Točno dvije godine prošle su od potresa koji je u rano i hladno nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. snagom od 5,5 stupnjeva po Richteru pogodio Zagreb. Što se obnove u potresu oštećenih ili uništenih privatnih kuća i stambenih zgrada tiče, u protekle dvije godine zapravo se ništa nije napravilo. Do danas u Zagrebu nije sagrađena niti jedna zamjenska stambena zgrada ili obiteljska kuća, niti je organizirana konstrukcijska i nekonstrukcijska (pročelja, zabatni zidovi...) obnova.
- Bilo je planirano da radovi na prvoj organiziranoj konstrukcijskoj obnovi po jedne obiteljske kuće i stambene zgrade počnu u ožujku, no dogodilo se nekoliko javnih nabava na koje se ni jedan ponuđač nije javljao, pa se to ponavljalo, a sve to traje mjesecima. Dodatno su se oduljila i projektiranja - poručili su za Hinu iz Fonda za obnovu.
Kažu da bi obnova trebala krenuti početkom travnja i tijekom godine obuhvatiti oko 120 višestambenih zgrada i obiteljskih kuća.
Na drugu godišnjicu potresa, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je nezadovoljstvo obnovom privatnih zgrada za što je, napominje, odgovorna država.
- Na nama, Gradu Zagrebu, je da pomognemo. Ali, isto tako, naše strpljenje, kao i strpljenje građana, sve je tanje i tanje - poručio je.
Kaže da je "izrazito nezadovoljan" činjenicom da nakon dvije godine nije obnovljena niti jedna privatna stambena zgrada ili kuća.
- Prve najave iz Fonda za obnovu bile su da će obnova krenuti u ožujku. Sad je to odgođeno za travanj - rekao je Tomašević.
Upitan gdje je zapelo i tko je krivac što se privatne zgrade ne obnavljaju, Tomašević je istaknuo da je prema zakonu jasno kako je obnova privatnih zgrada u ingerenciji države: Ministarstva graditeljstva i Fonda za obnovu.
Nekoliko sati poslije, u Staroj gradskoj vijećnici, prije nego što je počela prezentacija "Programa cjelovite obnove povijesne jezgre grada Zagreba", SDP-ov predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović poručio je kako treba razlikovati obnovu javnih objekata poput škola ili vrtića od obnove privatnih kuća, stanova i zgrada.
- Na brojnim javnim objektima, koji su u ingerenciji Grada, konstrukcijska obnova je počela ili je već završila. Ali, kada je riječ o privatnim kućama, stanovima i zgradama, tu nije obnovljeno ništa, a odgovornost za to je na Ministarstvu graditeljstva i Fondu za obnovu - rekao je Klisović.
Za sam "Program cjelovite obnove povijesne jezgre grada Zagreba", dokument koji će se još mijenjati nakon što završi proces javne rasprave, kaže kako je to zapravo vizionarski dokument, studija koja bi trebala biti nit vodilja ne samo tijekom obnove u potresu oštećenih zgrada, nego i za transformaciju središta Zagreba u mjesto gdje će građani željeti živjeti.
- Ovaj dokument, na kojem su radili brojni stručnjaci, nastajao je više od godine dana. Dokument ne daje smjernice samo za konstrukcijsku obnovu zgrada, nego je to i vizija sveobuhvatne revitalizacije povijesne jezgre grada. Želimo grad pun života, želimo da se u središte grada vrate ljudi koji su od tamo otišli nakon potresa. Obnova mora početi hitno jer nam u suprotnom prijeti opasnost da se ljudi ne vrate i da se ti stanovi pretvore u apartmane - rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
U izradi studije "Program cjelovite obnove povijesne jezgre grada Zagreba" svoj su doprinos dali brojni stručnjaci, a proces izrade tog opširnog dokumenta koordinirao je Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.
U nastavku pogledajte cijelu prezentaciju spomenute studije:
