Zsofia je još uvijek beba. Poslušna, oprezna, tek se privikava na novu okolinu, tek treba postati dio svoje nove familije. Stara je 18 mjeseci, u Zagreb je stigla iz Mađarske, prije desetak dana. Još spava u zasebnoj prostoriji.
Zsofia je dvogrba deva i njezin novi dom je Zoološki vrt. Proveli smo dan s njom i njezinim timariteljima koji joj pomažu da se što bolje uklopi u svoj novi život s jedanaestogodišnjim Abdulom II. i Aishom, kojoj je već 21 godina.
- Trenutno se prati njezin proces prilagodbe, kojim smo zadovoljni. Za to će trebati neko vrijeme. Tek ćemo vidjeti kako će se oni ponašati - rekao nam je Tomislav Krizmanić, edukator zagrebačkog Zoološkog vrta, i dodao da će njezina uloga primarno biti edukatorska, a parenje će ovisiti o njima samima.
Abdulu Zsofija još uvijek nije zanimljiva jer jednostavno nije spolno zrela.
- Da je ona starija, to bi bila druga priča. Ženkama trebaju do četiri godine da se razviju - pojasnio nam je Krizmanić i dodao kroz smijeh da bi u situaciji kada bi ona bila starija, mužjak bio dominantniji i bahatiji.
- Pravio bi se važan. Hodao bi oko nje, možda bi skočio na nju. Oni se inače počinju razbacivati svojim ramenima i širiti svoj miris, počnu jako sliniti, izbacuju jezik i uriniraju. Što su smrdljiviji, to su si više ‘hot‘ - rekao je i dodao kako je bolje da je Zsofia stigla kao mladunče jer će im to dati više vremena za upoznavanje.
- Mi moramo pratiti kako stvari idu. Kao što ljudima treba vremena za privikavanje, tako treba i njoj. Kada ona postane spolno zrela, mužjaku će biti puno interesantnija. Njemu je sad ona kao ‘šta radiš ovdje‘, neobična pridošlica - zaključio je.
Timaritelji i edukatori ističu da je još prerano govoriti o tome koliko proces njezine prilagodbe traje jer je u Zagrebu tek više od tjedan dana i zasad spava u posebnoj prostoriji. Alen Gaši je dugogodišnji timaritelj ZOO-a u Zagrebu. S Adbulom i Aishom radi od samih početaka, a kaže kako Zsofia već pokazuje znakove pravog prijateljstva.
- One će uskoro postati pravo krdo. Deve su inače jako društvene i vole jedna drugu, tako da bi ovo trebalo biti super - rekao je i dodao da je zasad njezina glavna karakteristika za istaknuti to što dobro čuje.
- Ako kažeš ‘bebo‘, točno se okrene i gleda te, i to je to - podijelio je s nama i dodao da joj ipak treba još nekoliko godina da razvije svoj karakter jer je ona "još uvijek prava beba". Poznati timaritelj inače devama i pjeva, mazi ih i svakoj pridaje jednaku količinu pažnje. Njegov rad zahtijeva razumijevanje i s jedne i s druge strane.
- Neke deve vole češkanje, neke hranu. Ponekad im se sviđa i pjevanje, ali je bitno prijateljstvo i poštovanje i tada stvari funkcioniraju savršeno - objasnio je. Sam sebe naziva profesionalnim "sakupljačem govana". Naravno, timaritelji su sa životinjama iz Zoološkog vrta u stalnom kontaktu. Prate njihovo ponašanje i o tome obavještavaju veterinare i biologe, a o njihovu zdravlju upravo najviše doznaju iz fekalija jer "po tome znamo glavne promjene koje bi im se mogle događati, kao i što su jeli ili pili".
- Ja već vidim po njoj ako nije raspoložena ili ako je umorna, tužna ili vesela. Onda dođeš do toga da ti vjeruje i da se dodirnete, pa prati tvoj prst… - govori Gaši i dodaje kako deve, iako su biljojedi, vole neku hranu koja im je ono što su ljudima zabranjeni kolačići.
