ZAGREB - Petero kandidata za zagrebačkog gradonačelnika kojima su mediji i ankete dale prednost u odnosu na druge Milan Bandić, Vladimir Ferdelji, Margareta Mađerić, Rajko Ostojić i Branko Vukšić jednodušni su u ocjeni da gradsko odlagalište otpada treba sanirati te da njihovim listama neće biti potrebno koaliranje u skupštini, ali se razilaze oko smanjenja prireza, restrukturiranja Holdinga i promjeni imena Trga maršala Tita.
Margareta Mađerić (HDZ) jedina je među kandidatima javno podržala inicijativu da se naziv Trga maršala Tita promjeni u Kazališni trg, dok većina drugih kandidata smatra da to ne treba učiniti jer je Tito povijesna ličnost, a SDP-ov kandidat Rajko Ostojić inicijativu je usporedio s micanjem spomenika banu Jelačiću 1945.
"Jednako kako je bilo glupo micati spomenik banu Jelačiću 1945. tako bi danas bilo besmisleno preimenovati Trg maršala Tita. Tito je povijesna osoba čije je mjesto nezaobilazno u hrvatskoj povijesti", odgovorio je Ostojić na Hinin upit hoće li podržati tu inicijativu.
Protiv je i nezavisni Vladimir Ferdelji misli da je riječ o "pokušajima falsificiranja prošlosti, pod izlikom ispravljanja nepravdi, koji osiromašuju našu povijest i gotovo uvijek uzrokuju nove nepravde".
"Ja se zalažem da gradimo nove ulice i trgove koje ćemo imenovati, a ne da postojeće preimenujemo", rekao je Ferdelji, podsjetivši da je taj trg do sada nosio šest različitih imena - Sajmišni trg, Sveučilišni trg, Wilsonov trg, Trg kralja Aleksandra I., Kazališni trg i Trg maršala Tita.
Mađerić je Hini objasnila kako "vjeruje da bi se u raspravi na Skupštini, da ju je SDP dopustio, čulo podosta argumenata koji idu u prilog onima koji žele promijeniti to ime".
"Za mene je osobno ovo Kazališni trg, i budite uvjereni da ću s prvim danima mandata pokrenuti inicijativu za promjenu sadašnjeg imena trga", obećala je Mađerić, no nije odgovorila na pitanje zašto i ranijih godina nije podržala tu inicijativu. Kazala je jedino da "to što HDZ devedesetih godina nije ustrajnije radio na promjeni imena, u ovom trenutku može samo pretpostaviti i nagađati", ali kako je "najvjerojatnije da to u trenutku poslijeratne obnove i liječenja rana od srbijanske agresije na Hrvatsku nije bio prioritet".
Aktualni gradonačelnik Milan Bandić, međutim, podsjeća da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman "kao političar, povjesničar i državnik bio protiv promjene naziva Trga".
"Nisam pristalica stalnih promjena različitih obilježja naše povijesti, spomenika, obilježja, naziva. Oni svjedoče našu povijest i istinu", ističe Bandić koji bi promjenu imena trga podržao samo ako bi je konsenzusom utvrdila Gradska skupština.
KOALIRANJE - NE HVALA
Na pitanje s kime bi najradije koalirali u Gradskoj skupštini, kandidati bez iznimke odgovaraju da su uvjereni da će njihova lista sa sadašnjim koalicijskim partnerima osvojiti dovoljno za većinu u Skupštini i da im dodatno koaliranje neće trebati.
Bandić pritom dodaje da su mu "jedini istinski koalicijski partneri Zagrepčanke i Zagrepčani" te da u Skupštini može "eventualno koalirati s partnerima istih svjetonazora".
Ostojić isključuje koaliciju s Bandićevom listom i HDZ-om, koje zove "dvjema listama Milana Bandića - ona sastavljena od bivših i ona od aktualnih članova HDZ-a".
Ferdelji je pak poručio da želi koalirati s onima koji prihvaćaju najveći dio njegovih programskih načela, dok Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) ističe da je protiv trgovine "kakva se viđala zadnjih nekoliko mandata u Zagrebu, gdje su se među koalicijskih partnerima dijelile fotelje, bez odgovornosti". "Poduprijet ćemo svaki projekt koji smatramo dobrim za građane Zagreba i bit ćemo oštar glas protiv klijentelizma, nepotizma, pogodovanja i namještanja poslova", poručio je Vukšić.
