Prvi imamo porazne brojke: Ovo je lista neaktivnih zemljišta u Zagrebu, tamo se može graditi 32.000 stanova, evo gdje ih je najviše

Lista neaktivne imovine u javnom vlasništvu u Zagrebu više je nego impresivna. Ipak, velik dio površina ne koriste se ni za što, samo tako stoje, dok se novogradnje grade stihijski gdje god se stigne po kvartovima i urbanistički se devastira periferija.

Ukupna površina takvih neaktivnih zemljišta u glavnom gradu iznosi preko vrtoglavih 2.200.000 kvadrata, postoje barem 24 takve lokacije dostupne tramvajem i željeznicom koje su u javnom vlasništvu, potencijalno je 4.400.000 kvadrata bruto razvijene površina nadzemno, od toga 2.900.000 kvadrata potencijalno bruto površine za stanovanje. Potencijalan broj novih stanova na analiziranim lokacijama iznosi njih 32 000. Mogući iznos investicija na tim područjima je ekvivalent 8 % do 12 % BDP-a Hrvatske, odnosno 6 do 9 milijardi eura. Ove šokantne podatke iznijeli su stručnjaci konzultantske kuće za nekretnine Avison Young u svojoj prezentaciji Neaktivna imovina u javnom vlasništvu u gradu Zagrebu.

Moguće brownfield lokacije prema analizi stručnjaka iz Avison Young

Avison Young/

Najveće takve lokacije u Zagrebu su: nekadašnja tvornica Gredelj iza Glavnog kolodvora, Zagrepčanka – Klaonica, Zrinjevac - Jankomir i Lanište, Istočni kolodvor, Mandlova - Maksimirska, te eventualno Zagrebački velesajam - Hipodrom, lokacija koja je diskutabilna. Lokacije su u vlasništvu Grada Zagreba, Republike Hrvatske ili poduzeća koja su u njihovom vlasništvu, te se nalaze u širem središtu grada, u području koje je komunalno opremljeno. Ima ih još na listi, kao što je i područje Blok Badel, pa i Plinare Zagreb, ali spomenuli smo sad samo najveće.

U svojem istraživanju stručnjaci agencije Avison Young ističu da je za Zagreb karakteristična značajna slabo iskorištena imovina u širem gradskom centru koja ima pristup komunalnoj infrastrukturi i javnom prijevozu. Smatraju da bi aktivacija takve imovine donijela zamašnjak gospodarstvu kao prihod proračunu od prodaje nekretnina, prihod od komunalnog doprinosa, rast zaposlenosti i prihod od poreza na dohodak. Razvoj ovih zona bi, kažu, doveo do rješavanja stambenog pitanja, kroz mogućnost razvoja stanova za prodaju i najam na odlično povezanim lokacijama, te stvaranje prostora mješovite namjene koji žive 24 sata dnevno. Postiglo bi se i smanjenje izgradnje na periferiji grada i smanjenje dodatnog troška dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, očuvanje zelenila na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja; posljedično smanjenje prometnih gužvi i manje zagađenja zraka. Zaključuju i da bi stabilizacija cijena nekretnina povećanjem ponude stambenog fonda u Zagrebu za 7-9 %, dovela do umjerenije cijene rabljenih stanova.

Priprema terena za privremeni parking na prostoru bivše tvornice Gredelj iza Glavnog kolodvora prema Strojarskoj ulici

Damjan Tadic/Cropix

Povijesno gledano Zagreb je doživio značajan rast stanovništva od dolaska željezničke pruge 1862. godine. Pruga je u to doba bila na kraju grada, dok je širenjem novogradnje i rastom populacije grad “progutao” prugu. Uz željezničku prugu je u međuvremenu ostala značajna količina zemljišta koja je promjenom tehnologije u željezničkom prometu i izgradnjom ranžirnog kolodvora na jugu grada postala neiskorištena. Osim željeznice, stara industrija te prostor uz rijeku Savu koja je nakon poplave 1964. uređena nasipima, su također područja u javnom vlasništvu.

Cilj njihove prezentacije je mapirati i osvijestiti javnost o područjima u javnom vlasništvu u širem centru grada Zagreba uz koji prolazi javni prijevoz te je provedena prometna infrastruktura. Spomenuta neiskorištena zemljišta stvaraju trošak poreznim obveznicima te onemogućuju daljnji razvoj grada u vidu pružanja mogućnosti stanovanja, rada, javnog prostora za korisnike i mjesta za okupljanje.

Nekadašnja tvornica u Heinzelovoj

Ivana Grgic/Cropix

Avison Young primjećuje da su u predloženim izmjenama i dopunama GUP-a, neke od analiziranih brownfield lokacija ušle u prostor mješovite namjene i pozdravljaju takvu inicijativu te se nadaju skoroj aktivaciji tih lokacija. Osim analize 24 brownfield lokacije, iz Avison Younga ističu da postoji i preko 200.000 m² uredskog prostora u javnom korištenju u centru Zagreba u starim i neadekvatnim zgradama. Takvi bi se uredi mogli izmjestiti u nove suvremene zgrade na analiziranim lokacijama koje se nalaze uz željezničku ili tramvajsku mrežu, a njihovi objekti u centru obnoviti ili prenamijeniti u stambenu, trgovačku, hotelsku, društvenu i kulturnu namjenu.