Jedna keramička žlica iz bakrenog doba najstariji je artefakt pronađen u arheološkim istraživanjima u staroj gradskoj jezgri. Izgleda da su i prije Zagrepčani cijenili dobar obrok, prije nego tadašnje oružje ili nakit. To se može vidjeti u sklopu izložbe iz ciklusa Zagreb in spe "Mali predmeti - velike priče" koja se održava u Muzeju grada Zagreba. Ta nam žlica iz koje je tko zna tko i što jeo, a nadamo se da je bilo nešto ukusno, priča priču o naselju eneolitičke kulture s prijelaza iz 5. u 4. tisućljeće prije Krista na kaptolskom brežuljku. Pronađena je u dvorištu Zagrebačke katedrale 2016. godine.
Izložbu autorski potpisuje viša kustosica Aleksandra Bugar. Svi odabrani predmeti na izložbi upravo su to - odabir. Za ovu prigodu odabrano ih je šest, i to zbog slojevitosti koju u sebi nose i potencijala da ožive priču o prostoru i vremenu i ljudima u vrlo dalekoj prošlosti Zagreba.
- Riječ je o razdobljima koja prethode onim tradicionalnim godinama, prije osnivanja Zagrebačke biskupije 1094. godine i Zlatne bule Bele IV. Gradecu 1242. godine. Ukazuju i na pet lokaliteta na kojima su pronađeni pa su poput malih portreta grada - kažu u MGZ.
Drugi predmet, koplje izliveno u bronci pronađeno u istraživanjima na Trgu sv. Marka 2006. godine, rijedak je nalaz oružja kasnog brončanog doba na području Zagreba, pronađenog u arheološkim istraživanjima u jednom naselju. Pripada grupi Zagreb - Vrapče i uže se datira na prijelaz 13. u 12. stoljeće prije Krista.
Rječit je dokaz o tome, na prostoru Gradeca, u najranijem prapovijesnom naselju. Jedan od izloženih predmeta na izložbi je i maleni keramički životinjski idol datiran u starije željezno doba. Pronađen je krajem 90-ih godina 20. stoljeća u istraživanjima na prostoru samostana klarisa, odnosno zgrade u kojoj je danas Muzej grada Zagreba. U Muzeju ga od milja zovu Medo. Inspirirao je ilustraciju vodiča kroz stalni postav za djecu i postao njegova maskota.
Ta mala figurica iz 7. - 6. stoljeća prije Krista pronađena je u blizini bogato, spiralnim motivima ukrašenoga, prijenosnoga glinenog ognjišta, predstavljenog u arheološkom dijelu stalnog postava. Ako ovaj zoomorfni idol treba promatrati kao dio kulta zaštite kuće, smještaj uz kućno ognjište čini se kao pravo simboličko mjesto za tu svrhu. Ujedno priča priču o bogatom i velikom naselju starijeg željeznog doba koje se prostiralo na cijelom području Gradeca, od Popova tornja na sjeveru do Parka Grič na jugu.
S istog nalazišta potječe i brončana fibula iz 1. stoljeća prije Krista, primjer je keltskog naselja čiji tragovi svjedoče o turbulentnim vremenima s kraja tisućljeća, prije dolaska Rimljana na ove prostore. Jedan od izloženih predmeta je i čaša s prikazom lica s lokaliteta Gradići - Šepkovčica pronađena 2008. godine u velikim istraživanjima na trasi autoceste Zagreb - Sisak. U rimsko doba ovdje je bilo manje naselje na teritoriju rimskoga grada Andautonije, točnije njegove periferije, smješteno u blizini važne državne rimske ceste Emona - Siscia.
U horizontu kasnoantičkog naselja pronađen je i jedan iznimno zanimljiv keramički predmet - čaša s prikazanim ljudskim licem. Intrigantna zbog svoje iznimne estetike, pomalo tajnovita stiliziranog lica - maske, ona izaziva mnoga pitanja. Iako su pronalažene u gotovo svim provincijama Rimskoga Carstva od 1. do početka 5. stoljeća, posude tog tipa nisu osobito česte, a očito se nisu ni masovno proizvodile. Opće je prihvaćeno da su likovi - maske mogli imati zaštitnu ulogu pokojnika ili obitelji, njihove kuće ili imanja.
Ova nam čaša daje izniman uvid u jedno daleko, ali ipak blisko vrijeme rimske civilizacije na području Zagreba.
Na kraju, izložen je i mali ulomak ranosrednjovjekovnog lonca pronađen 2016. godine u dvorištu Znikine kurije, na adresi Kaptol 28. U jednoj naseobinskoj jami pronađeno je više keramičkih ulomaka ukrašenih motivom valovnice.
Iako skromni, ti su ulomci dokaz slavenskog naselja 8. i 9. stoljeća na brežuljku Kaptol i dio su horizonta naseljavanja prije utemeljenja Biskupije krajem 11. stoljeća. Izložba traje do 27. ožujka.