Prema sporazumu o suradnji Možemo! i SDP-a, u zagrebačke osnovne i srednje škole uvest će se građanski odgoj kao izvannastavna (slobodna) aktivnost. Kako doznajemo od predlagača inicijative, riječ je o programu koji bi se u zagrebačke škole uveo po uzoru na Rijeku i za učenike koji to žele.
Grad Zagreb kao osnivač škola nijednom do sada nije propisivao slobodne sadržaje školama jer ih po Zakonu o odgoju i obrazovanju same uvode. To znači da će ovo biti prva inicijativa kojom osnivač školama može predložiti - nipošto i dekretom propisati - ponudu aktivnosti.
Prema zakonu, izvannastavne aktivnosti planiraju se školskim kurikulumom, koji donosi školski odbor do 7. listopada svake godine. To je učinila Rijeka, koja je školske godine 2016./2017. uvela građanski odgoj, ali samo u osnovne škole. Prema riječkom modelu, građanski odgoj provodi se u dijelu škola jednom-dvaput tjedno, do maksimalno 70 sati godišnje. Zagrebački kurikulum još nije napisan i ne zna se fundus sati i sadržaj aktivnosti.
Opterećena satnica
Da bi se uveo građanski odgoj, potrebno je da svaka škola, odnosno školski odbor sastavljen od predstavnika zaposlenika škole, roditelja i osnivača zasebno glasanjem donese odluku. Kako predstavnici osnivača nemaju većinu glasova u školskom odboru, moguće je odbijanje prijedloga o uvođenju građanskog odgoja.
Pritom svaki roditelj učenika po zakonu ima pravo dati ili ne dati suglasnost za sudjelovanje učenika u aktivnostima, bio to građanski odgoj, modelarstvo, šah ili mačevanje.
- Svaki novi sadržaj značajno opterećuje već opterećenu satnicu, pogotovo u srednjim školama, no svaku slobodnu aktivnost za učenike treba podržati. Ključno je pitanje ima li svaka škola kompetentnog i motiviranog nastavnika da to predaje, pri čemu izvannastavne aktivnosti ne ulaze u normu nastavničke satnice - komentira Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Hrvatske.
Tu je i pitanje kolizije nove aktivnosti s postojećom međupredmetnom temom građanskog odgoja. U siječnju 2019. donesena je, naime, odluka o uvođenju tog kurikuluma u sve škole u Hrvatskoj. Po strani to koliko se i kako obrađuje.
- Svjesni smo da ne možemo natjerati škole da uvedu ovu slobodnu aktivnost, jer škole same donose programe. Htjeli smo iskoristiti mogućnost da Grad ponudi nešto novo u obrazovnom sustavu. Čini nam se bitnim da potaknemo otvaranje što više prostora za slobodno kreiranje kurikuluma i umrežavanje škola s različitim akterima u zajednici - objašnjava Iva Ivšić, zastupnica Možemo! u Gradskoj skupštini.
Plan im je postupno uvođenje građanskog odgoja u škole, odnosno otvaranje javnoga poziva na koji bi se škole koje imaju afinitete za ovu slobodnu aktivnost prijavile. - Prije rujna 2022. sigurno nećemo ići s javnim pozivom za prvi dio škola - objašnjava Ivšić.
Konkretni problemi
Što je s novcem i normom nastavnika?
- Taj aspekt još nije razrađen, no svakako ćemo voditi računa - kaže.
Za Željka Stipića, šefa Školskog sindikata Preporod, u ovoj je priči riječ o jednom od predizbornih obećanja za koje se smatra da ga je moguće ostvariti u relativno kratkom vremenu. - No, to nije tako. Nije stvar u tome što bi netko htio, nego u tome da sustav obrazovanja ima svoje zadanosti. Treba za početak vidjeti koliki je stvarni interes učenika i roditelja jer, koliko znam, značajnijeg interesa nije bilo.
Stvari se mogu ishitreno najavljivati, no ne mogu se brzopotezno ostvarivati. Više bih volio znati zašto dva tjedna nije imenovan pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje. Škole imaju konkretne probleme koje ne mogu riješiti bez potpisa pročelnika - upozorava Stipić.
Da je imenovanje v.d. pročelnika ozbiljan problem, potvrđuju u školama: zadnja uplata za materijalne troškove stigla im je prije primopredaje vlasti, i to za siječanj. Grad im trenutno, dakle, duguje troškove za četiri mjeseca, što, kažu ravnatelji, ide na dušu prethodnoj vlasti, no nova ih treba realizirati.