FUTURISTIČKA VIZIJA

NAJVEĆI PROJEKT U HRVATSKOJ Stiže europski novac za Čačićev 'Zagreb na Savi'

Najveći dio novca za projekt koji bi trajao 15 godina dobio bi se iz fondova EU

Velika Gorica postaje riječna luka, poplave u zagrebačkom prstenu postaju dio satova povijesti u školama, a metropola uz obalu Save, blizu samog srca grada, dobiva slobodan prostor veći od londonskog Cityja.

Tu pomalo futurističku viziju Zagreba i njegove šire okolice Hrvatskoj nudi projekt “Zagreb na Savi”, u čiju se realizaciju sada uključuje i Europska Unija.

EU je, naime, preko fonda Western Balkans Investment Framework pristala sufinancirati izradu strateške studije utjecaja na okoliš tog milijardu i pol eura vrijednog megaprojekta.

Studija je vrijedna dva milijuna eura, od čega EU sudjeluje sa 1,5 milijuna, a rok za njezin završetak je 18 mjeseci.

Na studiji će raditi skupina od 26 domaćih i stranih stručnjaka iza kojih je iskustvo na sličnim poslovima. Odluči li EU sufinancirati prokjekt, ta će studija biti i temelj za povlačenje novca iz fondova Unije.

U Čačićevoj brazdi

“Zagreb na Savi” jedan je od ključnih projekata bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Taj bi višegodišnji projekt trebao angažirati zamrlu hrvatsku građevinu i zemlju konačno, nakon pet godina krize, gurnuti u pravcu gospodarskog oporavka. To je i jedan od razloga zbog kojih je “Zagreb na Savi” svesrdno prihvatio i Čačićev nasljednik na ministarskom stolcu Ivan Vrdoljak.

- To je ambiciozan projekt koji je nemoguće realizirati u mandatu jedne Vlade. Stoga me nemojte pitati kada će pasti prva lopata - poručio je jučer ministar Vrdoljak, ističući da taj projekt zaslužuje status strateške investicije.

Inače, novi, neznatno izmijenjeni prijedlog Zakona o strateškim investicijama pred Vladom bi se trebao naći već sutra ili najkasnije sljedeći tjedan.

“Zagreb na Savi” je višenamjenski projekt, koji počiva na četiri stupa. Prvi aspekt je vodnogospodarski, koji bi razinu obrane od poplave na području od granice sa Slovenijom do Siska trebao povećati gotovo 10 puta.

Kanal Sava - Sava

Sadašnji sustav obrane od poplave, naime, nikada nije dovršen u obliku u kojem je projektiran s obzirom na to da je od poplava zaštitio samo Zagreb, ali ne i okolicu.

To je i razlog zbog kojeg se naselja u okolici Zagreba gotovo svake godine suočavaju s poplavama. Ključ za rješenje tog problema leži u gradnji kanala Sava - Sava, što bi se postiglo tako da se rekonstruirani kanal Sava - Odra produlji do rijeke Save, zbog čega je potrebno prokopati pet kilometara nove kanalske dionice.

U novi bi se kanal slijevala vode iz Save prilikom nailaska vodenog vala.

Luka za kruzere

Drugi stup projekta je energetski, a njime bi se u velikoj mjeri riješilo pitanje napajanja metropole strujom. Između hidroelektrana Prečko i Sisak izgradio bi se niz manjih hidrocentrala na području grada - Jarun, Šanci, Petruševec i Ivanja Reka.

Postoji i mogućnost gradnje hidorelektrane Medvednica, koja bi koristila akumulaciju hidroelektrane Prečko, no ta centrala nije integralni dio sustava. Procjene govore da bi novi energetski objekti na Savi davali otprilike četvrtinu struje koja se godišnje potroši u Zagrebu.

