Što ako je vaša zgrada dobila zelenu, žuti ili crvenu oznaku? Kako se ponašati u slučaju svake od navedenih oznaka? Što te oznake točno znače i koje su preporuke? Kako prijaviti oštećenja, kako se ponašati kada vam u posjet dođu statičari ? Na koju adresu prijaviti oštećenja? Do kada će prema procjenama trajati procjene zgrada koje su pogođene potresom?
Na ova pitanja i mnoga druga koja su od velikoga potresa prije desetak dana građani tražili odgovore, od jučer mogu dobiti i na službenoj novootvorenoj web-stranici Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo www.hcpi.hr.
Riječ je o stranici koju je proteklih dana, paralelno s organiziranjem volontera izrađivao stožer za trijažu zgrada pod vodstvom prof. dr. Josipa Atalića, a koja je sada stavljena u pogon. Građani sada po prvi puta mogu dobiti službena pojašnjenja za svaku od oznaka koja im je, ako je pregledana, stavljena na nekretninu. Na stranici je također postavljena statistika pregledanih zgrada koja se svakoga dana ažurira, tako da građani mogu vidjeti koliko je do sada zgrada pregledano i koliko ih je dobilo, crvenu, žutu ili zelenu oznaku.
Na stranici se također može pročitati što HCPI, čiji su volonteri do sada pregledali oko 6500 zgrada, smatra da je potrebno napraviti u budućnosti. HCPI to vidi kroz tri faze - prva bi bila procjena useljivosti, dok bi se kod druge faze već radile detaljnije analize kako bi se moglo pristupiti obnovi.
Statistika pregleda zgrada nakon potres
Prve procjene do 20.4.
- Procjenu sigurnosti i uporabljivosti zgrada koju obavljaju građevinski stručnjaci može se 'shvatiti' kao savjet stručnjaka svojim sugrađanima, je li sigurno živjeti u oštećenoj zgradi i savjet što je potrebno hitno napraviti. Prema trenutnom broju prijavljenih zgrada i inženjera koji rade procjene, vjeruje se da će prve procjene biti napravljene do 20.4. (najkasnije do kraja travnja).
Paralelno se donosi Zakon 'O obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice' koji bi trebao regulirati stanje nakon što završi ova prva faza. Mi pokušavamo usporiti donošenje Zakona dok se ne obave brzi pregledi, da se iskoriste iskustva s terena i da se kroz zakon pristupi ovom ključnom problemu sistematski i cjelovito (jedinstvena prilika). Od radova preporučujemo samo hitne mjere koji ugrožavaju sigurnost (dimnjaci, balkoni, krovišta i slično), a za značajnije intervencije molimo građane za strpljenje da nam rezultat na kraju ne bude samo ''kozmetičko'' krpanje pukotina - navodi se u obrazloženju prve faze. U drugoj fazi pristupilo bi se detaljnijim pregledima.
- Druga faza (od svibnja) bi bila 'uravnoteženje' (korigiranje) provedenih brzih procjena s obzirom na to da smo uočili da neke procjene nisu usklađene. Svi građani će biti informirani o promjeni procjene (boje), posebice ako je već provedena hitna mjera (primjerice uklanjanje dimnjaka, sanacija krovišta i slično). U ovoj fazi su planirani i detaljni pregledi koji bi bili prvi korak prema sanacijama/rekonstrukcijama/pojačanjima, ali ova faza nije još definirana, a posebice nije stavljena u relaciju s novim Zakonom - navode statičari.
Od petka opet u pogonu
Treća faza pak - obnova, isključivo je vezana uz donošenje Zakona o obnovi, gdje za sada postoje samo nacrti. Inače prema najavama statičari bi vrlo brzo trebali ponovno početi s radom čim se njihov status regulira, a to se prema nekim najavama trebalo dogoditi danas.
- Računam da bismo od petka ponovno mogli biti u pogonu - rekao nam je prof. dr. Josip Atalić, neformalni voditelj inženjera statičara, koji su se na poziv njihove strukovne komore samo nekoliko sati nakon potresa samoinicijativno organizirali kako bi proveli trijažu zgrada pogođenih u potresu.
Nakon šest dana mukotrpnoga rada, kada su kao volonteri pregledali oko 6000 nekretnina te ih označili zelenom, žutom ili crvenom bojom, ovisno o stupnju oštećenja, od prošloga vikenda organizirani izlazak statičara na teren privremeno je obustavljen jer su se pojavili problemi zakonske naravi.
Naime, kako statičari službeno nisu ni postojali, nego su sami, izbivajući s posla, pregledavali zgrade bez ikakve zakonske, a često i bilo kakve druge zaštite, trebalo ih je doslovce zakonski i formalno ustrojiti. Prije svega postavila su se pitanja njihove zaštite na radu, jer, u slučaju da netko od njih nastrada, nisu imali pravo na nikakvu kompenzaciju. Kako doznajemo, trenutno se razrađuju modeli prema kojima će dobiti adekvatne ugovore o radu, no nismo uspjeli doznati tko će im biti poslodavac. Najvjerojatnije će se raditi o nekom tijelu na gradskoj razini.
Tri modela za statičare
Prema dosad dostupnim podacima, radni odnos će se regulirati prema tri moguća modela, a statičari će sami moći izabrati koji im individualno odgovara. Jedan od modela je mobilizacija, odnosno radna obveza, odnosno plaćanje punoga radnoga vremena. Zatim model 4+4 u kojemu bi statičar radio pola radnoga vremena kako bi ostalu polovicu mogao raditi kod svojega poslodavca. Također, statičarima će se ostaviti mogućnost da i dalje rade volonterski odnosno bez plaće, ali i u tome slučaju bit će pokriveni adekvatnim ugovorom o osiguranju.
Inače, nakon što je "sređena" statistika pregledanih zgrada, došlo se do broja od oko 23.000 prijava, jer su neke zgrade stanari prijavljivali više puta. Prema procjenama iz stožera, za preostalih 15.000 do 17.000 zgrada statičarima će trebati 2-3 tjedna da ih sve pregledaju. Tjedan dana nakon što od države nisu dobili potrebnu opremu, komore građevinara te arhitekata sami su o svojem trošku nabavili opremu za svoje članove za izlazak na teren, i to ukupno 600 kompleta. Grad Zagreb, odnosno Ured za hitne slučajeve Pavla Kalinića od prvoga dana im je pak osigurao kacige, prsluke i građevinske rukavice. No, ono što još nedostaje statičarima, ali i svima drugima, su kirurške maske za zaštitu od koronavirusa. No, navodno su i njih danas uspjeli pribaviti preko nekoliko strukovnih komora.