Imamo Vladin troškovnik za obnovu Zagreba: Evo koliko će prosječno otići za zgradu u centru

Konstrukcijska obnova zgrade u centru Zagreba od, primjerice, 900 četvornih metara, koju će sufinancirati država i lokalna samouprava, a koja je u potresu 22. ožujka umjereno oštećena (žuta naljepnica), stajat će u prosjeku 2,5 milijuna kuna, odnosno oko 392 eura po četvornome metru bez PDV-a, za rohbau. Obnova građevine iste kvadrature koja je, pak, dobila crvenu naljepnicu mogla bi se popeti i na tri milijuna kuna ili do 444 eura po četvornome metru.

Pojačanje konstrukcije

Zanimljiva je i razlika između takozvane cjelovite obnove ili gradnje zamjenske odnosno nove građevine - procjena je da cjelovita obnova zgrada s crvenim naljepnicama stoji prosječno 739 eura po četvornome metru, a gradnja nove građevine 960 eura također po četvornome metru. Do ovih izračuna došli su stručnjaci s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a riječ je o prosječnim vrijednostima cijena obnove koje su se sada prvi put pojavile u nekom službenom dokumentu što ga je iznjedrilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

Riječ je o Programu mjera koji je podzakonski akt, a čije je donošenje definirano nedavno izglasanim Zakonom o obnovi nakon potresa. Prva verzija Programa mjera ovih je dana iz Ministarstva upućena nadležnima na očitovanje, a na Vladi bi se taj dokument trebao naći, kako neslužbeno doznajemo, za dva do tri tjedna. Prvi put se ovih dana sastao i Stručni savjet za obnovu, osnovan novim Zakonom o obnovi, čijim je članovima također ustupljen Program mjera na očitovanje.

Konstrukcijska obnova građevina stradalih u potresu prema novom će se zakonu sufinancirati tako da će 60 posto troškova konstrukcijske obnove zgrada financirati Vlada, 20 posto lokalne jedinice, a 20 posto vlasnici, odnosno suvlasnici. Prema tom zakonu, višestambene i stambeno-poslovne zgrade trebale bi se obnavljati do razine dva ili tri, ovisno o vrsti oštećenja.

Razine obnove već su prije, podsjetimo, definirane Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije, i to tako da razina jedan podrazumijeva popravak nekonstrukcijskih elemenata, razina dva popravak konstrukcije, razina tri pojačanje konstrukcije, a razina četiri cjelovitu obnovu. U cjelovitu obnovu ići će građevine javne namjene i tu je također zanimljiva razlika između cijene cjelovite obnove, primjerice bolnice stradale u potresu s crvenom naljepnicom (920 eura po četvornome metru) ili gradnje zamjenske građevine koja bi mogla stajati oko 1100 eura po četvornome metru.

U Ministarstvu graditeljstva su, kako neslužbeno doznajemo, nezadovoljni dijelom Programa mjera koji se odnosi na konzervatorske smjernice te smatraju da bi cijela obnova mogla stati upravo zbog tog segmenta.

"Kod zahvata obnove nosive konstrukcije zgrade potrebno je odabrati intervencije koje su minimalno invazivne u korisničkom prostoru i pročeljima zgrada, na način da se maksimalno očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike zgrade; u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri omogućiti prezentaciju izvornoga tradicijskoga konstruktivnog sustava - svođene konstrukcije, te kod zahvata obnove nosive konstrukcije zgrade zadržavaju se, u pravilu, izvorni tip konstrukcije i materijali. Eventualna primjena drugih materijala uvjetovana je stupnjem oštećenja zgrade i potrebnom razinom poboljšanja mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade", navodi se u smjernicama konzervatora.

Smjernice konzervatora

I kod zajedničkih dijelova u unutrašnjosti zgrade (stubišta, kućne veže, vestibuli) konzervatori ukazuju da je kod "zahvata obnove potrebno predvidjeti cjelovitu obnovu na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike tih prostora (izvorni materijali, žbuka, vrata i prozori, ornament, oslik, podne i zidne pločice, detalji u kamenu, stubišne ograde i rukohvati, rasvjetna tijela, arhitektonska plastika, završne obrade)" te da u tom slučaju tehnička dokumentacija treba sadržavati detaljni troškovnik svih građevinsko-obrtničkih i restauratorskih radova. Nadalje, ukazuju da je kod obnove uličnih pročelja oštećenih zgrada "potrebno predvidjeti cjelovitu obnovu pročelja na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike pročelja zgrade (izvorni materijali, žbuka, sokl, profilacije, arhitektonska plastika, završne obrade, vrata, prozori, dekorativna bravarija (na balkonima i podrumskim prozorima)".

"Kod obnove pročelja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje (PVC, metal i sl.)", navodi se u njihovim smjernicama.