SMANJITI PRIREZ ILI DUGOVE
Postane li gradonačelnik, Ostojić namjerava smanjiti sadašnji prirez od 18 posto, a smanjenje najavljuje i Margareta Mađerić, i to na 12 posto.
Vukšić smatra da je prirez nemoguće smanjiti u kratkom roku, Ferdelji poručuje da ne namjerava smanjiti prirez nego dugove grada, dok Bandić obećanja svojim oponenata naziva "sijanjem iluzija".
"Smanjenje prireza za sada je moguće samo kao predizborno sijanje iluzija. Ali iza samih izbora bit će iznenađenja, posebno na prihodnoj strani proračuna", poručio je Bandić, ustvrdivši da je kao gradonačelnik prvi u Hrvatskoj počeo smanjivati rashode, još 2008.
Ostojić, međutim, naglašava da smanjenje prireza nije samo fiskalno pitanje, već u još većoj mjeri pitanje preuzimanja odgovornosti prema građanima - dok im Grad ne osigura najvišu razinu usluge nema opravdanja da im naplaćuje najviši prirez u zemlji. Sadašnju gradsku upravu proziva za neracionalo ponašanje i trošenje gradskog novca na projekte koji uopće nisu na listi prioriteta Zagrepčana.
"Moji sugrađani su mi dali popis svojih prioriteta za rješavanje i to su sve redom skromni zahtjevi u komunalnom uređenju i osiguranju nužnog standarda za našu djecu i starije sugrađane. Ništa megalomansko oni ne traže. Racionalnim upravljanjem i objedinjenom nabavom ostvarit ću uštede veće od razlike koja se trenutno ostvaruje znatno većim prirezom od primjerice onog u Rijeci", tvrdi Ostojić.
I Margareta Mađerić drži da se prirez mora smanjiti "jer su građani doslovce iscijeđeni bezobraznim nametima i svaka kuna im je dragocjena". Tvrdi da se manjak zbog smanjenja prireza na 12 posto može nadomjestiti restrukturiranjem i racionalizacijom poslovanja i transparentnom nabavom u Holdingu.
Ferdelji, međutim, tvrdi da građani s nižim primanjima uopće ne bi osjetili takvo smanjenje prireza. "Za stanovništvo s prosječnim primanjima u gradu Zagrebu, to smanjenje predstavlja novčani iznos ekvivalenta jedne kave mjesečno, dok će najviše profitirati oni s najvećim primanjima. Politiku koja ide na ruku najbogatijima, a ujedno smanjuje prijeko potrebne prihode prezaduženog grada, ne smatram racionalnom i socijalnom, već neracionalnom i populističkom", poručio je Ferdelji koji, umjesto prireza, namjerava smanjivati gradski dug.
"U gradskom proračunu može se uštedjeti milijarda kuna koja curi kroz namještene natječaje, stranačko kadroviranje, neracionalno upravljanje i taj novac potrebno je usmjeriti u projekte od općeg interesa svih u Zagrebu. Smanjenje prireza je moguće, ali tek nakon temeljite analize gradskih financija i kada se zatvore rupe iz kojih nekontrolirano curi novac. Dakle, kratkoročno gledano, smanjivanje prireza u ovom trenutku nije moguće", smatra Vukšić.
RESTRUKTURIRANJE HOLDINGA NEUPITNO
Ostojić najavljuje restrukturiranje i podjelu Holdinga u "četiri logična sektora prema kriteriju kakav je položaj određene podružnice na tržištu".
"Stvorit ću uvjete da Holding samostalno upravlja svojim dugom, a grad će asistenciju morati pružiti samo kada je u pitanju ZET koji bez oslonca na grad i bez novog sustava naplate prijevozne karte ne može opstati. Nakon integracije ZET-a u sustav javnog prijevoza, čija će okosnica ubuduće biti gradska željeznica, moći ćemo uspostaviti sveobuhvatan sustav poticanja javnog prijevoza nauštrb automobilskog što automatski znači niže cijene voznih karata", obećava Ostojić.