- Ljeti dobiju lubenicu i one su im ‘mrak‘, ali s bananama i kruhom treba pažljivije jer je to ipak hrana koju ne bi smjele često konzumirati. One stalno nešto žvaču, sijeno, travu, grančice, mrkvu i slično.
Gaši zaključuje da je povjerenje u ovom odnosu, koje stvara i sa Zsofijom, najbitnije. Svakim danom joj se približava, čeka ju da mu počne vjerovati i da s njom može početi raditi.
Dijana Beneto, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu, rekla nam je kako se nada da će Zsofija biti jako dugo s njima i obavljati svoju edukacijsku ulogu, koja je tek čeka, jer je osim mogućeg parenja, njezin glavni posao edukacija o samoj vrsti i isticanju izazova s kojima se ta ugrožena vrsta nosi. Beneto nam je pojasnila da u svijetu zapravo postoji 1,4 milijuna jedinki jednogrbih i dvogrbih deva te da je među njima samo određeni postotak deva koje su dvogrbe, a samo njih manje od 1000 nisu pripitomljene, nego su divlje i samim time im je teže preživjeti u prirodi.
Zsofia pripada dvogrboj baktrijskoj devi koja je "pripitomljena", odnosno pripada vrsti koja je već tisućama godina dio društveno-kulturnih zajednica, većinom onih nomadskih.
Ljudi su deve kroz povijest koristili za transport, meso, mlijeko i krzno, imale su i veliku ulogu na Putu svile, a koriste ju i dandanas. Divlje deve, ali ove koje žive i preživljavaju s ljudima, znatno su ugrožene zbog lova i krivolova, no veliki problem unazad nekoliko godina predstavljaju i klimatske promjene i suša.
- Žalosno je da će se u sljedećih 40 do 50 godina njihova populacija smanjiti za osamdeset posto, što je zaista kritično - istaknula je Beneta te pojasnila da je upravo zbog toga edukacija bitna kako bi se osvijestio problem ove vrste, ali i kako bi ljudi mogli raditi na tome da im što prije pomognu.
Primjere svojih sposobnosti nova deva pokazuje već i sad. U procesu je prilagodbe, a i prilagodba je jedna od glavnih obilježja ovih čudesnih sisavaca.
Ima dvije grbe, dvostruke trepavice kako bi zaštitila svoje oči od pijeska ili drugih smetnji, a njezina struktura stopala i nogu pomaže joj pri hodanju po zahtjevnim površinama.
- Zašto ima tako dugačke noge? One im služe da su daleko od tla, a ako obratite pozornost na njihova stopala, ona su široka i plosnata. To im omogućuje hodanje po snijegu i pijesku, a da ne propadaju - objasnila nam je Beneta.
Zsofija inače može živjeti samostalno ili u krdu koje može brojiti do 30 jedinki, a specifična je i po tome što može preživljavati u ekstremnim uvjetima - po vrućini i hladnoći. U budućnosti, kada na Maksimiru zahladi, krzno će joj biti puno i debelo te služiti za izolaciju, a kada stignu vrućine, ono će se prorijediti i ispadati.
Kada se razvije u odraslu ženku, bez vode bi mogla biti i nekoliko dana, a ako do toga dođe, u samo deset minuta moći će popiti i više od 100 litara vode.
- Njezina vrsta inače nastanjuje stepe uz rijeke pokraj pustinje Gobi, ali i drugih srednjoazijskih pustinja, dok su ista vrsta i njoj slične razvrstane po cijelome svijetu. Tako ih ima i u sjevernoj Africi, Australiji, ali i južnoj Americi - rekla je Beneta.
Edukatori i timaritelji u ZOO-u njome su oduševljeni, a jedna od dražih aktivnosti su im upravo interakcije s posjetiteljima te suzbijanje mitova u koje oni vjeruju, a primjer za to je voda u grbama.
- Mi se znamo nekad nasmijati koliko ljudi još uvijek misli da one u svojim grbama imaju vodu. To nije voda, to su masti koje čuvaju kao energiju. One im omogućavaju preživljavanje u teškim uvjetima - pojasnili su nam popularne mitove o ovim divnim stvorenjima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....