Dio crne kožne sofe, nekoliko drvenih dasaka, stari katodni televizor, madrac iz kojeg izviru opruge, razbijeni komadi azbestnih ploča te još gomila razbacanog otpada.
Ovakvi predmeti se svakodnevno nalaze u ulici Vrtni put kod jezera Savica. To područje je kroz vrijeme postalo popularno divlje odlagalište glomaznog otpada za brojne građane, zbog čega u tu ulicu stalno moraju dolaziti komunalni redari, djelatnici Čistoće, a ponekad i vatrogasci. Ipak, Vrtni put nije po tom pitanju usamljen. Isto stanje se može vidjeti u Planinskoj ulici, u Petruševcu kod Savskog nasipa, kao i na Čulinečkoj cesti te na još 20-ak lokacija diljem područja Grada Zagreba. Naime, na sljedećoj sjednici Gradske skupštine bit će predstavljeno Izvješće o lokacijama i količinama odbačenog otpada u kojemu je zorno prikazano trenutno stanje na zagrebačkim divljim deponijima. Izvješće broji čak 29 lokacija diljem Zagreba, a Robert Ljutić, voditelj komunalnog i prometnog redarstva, kaže kako su stvari izmakle kontroli.
Problematične lokacije
- Strašno je koliko često građani odlažu otpad na divljim odlagalištima. Komunalni redari prijave lokaciju, Čistoća izađe i očisti površinu i za mjesec dana se ponovno pojavi glomazni otpad. A ima toliko opcija za njegovo odlaganje. Može se nazvati služba za odvoz glomaznog otpada ili se on može ostaviti u reciklažnim dvorištima, ali ljudi uporno bacaju na te divlje deponije - veli Ljutić.
Prema navedenom Izvješću ističu se tri problematične lokacije - jezero Savica, Čulinečka cesta te Ivanjorečka cesta. Na tim lokacijama postoje minimalno tri velika ilegalna deponija na kojima se konstantno gomila smeće. O sve većem problemu govore i brojke. Putem aplikacije e-redar samo tijekom prošle godine je izdano 3082 naloga za uklanjanje nepropisno odloženog glomaznog otpada, a komunalno redarstvo je utrošilo 190.000 kuna za njegovo saniranje. Inače, trošak sanacije pada u konačnici na vlasnika s čijeg zemljišta je otpad uklonjen, ali problem nastupa kada se divlji deponij stvori na javnoj površini ili na posjedu neke institucije. Tada se nema kome naplatiti.
- Kada primijetimo da neki građanin na svom posjedu ostavlja otpad, onda on sukladno tome plaća i odvoz. Problem je kada naiđemo na javnu površinu koja nije pod privatnim vlasništvom. Često znaju ostaviti otpad na posjedu koji pripada Hrvatskim željeznicama ili nekoj drugoj ustanovi i onda moramo prvo od njih tražiti dopuštenje, a onda je teško utvrditi krivca - ističe Ljutić.
Postoje i situacije kada privatni vlasnici moraju sami pomoći u rješavanju problema. U Ulici Matije Bakića u Gornjem Vrapču dulje vrijeme je stajalo 1000 kubika otpada, zbog čega su komunalni redari izdali nalog vlasniku parcele da otpad makne te parcelu ogradi, što je on u konačnici i učinio.
Zaštitne mjere
Zbog toga su komunalni redari počeli predlagati i mjere za sprječavanje ilegalnog odlaganja. Neke od njih su postavljanje betonskih prepreka i videonadzora, pojačana kontrola komunalnih redara ili čak postavljanje dodatnih spremnika za otpad. Ipak, kao najefikasniju mjeru navode postavljanje rampi kako bi se onemogućio prolaz vozilima.
- Treba uvesti bolje uvjete nadzora problematičnih lokacija i početi naplaćivati ogromne kazne jer samo tako će građani prestati - zaključio je Ljutić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....