Biti jedno od vodećih komunalnih društva regije jugoistočne Europe, u svakom segmentu - formulacija je to iz novog dokumenta Zagrebačkog holdinga "Strategija održivosti Zagrebačkog holdinga od 2023. do 2028." objavljene u utorak, a koju potpisuje predsjednik uprave Holdinga Ivan Novaković.
U dokumentu na 43 stranice, koji predviđa velike petogodišnje planove i ciljeve Zagrebačkog holdinga do 2028., planira se, među ostalim - u Zagrebu unaprijediti gospodarenje otpadom, uvesti učinkovitije upravljanje vodom, povećati udio obnovljivih izvora energije, smanjiti emisije CO2, poticati jeftino stanovanje i poticati sve oblike jednakosti i uključivosti, kako piše.
Pristupačno stanovanje
Konkretnije, plan je Holdinga do 2028. povećati udio odvojeno prikupljenog komunalnog otpada na gotovo 60 posto, smanjiti gubitak vode u cijevima na 47 posto, podići udio obnovljivih izvora energije u gradu na 70 posto, izgraditi priuštive stanove za gotovo tisuću ljudi, sortirnicu, javnu garažu i logistički centar.
Ono što djeluje najzanimljivije iz Holdingova plana jest njihova ideja za pristupačno stanovanje mladih u projektu naselja Podbrežje. Kvart između Sigeta i Svete Klare, u koji su još prije sedam godina trebali doseliti znanstvenici, ali to se nikad nije dogodilo, zasad ima četiri zgrade sa 608 stanova, dio je za socijalno ugrožene. Tamo se, tvrde iz Holdinga, sada planira izgradnja 11 stambeno-poslovnih zgrada, 288 stanova, za ukupno 1000 ljudi, projekt je već spreman za realizaciju s građevinskom dozvolom, a trebao bi doprinijeti "pristupačnom stanovanju", odnosno za "dugoročni najam parovima i pojedincima koji ispunjavaju socijalne kriterije za takvu potporu". Također, tamo će transformirati željezničku prugu pa da "brzi gradski vlak ima stanicu u budućem poslovnom tornju".
Od konkretnih projekata još, iz Holdinga planiraju i izgradnju Logističko distribucijskog centra (LDC) za voće, povrće i prehrambene proizvode. LDC bi trebao imati 27 skladišta i rashladni prostor, a cilj je omogućiti "pristup zdravoj hrani građanima Zagreba" i istovremeno "osigurati infrastrukturu za lokalne poljoprivredne proizvođače". Na kraju, planiraju i izgradnju javne garaže u Klaićevoj od 800 parking mjesta.
Osim konkretnih infrastrukturnih projekata tu su i oni društveno osjetljivi. Tako kao strateške ciljeve za promicanje rodne ravnopravnost u Holdingu navode "poboljšanje ravnoteže privatnog i poslovnog za sve zaposlenike" i "mentorski program za žene na vodećim pozicijama". Očekivano, tri četvrtine zaposlenika Holdinga čine muškarci (od ukupno 7120 ljudi).
Nekoliko prepreka
Uglavnom, na putu do ostvarenja tih zacrtanih planova, ciljeva i vizija za pet godina, Holding će sigurno imati nekoliko prepreka. Poglavito, to su prepreke, koje i sami priznaju u Strategiji, oko gospodarenja otpadom, zapošljavanja, financija i infrastrukture.
Što se otpada tiče, u Strategiji računaju podići postotak odvojeno prikupljenog komunalnog otpada za pet godina s trenutnih 36 posto na 59 posto. Kako su se iz Grada pohvalili, od uvođenja modela "plavih vrećica" u listopadu lani miješani komunalni otpad u gradu je smanjen za 27 posto, a prikupljanje plastike, primjerice, povećano za 50 posto. Uspješnost tog modela plavih vrećica, koji je Gradu lani donio 50 milijuna kuna, temelj je za najavljene projekte Centra za gospodarenje otpadom (komunalni otpad) i sortirnice (plastika, metal, papir). Posjetimo, projekt velike gradske sortirnice vrijedne 392 milijuna kuna na lokaciji nekadašnjeg Diokija na Čulinečkoj cesti, najavljuje se od 2017. godine, kada je to kao svoj veliki projekt predstavljao pokojni gradonačelnik Milan Bandić.
Što se financija tiče, iako podaci Holdinga pokazuju da je nova uprava, prema najavama, srezala broj zaposlenih za gotovo 700 u odnosu na 2020. godinu, u Strategiji sada navode: "ZGH se suočava s problemom pronalaženja odgovarajućeg broja zaposlenika, posebno na operativnim (manje administrativnim) radnim mjestima". Prema nekim procjenama sindikata, samo u Čistoći navodno nedostaje 20 posto radnika, a poznato je da Holding ima problema s popunjavanjem mjesta u upravi. Naime, Holding je još u ožujku raspisao javni natječaj za izbor dva nova člana Uprave Zagrebačkog holdinga, nakon što je upravu napustio Boris Sesar, ali zasad još nisu popunjena.
Također, iako je Holding lani prvu godinu završio "u plusu", nakon 2019. godine, poznato je da ima akumulirani višegodišnji dug od 5 milijardi kuna, a u srpnju na naplatu dolazi i cijeli iznos obveznica pokojnog Milana Bandića od 305 milijuna eura, odnosno 2,3 milijarde kuna, za što je, kako je u međuvremenu potvrđeno, sklopljen petogodišnji kredit kod Erste banke, Zabe i PBZ-a. Isto tako, nedavno je u gašenju štrajka u Čistoći dogovoreno povećanje plaća radnika Holdinga što će iz budžeta tvrtke izbiti 140 milijuna kuna samo za Holding i još 90 milijuna kuna za ZET.
Osim toga, tu je i teret infrastrukturnih projekata, primjerice, obnove vodovodne mreže. Naime, nakon čestih pucanja cijevi po gradu, gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je modernizaciju vodoopskrbne mreže i odvodnje koja kreće iduće godine kroz projekt Zagreb vrijedan 1,8 milijardi kuna, a dio troškova će biti pokriven povećanjem cijena koje su najavljene za 1. ožujka ove godine. U Strategiji tako spominju projekt "Nulte zone", koji podrazumijeva ukupno 27 projekata, a trebao bi u pet godina smanjiti gubitak vode s trenutnih 55 posto na 47 posto.
Gradnja vrtića i škola
Što se konkretnih projekata izgradnje tiče koje Strategija najavljuje, poput stambenog projekta Podbrežje i javne garaže Klaićeva, ti se projekti već godinama najavljuju. Konkretno, Podbrežje je trebalo biti useljeno još 2016., a od tada se tamo najavljuje izgradnja vrtića i škole. Međutim, stanovnici tamo nemaju ništa od trgovine i kafića. Iz Holdinga sada najavljuju 288 stanova za 1000 ljudi, ali dogradonačelnik Luka Korlaet rekao je da, iako je ishođena građevinska dozvola, za projekt problem to "što je zgrada procijenjena na 40 milijuna eura za što treba iznaći sredstva".
Isto tako, izgradnja "srednjoškolske garaže", točnije podzemne garaže ispod srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj, o kojoj se priča gotovo desetljeće, a nikako da se realizira, trebala je, prema ondašnjoj računici, koštati oko 30 milijuna eura.