Treći, ne manje bitan dio projekta je prometni, a njegovom bi realizacijom Sava postala plovna do granice sa Slovenijom, a njome bi plovili riječni kruzeri, isto kao i Kupom na potezu od Siska do Pokupskog.

Velika Gorica kao Suez

Ipak, najvažnije će biti osposobiti novi kanal Sava - Sava za plovidbu riječnih teretnih brodova jer će se time stvoriti potencijal za izgradnju riječne luke u Velikoj Gorici, koja će se nadovezivati na plovni pravac Rajna - Majna - Dunav. Obnova i izgradnja željezničkih pruga oko Zagreba i na potezu od Zagreba do Rijeke u skladu je s projektom “Zagreb na Savi” jer bi riječnu luku u Velikoj Gorici povezala s morskom lukom u Rijeci, čime bi se otvorio i novi, kraći pravac ulaska roba u EU preko Sueskog kanala.

Četvrti i posljednji stup projekta je prostorni. Kako bi novi kanal Sava - Sava apsorbirao vodeni val, 50 kilometara nasipa u Zagrebu izgbubilo bi sadašnju funkciju, čime bi se u srcu metropole oslobodilo oko 350 hektara zemljišta. To je površina veća od londonskog Cityja i sadašnjeg središta Zagreba, za koje bi, međutim, Grad tek trebao osmisliti sadržaje. Važan aspekt u cijeloj priči je i daljnji razvoj poljoprivrede na području Zagrebačke županije.

Vizija Teslina vremena

U financijskom smislu, projekt “Zagreb na Savi” financijski se sastoji od dvije zasebne komponente. Prva je, kaže Vrdoljak, energetska, teška 400-450 milijuna eura, za što ne bi trebao biti problem naći zainteresirane ulagače. Druga, vrijedna oko milijardu eura, za ostale je namjene projekta, pri čemu bi se novac pribavio iz fondova EU.

- U 15 godina implementacije ovaj projekt ne bi porezne obveznike stajao ni kunu - ističe Leo Penović, voditelj programa “Zagreb na Savi”, koji vjeruje da bi Zagreb konačno mogao ostvariti ciljeve kojima je težio “još od vremena Nikole Tesle”.

No, do toga ćemo se još prilično načekati. Naime, samo prikupljanje raznih dozvola za realizaciju projekta trajat će, procjenjuju u Ministarstvu gospodarstva, četiri godine.

Što će se sve graditi?

1. Kanal Sava - Sava

Radi se o rekonstruiranom kanalu Sava - Odra, koji bi se kod Privlake, prokopom 5 kilometara duge dionice, ponovno povezao sa Savom. Produbljenjem kanala omogućio bi se protok od 4500 prostornih metara u sekundi pri nailasku vodnoga vala.

2. Niz većih i manjih hidroelektrana

Zaprešić, Prečko, Jarun, Šanci, Petruševec, Ivanja Reka i Sisak. Ukupni energetski potencijal Save na području od slovenske granice do Siska iznosi oko 150 megavata. Novi energetski objekti na Savi imali bi proizvodnju od oko 630 gigavatsati godišnje, što čini oko 25 posto godišnje potrošnje struje u Zagrebu. Radi se o obnovljivim izvorima energije.

3. Riječni kruzeri

Omogućavanje plovnosti Save od Siska do granice sa Slovenijom, kako bi mogla primati riječne kruzere. Kanal Sava - Sava trebao bi biti osposobljen za primanje riječnih teretnih brodova do Velike Gorice.

4. Riječna luka u Velikoj Gorici

Bila bi povezana s plovnim putom Rajna - Majna - Dunav, a željeznicom i cestama i s riječkom lukom.

5. 350 ha slobodnog zemljišta

Projektom bi se oslobodilo oko 350 hektara zemljišta u Zagrebu, koje se dosad koristilo za zaštitu od poplava. Samo nasip ima 50 km. Ranije najave govorile su da bi se na taj prostor preselile Vladine institucije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 18:57