Za gubitke Holdinga krivi Bandića. "ZET je žrtva megalomanske i neplanske nabave aktualnog gradonačelnika, a sportski objekti su žrtva nesređene politike grada prema sportu. Ostali gubici Holdinga posljedica su neracionalnih kupovina nekretnina Zagrepčanke i Gredelja te nepromišljenog programa stanogradnje u koji se Bandić upustio bez da je znao što će sa izgrađenim stanovima", uvjeren je Ostojić.
Bandić, međutim, uzvraća da će u godini dana dovršiti stabilizaciju Holdinga, za koju ga, kaže, krive oni koji su Holding koristili za politikantsku stranačku podjelu neznalačkog prava upravljanja.
"To je moguće jer se gradonačelniku vraćaju ovlasti koje je imao prije njihova oduzimanja. Bez principa 'kolektivne odgovornosti' i podjele upravljanja po stranačkom ključu bit će mi, unatoč stanju u Holdingu, lakše", kaže Bandić.
Ferdelji, pak, najavljuje da će, postane li gradonačelnik, razdvojiti tržišna od komunalnih društava unutar Holdinga. "'Tržišni' Holding bio bi stavljen na tržište, sa ili bez promjene vlasništva, a 'Komunalni Holding' imao bi zajedničke funkcije za sve podružnice, u cilju smanjenja troškova, kako je i prvotno bio zamišljen", objašnjava Ferdelji.
Razdvajanje tržišnih dijelova Holdinga od komunalnih najavljuje i Margareta Mađerić. "Izdvojit ćemo ona društva koja samostalno mogu poslovati i potvrditi se na tržištu. Ne vidim razlog da upravljamo tvrtkom koja se bavi reklamnim poslovima, trgovinom lijekovima i slično te da sve to radimo istodobnom s djelatnošću komunalnih usluga. Na kraju kvalitetno ne radimo ni jedan ni drugi posao, a račun te neracionalnosti plaćaju svi koji žive u Zagrebu", smatra Mađerić.
Uvjerena je i da će činjenica da je Zagreb po cijenama komunalija među najskupljim gradovima u Europi "biti jedan od glavnih razloga promjene vlasti u Gradu", a obećava niže cijene gradskih usluga za socijalno ugrožene skupine, branitelje i umirovljenike.
Uzrok skupim komunalijama Vukšić vidi u rastrošnosti unutar Holdinga. "Zagrebački holding sinonim je za rastrošnost, namještene natječaje, stranačko kadroviranje, bahatost", tvrdi Vukšić i obećaje će promijeniti takvo stanje.
SVI ZA SANACIJU JAKUŠEVCA I ODVAJANJE OTPADA
Svi kandidati za gradonačelnika suglasni su kako se odlagalište otpada na Jakuševcu mora hitno sanirati i osigurati odvajanje otpada.
Ostojić je najavio kako će količinu otpada smanjiti za 200 tisuća tona tako što će u računima za čistoću obračunati tko je izdvojio koliko korisnog otpada poput papira, plastike, stakla i bio otpada, za što će umanjivati račune.
"Projekt može krenuti vrlo brzo jer Čistoća već pokusno koristi uređaje koji mjere masu prikupljenog otpada. Nakon toga je mali korak do termičke obrade preostalog otpada i konačnog zatvaranja Jakuševca", naglasio je Ostojić, podsjetivši kako Bandić nije ispoštovao zaključak Skupštine koja ga je zadužila da donese program gospodarenja otpadom.
Margareta Mađerić najavljuje kako će u što kraćem vremenu definirati "lokaciju ili lokacije" na kojima će se izgraditi sustavi za gospodarenje otpadom, dok je Ferdelji uvjeren da "alternativna lokacija za spalionicu može biti samo Resnik jer je neracionalno otvarati neku novu ekološku ranu i povećavati troškove prijevoza". Obećava da će nabaviti najsuvremeniju tehnologiju koja će u potpunosti neutralizirati otpad, a da će sve to financirati iz EU fondova.
Po Vukšićevom mišljenju trebalo bi izgraditi četiri sortirnice otpada. "Svaka košta 20 milijuna kuna, i isplati se već nakon godinu dana. U njima i tvrtkama koje se vežu uz taj posao može se otvoriti 3.000 radnih mjesta", tvrdi Vukšić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....