U novogradnji u Zagrebu manje više sve je slično, rijetko je koja nova stambena zgrada iskorak iz prosjeka, a balkoni kod većine njih kao da su zabranjeni, iako ih se zakonski potiče, jer ne ulaze u BRP kod dozvola i ne idu na štetu investitora u smislu znatne investicije.
Na zagrebačkom Vrbanima pronašli smo zgradu višeg standarda sagrađenu ove godine koja svojim stanarima nudi i raskošne terase. Tema balkona u našem stanovanju je nerijetko svedena u kontekst pomoćnog prostora, vanjskog spremišta – izbe. Vrlo često je slučaj da novogradnja koja je u ponudi i potiče korisnika na zatvaranje terasa jer je jednostavno format ili previše izdužen ili ne adekvatan za bilo kakav boravak na otvorenom.
Rijetki recentni primjeri nastali u kontekstu tržišta ipak pokazuju da pojedini privatni investitori nastoje stvoriti bolju ponudu kvalitetnijeg stanovanja uvažavajući pri tome aspekte prepoznatljivosti u vidu prezentacije arhitektonske misli, te uvažavanja sistema niskoenergetske gradnje. Ovi su stanovi svi već našli svoje kupce i riječ je o stanovima više kvalitete, ali ova zgrada ipak može biti primjer jer uvijek postoje razne mogućnosti. Projekt potpisuje studio Sangrad + AVP.
- Stanovanje u Zagrebu proces je koji se stalno mijenja, prilagođava životnom trenutku i ekonomskoj situaciji, a ponuda koja je prisutna na tržištu dominantno je rezultat odluke različitih ulagača čija je osnovna vodilja ili financijski profit kao privatnim poduzetnicima ili kratkoročna politička korist u vidu masovne neadekvatne socijalne izgradnje. Rezultat u prostoru temeljen na takvim pretpostavkama je, vrlo često, stanovanje koje nažalost ne odgovara po kvaliteti niti korisniku kao jedinki, niti široj zajednici - kaže Vedran Pedišić, arhitekt.
Uglavnom tržišno ili politički orijentirana stanogradnja bez implementacije ideala, dodaje Pedišić, koji podrazumijevaju logiku komfora uvjetovanog adekvatnošću veličine, orijentacije, osunčanja, opreme, infrastrukturne podloge i oblikovnih kvaliteta dugoročno predstavlja problem.
Naselje Vrbani III predstavlja jednu od najpoželjnijih stambenih zona u gradu, prednosti su blizina jezera Jarun i Save, površine za sport i rekreaciju, prometna povezanost tramvajem i autobusom, ima tržnicu i trgovački centar. Kvart već ima jasno definiranu urbanom matricu ulica, koje imaju standardnu širinu, drvorede i parkirališta uz obodne rubove. No površine dvorišta su pretjerano izbetonirane, uz zgrade su parkinzi i vidljiva se manjak ambicije za parkovnim i hortikulturom. Ispred nove zgrade ima nekoliko stabala i zelenilo je uz njen rub. Po rubnom opsegu svih stranica izuzev dijela na sjeverozapadu koji je rezerviran za ulaze distancu od javnog pločnika definiraju uzdignute terase prizemnih stanova.
- Zgrada ima akcente na uglovima s najboljom vizurom - balkonima, a procjep u sredini sjeverozapadne strane nametnut je po logici najmanje atraktivne stranice trapeza. Uvučena niša ujedno predstavlja analogan ulaz u volumen zgrade - kaže Pedišić.
Dodaje kako je njihova namjera bila stvoriti vanjski vrt, privatni park, odnosno privatnu dnevnu sobu na otvorenom. Kontekst blizine gradskog parka Jarun, sjajne vizure i prostorne mogućnosti bili su im osnovni poticaj za takvo razmišljanje. Balkonima je površina od 17 – 25 m2 veličina prosječnog dnevnog boravka, a oblik im je takav da stane stol za blagovanje i garnitura za sjedenje dnevnog boravka, te je na njemu predviđena opcija navodnjavanja za biljke u teglama.
Po rubnom opsegu svih stranica izuzev dijela na sjeverozapadu koji je rezerviran za ulaze, objašnjava arhitekt, distancu od javnog pločnika definiraju uzdignute terase prizemnih stanova. Nad prizemljem oblik je konstantan do zadnjeg, četvrtog kata koji ima lođu.
Od prizemlja do trećeg kata preko jezgre pristupa se u tri stambene jedinice po etaži dok najatraktivniji zadnji, četvrti kat ima dvije stambene jedinice. Struktura stanova 14 jedinica, po etažama gradira. U prizemlju pored dva četverosobna uz ulazni ugao kuće nalazi se i manji dvosobni stan. Prvi, drugi i treći kat imaju po dva četverosobna i po jedan trosoban, a na zadnjem katu su dva peterosobna stana.
Autori projekta su Vedran Pedišić, Erick Velasco Ferrera i Gordana Gregurić Miočić, a investitor Geoprojekt.
ANKETA
Iako arhitekti naglašavaju da zgrade ne treba svesti na pitanje - sviđa mi se ili ne, s obzirom na stanje u prostoru u hrvatskim gradovima i sliku koje u njemu čine, smatramo da to pitanje nije površno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....