NE MOŽEMO VIŠE ČEKATI

‘Gubimo vrijeme u podstanarstvu, a političari se ne mogu dogovoriti. Zato u obnovu idemo sami‘

‘Samo potrebni papiri stajali su nas 100.000 kuna‘, kažu stanari zgrada u centru Zagreba

Piše:

Filip Pavić

Objavljeno: 12. veljača 2021. 09:42

Zgrade koje kreću u obnovu

Ranko Šuvar, Tomislav Krišto

Više od šest kilograma papira, 10.000 poruka preko WhatsAppa, 1500 e-mailova prema Ministarstvima i gradskim vijećima, 15 milijuna kuna u ukupnim troškovima obnove, dvostruko ili trostruko veće pričuve i 15 godina utega otplaćivanja kredita.

Kratka je to bilanca zagrebačkih stanara koji su, ne pouzdajući se u državnu pomoć i trome birokratske aparate, posljednjih dana hrabro krenuli u obnovu svojih zgrada i stanova oštećenih u potresu. U centru Zagreba, doznajemo, desetak se zgrada upravo obnavlja, a mi smo posjetili tri lokacije - Palmotićevu 27, Jurišićevu 8 i Vinkovićevu 27. Na svakoj od tih lokacija, od crvene, žute, do zelene naljepnice, stanari su, kako nam kažu, zbili svoje redove, prošli mučne stanarske sastanke i na kraju prelomili da u obnovu idu - samostalno.

- Ne možemo više čekati! Nije normalno da mi ne možemo biti u svojim stanovima jer se političari ni oko čega ne mogu dogovoriti - jasni su supružnici Čaplar, predstavnici stanara peterokatnice s crvenom naljepnicom u Palmotićevoj 27 iz koje je posljednju godinu iseljeno gotovo 30 stanara.

Mjeseci truda

Njima se dimnjak nakon potresa pomaknuo 15 centimetara, a nosivi zid ima pukotinu širine dlana koja ide kroz četiri kata. Ocjena je statičara bila i ostala "neuporabljivo". Obnova zgrade, kaže stanar Alan Čaplar, inače glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza, tek ih očekuje, a sigurno bi već i krenula da su pravila obnove jasna i da on i supruga Ana mjesece nisu potrošili samo na prikupljanje dokumentacije. Početkom tjedna objavili su fotografiju cijele dokumentacije - ukupno 6,3 kilograma papira!

- Predali smo sve to jučer Ministarstvu graditeljstva, a sigurni smo da će nam reći da nam nedostaje barem još jedan papir - govori Alan Čaplar odmahujući glavom.

Osim dokaza o oštećenjima od potresa, vlasništvu i prebivalištu svih suvlasnika, morali su priložiti "dokaz da je zgrada postojeća zgrada" (tako se doslovno zove taj formular, nije šala). Također, međuvlasničke ugovore, izvatke iz zemljišne knjige, pisanu potvrdu polovice stanara da su sukladni s obnovom. Tu je još i elaborat, glavni projekt konstrukcijske obnove (oko 200 stranica), projekt obnove pročelja i krovišta, projekt sanacije dimnjaka, troškovnici, povijesni i aktualni nacrti zgrade, odobrenje konzervatora...

Samo ti papiri stajali su više od 100.000 kuna, kaže Čaplar.

Ipak, to je ništa prema ukupnom trošku obnove zgrade koja će stanare Palmotićeve 27 stajati osam milijuna kuna. Od toga, konstrukcijska obnova 2,6 milijuna kuna, a obnova pročelja još 5,2 milijuna kuna. Tu nisu uračunati troškovi svakog stanara pojedinačno od još nekoliko desetaka tisuća eura.

Plan je sljedeći: konstrukcijskim ojačavanjem maknut će se stari mort među ciglama i injektirati novi, tzv. FRP tehnologijom ojačat će se spojevi zidova mrežicama od staklenih ili karbonskih vlakana (kao zamjena za vertikalne serklaže), kao i međukatna konstrukcija. Na kraju, mora se obnoviti i pročelje prema konzervatorskim uputama, što stoji više od pet milijuna kuna. Sve je tu, a radovi ne počinju, kaže Čaplar, jer je još puno nepoznanica. Stanari su među sobom i institucijama razmijenili dosad 1500 mailova. Konkretnih odgovora nigdje.

