Litre i litre sukljaju iz puknutog cjevovoda, voda koja navire poplavljuje dvorište Elektrane-toplane Zagreb. Nekoliko metara dalje stoji bager čija je lopata okrenuta prema gejziru. Voda snažno udara o površinu i lomi tlo čiji dijelovi propadaju, a radnici izlaze iz postrojenja koje će ubrzo također biti poplavljeno.
Prizori su to pucanja cjevovoda vidljivi na snimci koja je u posjedu Jutarnjeg. Pregledali smo fotografije puknuća cjevovoda i usporedili ih sa snimkom te se čini kako je uistinu riječ o incidentu koji se dogodio u petak.
Podsjetimo, taj dan, u 14.22 sati, došlo je do pucanja magistralnog cjevovoda DN500 zbog kojega su deseci tisuća građana u zapadnom dijelu metropole ostali bez tople vode. Nemaju je ni danas, pet dana kasnije, a nema još ni odgovora zbog čega je cjevovod oštećen. Jedino čega ima je međusobno okrivljavanje između HEP-a i Grada.
U trenutku puknuća u Elektrani-toplani Zagreb izvođeni su radovi na izgradnji novog kombi-kogeneracijskog bloka za proizvodnju električne i toplinske energije, snage 150 MWe i 114 MWt te gradnji nove poslovne zgrade.
Iz HEP-a za katastrofu okrivljuju gradsku Vodoopskrbu i odvodnju kojoj je, tvrde, trebalo više od sat vremena da zatvori magistralni cjevovod.
- Šteta je značajna. Došlo je do kvarova na više sustava u EL-TO Zagreb. Točan opseg i iznos štete još se utvrđuju. Da je Vodoopskrba i odvodnja, tvrtka u vlasništvu Grada Zagreba, na vrijeme zatvorila magistralni cjevovod, do takvog razmjera štete pa ni do prekida opskrbe toplinskom energijom ne bi došlo - odgovorili su jučer na naš upit.
Ipak, izbjegavaju otkriti uzrok izviranja i je li se puknuće dogodilo zbog pogreške tijekom građevinskih radova, što implicira i snimka. To pitanje eskiviraju pravdajući se kako detalje ne mogu otkriti dok traju izvidi jer bi to predstavljalo „ometanje istrage”.
Gradska uprava, o čemu je Jutarnji pisao, demantira tvrdnje HEP-a o sporoj reakciji. Uvjeravaju kako su radnici VIO-a na terenu bili u roku 15 minuta i da se voda morala postupno zatvarati kako ne bi došlo do naglog rasta tlaka u cijevima, a samim time i novih pucanja.
Dodali su kako su betonska sidra koja drže stabilnost cjevovoda na mjestima njegova skretanja bila potkopana i da su se pomakla iz svog ležišta. Zbog toga je, zaključuju, došlo do istjecanja vode.
HEP-u smo opet poslali upit s pitanjem je li konačno istraga završila i je li bager sa snimke oštetio cijev. Odgovor nam nisu poslali, a objavit ćemo ga kad to učine.