Trend digitaliziranja starih i rijetkih knjiga te dostupnost gomila svezaka i izdanja na internetu polako, ali sigurno potiskuju u drugi plan klasične knjižnice; izvorne rukopise hrvatskih romana, najstarije tiskane knjige i najvrednije zbirke, čini se, lakše je pogledati u dnevnoj sobi na vlastitom računalu.
Zapitajmo se stoga kad smo se posljednji put zaputili prema Strossmayerovu ili Marulićevu trgu, u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i Hrvatski državni arhiv.
Korice i listovi iz 19.stoljeća
I kakva je vrijednost i težina promatranja na zaslonu računala, primjerice, jedne inkunabule ili rukopisa romana “Smrt Smail-age Čengića” u usporedbi s uzbuđenjem koje ćemo osjetiti kad pod prstima “uživo” osjetimo korice i listove papira iz 19. stoljeća?
U tri najznačajnije knjižnice u Zagrebu (HDA, HAZU, NSK) pohranjeno je 3,5 milijuna vrijednih knjiga, rukopisa i zbirki! Izmjereno dužinski, Zagreb raspolaže s impresivnih 124 kilometra vrijednih izdanja.
Da sve te knjige poredamo jednu do druge na prometnicu od Zagreba do Daruvara, dugu oko 130 kilometara, putovali bismo po - knjigama.
Gotovo sva knjižna građa dostupna je građanima, svaki se svezak čuva s posebnom pažnjom, a rijetke i stare knjige mogu se proučavati isključivo u čitaonicama. Posve je logično da, primjerice, prvu hrvatsku tiskanu knjigu, “Misal po zakonu rimskog dvora” iz 15. stoljeća, nije moguće posuditi ni iznositi iz ustanove u kojoj se pomno čuva.
Ponosni na fundus
Svaka od knjižnica tih institucija ima razloga ponositi se svojom knjižnom baštinom. Tako NSK, među ostalim, posjeduje Zbirku rukopisa i starih knjiga u kojoj se nalazi i Vinodolski zakonik s početka 16. stoljeća. HAZU među mnogim djelima posjeduje i prvo izdanje romana “Planine” Petra Zoranića iz 16. stoljeća, dok je u HDA najstarija i najvrednija Zbirka Drašković.
Naveli smo samo djelić razloga za posjet tim kulturnim i znanstvenim institucijama u kojima je pohranjena dragocjena knjižna baština, smještena u zgradama koje su među najvažnijim arhitektonskim i graditeljskim ostvarenjima u Hrvatskoj. Nadohvat su nam ruke i oka, a kad smo ih posljednji put posjetili?
Hrvatski državni arhiv: Zbirka službenih publikacija iz Austro-Ugarske
-Raspolaže sa 160.000 svezaka građe.
-Knjižnica ima 4 kilometra polica.
-Zbirka Drašković najstarija je i najvrjednija zbirka u fondu, a knjige datiraju iz 18. stoljeća. Ponose se i zbirkom službenih publikacija iz vremena Sabora Austro-Ugarske Monarhije.
-Sva knjižnična građa dostupna je građanima - ali samo u čitaonicama. Knjige se ne posuđuju za van. Bibliografski podaci o fondu nalaze se na stranicama HDA, a na mrežnoj stranici nalazi se i Bilten prinova, u kojem su popisane sve knjige i časopisi koji su u HDA stigli u prethodnom mjesecu.
-Knjižnica je orijentirana na zadovoljenje potreba korisnika, ali i na čuvanje knjižnične građe. Većina knjiga je u dobrom stanju i brižno se čuvaju. Vrlo su tražene, primjerice Narodne novine iz prve polovice 20. stoljeća, tiskane na vrlo lošem papiru, pohranjene u posebne kutije kako bi se sačuvale.
NSK: Najbogatiji fond starih hrvatskih knjiga i rukopisa
-Raspolaže s tri milijuna svezaka.
-Ima 114 kilometara polica - 66 kilometara knjiga i 48 kilometara periodike.
-Zbirka rukopisa i starih knjiga u NSK skuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje najbogatiji fond starih hrvatskih rukopisa i knjiga.
-Među najstarija i ujedno najvrjednija djela ubrajaju se i Vinodolski zakonik s početka 16. stoljeća, Mavrov brevijar iz 1460., Vrbnički statut iz 16. stoljeća i izvorni rukopis “Smrti Smail-age Čengića” Ivana Mažuranića. U stare i vrijedne knjige ubrajaju se djela nekih od najvećih hrvatskih književnika poput Marka Marulića, Hanibala Lucića, Marina Držića, Ivana Gundulića i drugih.
-Građa Zbirke rukopisa i starih knjiga dostupna je za čitanje i proučavanje u čitaonici Zbirke, a fotokopiranje nije dopušteno.
-Knjige su u dobrom stanju i pohranjene su u trezoru Zbirke. Uoče li se na njima oštećenja, prosljeđuju se na Odsjek za restauraciju i mikrografiju NSK.
HAZU: Sva stara i rijetka izdanja čuvaju se u trezoru HAZU
-Raspolaže sa 400.000 svezaka.
-Ima 8 kilometara polica.
-Najstarija tiskana knjiga je ‘Opera’ rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona iz 1468. Među najvrjednija djela ubrajaju se 35 naslova inkunabula, među kojima su dva primjerka najstarije hrvatske tiskane knjige ‘Misal po zakonu rimskoga dvora’ iz 1483.
-Sva stara i rijetka izdanja čuvaju se u trezoru Knjižnice i daju se na uvid u čitaonicu za potrebe istraživanja. Fond je dostupan građanima jer se na zahtjev korisnika knjiga odmah donosi iz trezora.
-Sva ostala djela mogu se koristiti u čitaonici, a izdanja objavljena u posljednjih stotinjak godina mogu se i posuditi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....