- Kako da krenemo i dignemo kredit kad ne znamo treba li nam dva ili pet milijuna kuna. To jest, ne znamo koliko će od svega toga biti priznato i ići preko države, a koliko trebaju osigurati suvlasnici i prema kojem se modelu točno misli obračunava potpora države - govori Čaplar apelirajući na odgovor.

Nešto lakši posao imali su stanari Vinkovićeve 27, zgrade koja je dobila žutu naljepnicu. Tamo su, kako su nam pokazale stanarke Srećka Vražić i Edita Pijaca, radovi već počeli. Izvodi se tzv. torketiranje nosivog zida, odnosno čišćenje fugi među ciglama i popunjavanje novim mortom te ugradnja ankera koji se pričvršćuju na zid, što bi trebalo pridonijeti boljoj seizmičkoj otpornosti. To je, također, oblik konstrukcijskog ojačavanja.

Dižu kredit

- Cijena nam je bila iznimno važna, ali i kvalitetna izvedba. Prikupili smo pet ponuda izvođača i vagali - kaže Pijaca dodajući da su cijelu dokumentaciju, kao i Čaplar, nabavljali više od dva mjeseca.

Stanari su na kraju jednoglasno odlučili ići s ponudom radova od 600.000 kuna, za što će dići kredit, preko svog upravitelja Gradskog stambenog, na rok otplate od 10 godina.

Cijelo će desetljeće, dakle, plaćati dvostruko veću pričuvu, umjesto dosadašnjih sedam kuna po četvornom metru, čak 14 kuna. Dodatni troškovi, računa Vražić, inače predstavnica stanara, bit će zamjene električnih instalacija i obnova pročelja, a svaki će stanar morati uložiti još nekoliko desetaka tisuća eura u sanaciju svog stana. No, nadaju se sporoj, ali dostižnoj pomoći države iz fonda za obnovu od 960 milijuna kuna.

Sufinanciranje

- Tek kad završimo sve radove, onda ćemo moći tražiti novac od države. Imamo velika očekivanja i čekamo odobrenje sufinanciranja prema modelu 60 posto država, 20 posto Grad do kraja lipnja - kaže predstavnica.

A najsretnija situacija je u Jurišićevoj 8, gdje su radovi u završnoj fazi, a ova zgrada u strogom centru već je dobila naziv "prve zagrebačke zgrade obnovljene od potresa". Tamo se na svim radovima najviše angažirala stanarka Viktorija Ćurić, vlasnica građevinske tvrtke, koja je posljednjih mjeseci, kaže, svaki dan vodila više od 50 poziva na dan, stanarska WhatsApp grupa napunila se s više do 10.000 poruka, nisu svi stanari bili zadovoljni planom, a znala je i po 16 sati nagledati radove koje su upravo završili u dvorišnom dijelom zgrade.

- Ne bojte se! Krenite, grizite i borite se! Sve se to može iako posao izgleda iznimno kompleksan - govori Ćurić.

Njihova je obnova uključivala tzv. ferocementno jačanje ziđa, odnosno skidanje žbuke, čišćenje, ispiranje i zapunjavanje fuga, a potom nanošenje žbuke s cementnom mrežom. Sve to stajalo je ukupno 1,14 milijuna kuna, za što su kao zgrada digli kredit na 15 godina, preko GSKG-a.

Otplaćivat će se preko pričuve koja će umjesto 3,5 kune po četvornom metru porasti na devet kuna. Naravno, tu treba opet pribrojiti pojedinačnu obnovu stanova od najmanje 15.000 eura. Uglavnom, na Jurišićevoj je ostala još obnova na pročelju zgrade, koja je konzervatorski strogo regulirana, a nadaju se da će sve biti "kao novo" do lipnja.