana rušili cijele gradove, istražili smo što bi se dogodilo da je epicentar bio bliži i da je potres bio, primjerice, jačine 7 stupnjeva po Richteru? Koje bi gradske institucije izdržale takav potres, a koje bi se srušile? S građevinskim vještakom Žarkom Željkom obišli smo niz gradskih lokacija da bismo provjerili koje su sigurne. Općenito, svi objekti građeno prije 1966. godine su u većoj opasnosti jer se u to vrijeme nisu primjenjivali standardi sigurnosti vezani uz potres. No to ipak ne znači da su te zgrade nesigurnije od drugih - u najvećoj opasnosti su objekti koji su pregrađivani, dodane su im etaže ili su vlasnici uklanjali neke od nosivih zidova.
ŽELJEZNIČKI KOLODVOR - ocjena sigurnosti: 2/5
Glavna zgrada je najopasnija jer je riječ o jednoj velikoj prostoriji. Ako bi amplituda potresa bila sjever-jug, zgrada bi bila u velikoj opasnosti, a ako bi pak bila istok-zapad, pridržale bi je njezine susjedne zgrade, koje su u boljem stanju.
POŠTA BRANIMIROVA - ocjena sigurnosti: 3/5
Velik problem su veće dvorane - skladište i sam prostor za građane. Betonska konstrukcija je prilično nesigurna.Riječ je o prostranim sobama, a tih se godina, ističe Željko, štedjelo na armaturi pa bi zgrada bila jako opasna.
HNK - ocjena sigurnosti: 3/5
Zgrada je rekonstruirana u 60-im godinama prošlog stoljeća i ta je rekonstukcija provedena nakon velikog potresa u Skoplju 1963., pa se razmišljalo o posljedicama potresa. No, velika šupljina je izuzetno opasna.
PRAVNI FAKULTET - ocjena sigurnosti: 2/5
Početkom 20. stoljeća sagrađen je još jedan kat zgrade, a nakon toga na njoj nije bilo nikakvih radova. To je loše iz dva razloga: dogradnja i stara gradnja, zbog čega bi zgrada mogla biti jako nestabilna.
HRVATSKI SABOR - ocjena sigurnosti: 2/5
Otkad je sagrađena, zgrada Sabora je čak desetak puta nadograđivana i pregrađivana. Vrlo je vjerojatno da se u svemu tome nije do kraja pazilo na sigurnost: pitanje je je li se pri svim nadogradnjama pazilo na standarde sigurnosti. Kako se Sabor ne bi urušio, statičari bi trebali provjeriti zgradu i izvršiti mnogo građevinskih preinaka.
ŽUPANIJSKI SUD - ocjena sigurnosti: 2/5
Zgrada je nadograđena s dvije etaže, što je vrlo opasno. Time se fiksirala elastičnost zgrade i stvorio joj se svojevrsni uteg, koji bi je kod potresa vukao. Time je statika zgrade ozbiljno narušena, što ipak ne predstavlja opasnost sve dok zemlja ne počne snažno podrhtavati.
EKONOMSKI FAKULTET - ocjena sigurnosti: 3/5
Zgrada je dograđena 1987. u vrijeme Univerzijade, ali stari dio građen je u 50-ima. U zgradi ima velikih učionica, a takvi prostori uvijek su opasniji. Stari dio zgrade je vrlo problematičan, posebno zato što se tijekom dana zgradom kreće velik broj studenata. Statičari bi, radi povećanja sigurnosti, trebali provjeriti kritične prostore i raditi statička pojačanja.
AUTOBUSNI KOLODVOR - ocjena sigurnosti: 4/5
Iako je na osnovni projekt nadograđivan i rađene su brojne preinake, zgrada je sigurna. Nosive stupove nije se diralo, a u vrijeme gradnje razmišljalo se o potresima.
PALAČA PRAVDE - ocjena sigurnosti: 1/5
Zgrada koja bi bila velika opasnost za sve koji se nalaze u njoj ili njenoj blizini. Riječ je o staroj tehnologiji oblaganja kamenom, koja je i sad opasna: na zgradi se nalaze upozorenja pješacima da paze zbog ploča koje padaju. U slučaju potresa sve ploče kojima je zgrada obložena pale bi. Palača pravde građena je prije 1966. godine pa je konstrukcija nešto lošija i vjerojatno ne bi izdržala snažnije podrhtavanje tla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....